Dok se tragovi ruskog uticaja mogu pronaći kako ciljaju mnoge zemlje koje su podržavale Ukrajinu oružjem, finansijskom podrškom ili drugom pomoći, čini se da su najintenzivniji napori usredsređeni na nekoliko zemalja koje Kremlj smatra možda najranjivijim.
"Vjerujemo da su Francuska, Njemačka, Poljska i Turska primarne mete ovog narativa uticaja zasnovanog na uočenim aktivnostima uticaja", navodi RF u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Autori izvještaja navode da su se odredili u velikoj mjeri na osnovu toga kako se činilo da se različite mreže uticaja koje podržava Rusija spajaju oko određenih tema, kao da žele da otklone postojeće zabrinutosti i podjele u svakoj od četiri zemlje.
"Oni imaju prilično dobar puls o tome koja su neka od tih pitanja ili šta su neke od tih zabrinutosti 100 dana od početka ovog rata", rekao je za Glas Amerike Brajan Liston, viši analitičar obavještajnih službi za cyber prijetnje u Recorded Future-u.
I dok je teško utvrditi u kojoj mjeri ove ruske operacije uticaja "odbijaju" od proukrajinske koalicije, rekao je Liston, vjerovatno je Kremlj voljan da bude strpljiv.
"Mislim da na ovo gledaju kao na priliku da pokušaju da uđu u neke od tih nesuglasica i pritužbi i pokušaju da razbiju tu koaliciju dio po dio, u nadi da će se ona raspasti", rekao je on.
Pristup je onaj koji su američki zvaničnici i ranije viđali.
Ranije ove godine, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost SAD upozorilo je da "zlonamjerne strane sile", uključujući Rusiju, čitaju stranicu iz priručnika Kremlja o miješanju u izbore i ponovo pokušavaju da pojačaju podjele u američkom društvu.
Najnoviji Bilten o nacionalnom savjetodavnom sistemu za terorizam, izdat prošlog mjeseca, odražava zabrinutost oko Rusije, dodatno upozoravajući da bi Moskva uskoro mogla da pojača svoje kampanje dezinformisanja u vezi sa izborima na sredini predsjedničkog mandata, krajem 2022.
RF navodi da bi Rusija možda postavljala slične temelje u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj.
"Pokušaji izazivanja unutrašnjeg nezadovoljstva prema postojećem rukovodstvu zemlje će vrlo vjerovatno prethoditi budućim pokušajima da se angažuju u malignom uticaju tokom izbornih ciklusa i drugih targetiranih političkih prekretnica, u nadi da će se projektovati kandidat, stranka ili platforma koja bi bila više usklađeni sa, ili u najmanju ruku manje abrazivni za strateške ciljeve Rusije u Ukrajini", navodi se u izvještaju.
U svakom slučaju, mediji koje podržava Rusija, influenseri i farme trolova su prilagodili svoje poruke u nadi da će generisati sljedbenike među ključnom publikom.
"U Francuskoj, konkretno, o tome da se ne ide predaleko ili da možda predsjednik (Emanuel) Macron želi da se cjenka sa Rusijom", rekao je Liston.
RF je otkrio da su u Njemačkoj ruske kampanje uticaja bile dvostruke, pokrećući debate o tome da li zemlja ne čini dovoljno ili možda čini previše da podrži Ukrajinu, istovremeno pokušavajući da izazove uzbunu zbog ukrajinskih izbjeglica koje dolaze u zemlju.
U Turskoj su ruski operativci postavili mnoštvo "temelja" za bavljenje problemom po svom ukusu.
Počevši od kraja maja, RF je pronašao više primjera proruskih medija i proruskih mreža uticaja koji su govorili o zabrinutosti Turske o ulasku Finske i Švedske u NATO. Više članaka se fokusiralo na embargo na oružje Finske i Švedske Turskoj, kao i na turske zahtjeve da obje zemlje izruče pojedince povezane sa Radničkom partijom Kurdistana.
Pored toga, RF navodi da je ruska farma trolova poznata kao yber Front Z širila mimove na Telegramu koji su osmišljeni da pojačaju zabrinutost Turske, dok predstavlja turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana kao istrajnog u stavu protiv širenja NATO-a.
Istovremeno, mediji koje podržava Rusija, poput Sputnjika i Informativne agencije Crvenog proljeća, ciljali su na tenzije Turske sa Grčkom, pojačavajući zabrinutost Ankare u vezi sa aktivnostima Grčke u spornim dijelovima Egejskog i Sredozemnog mora.
Ruske operacije uticaja usmjerene na Poljsku u međuvremenu su nastojale da podstaknu istorijske tenzije.
Jedna od istaknutijih tema, navodi se u izvještaju, su sugestije "Poljska planira da iskoristi rat Rusije sa Ukrajinom u svoju korist za reintegraciju istorijski poljskih zemalja ponovo pod svojom kontrolom".
U izvještaju se navodi da je elemente navodne zavjere širio ruski državni medij RT krajem aprila, koristeći citate šefa ruske spoljne obavještajne službe.
Kako bi dodatno potkrijepili takve tvrdnje, navodi Recorded Future, proruskim nalozima na Telegramu u maju je počeo da kruži dokument — vjerovatno falsifikovan — u kojem se navodi da poljske i litvanske trupe planiraju invaziju za kasnije tokom mjeseca.
Ubrzo su uslijedili dodatni izvještaji o navodnim planovima za invaziju na drugim ruskim medijskim sajtovima kao što su RIA Novosti i TV Zvezda, piše RF.
Nalazi takođe izgleda priznaju vjerodostojnost mogućem uspjehu ukrajinske obavještajne službe.
Prošlog mjeseca, ukrajinska bezbjednosna služba objavila je navodnu analitičku bilješku ruske obavještajne službe u kojoj su detaljno navedeni planovi da se informacionim ratom podrži ruska invazija na Ukrajinu.
"Vidjeli smo dosta preklapanja", rekao je Liston iz RF za Glas Amerike. "Podsticanje unutrašnjeg nezadovoljstva, ekonomske zabrinutosti, pokušaj da se Ukrajina poveže sa nacizmom, fašizmom."
"Na osnovu onoga što smo već vidjeli u tim izvorima u odnosu na ono što je bilo u bilješci, imali smo prilično dobar osjećaj da je ovo autentični analitički propagandni priručnik", rekao je on.
