Što rat duže traje, veća je vjerovatnoća da će se dronovi koristiti za identifikaciju, odabir i napad na ciljeve bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, borci i istraživači vještačke inteligencije (AI).
To bi označilo revoluciju u vojnoj tehnologiji jednako značajnu kao što je bilo uvođenje mitraljeza. Ukrajina već ima poluautonomne dronove za napade i oružje protiv bespilotnih letjelica opremljenih vještačkom inteligencijom. Rusija takođe tvrdi da posjeduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane. Međutim, nema ni potvrđenih slučajeva da je nacija u borbu ubacila robote koji su ubijali potpuno sami.
Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina, ili čak obje zemlje, rasporediti.
„Mnoge države razvijaju ovu tehnologiju“, rekao je Zachary Kallenborn, analitičar inovacija oružja sa Univerziteta George Mason. „Jasno je da nije sve tako teško.”
Osjećaj neizbježnosti širi se i na aktiviste, koji su godinama pokušavali zabraniti dronove ubice, ali sada vjeruju da se moraju zadovoljiti pokušajem ograničavanja ofanzivne upotrebe oružja.
Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihail Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi ubice "logičan i neizbježan sljedeći korak" u razvoju oružja. Rekao je da Ukrajina mnogo radi “na istraživanju i razvoju u ovom pravcu”.
„Mislim da je potencijal za ovo veliki u narednih šest mjeseci“, rekao je Fedorov za Associated Press u nedavnom intervjuu.
Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova Aerorozvidka, rekao je u nedavnom intervjuu da ljudski borci jednostavno ne mogu da obrađuju informacije i donose odluke brzo kao mašine.
Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, iako bi se to moglo promijeniti, rekao je.
“Nismo još prešli ovu granicu – a ja kažem ‘još’ jer ne znam šta će se dogoditi u budućnosti.” rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.
Rusija bi mogla dobiti autonomno AI oružje od Irana ili nekog drugog. Bespilotne letjelice velikog dometa Shahed-136 koje je Rusiji isporučio Iran oštetile su ukrajinske elektrane, i terorisale su civile, ali nisu posebno pametne. Iran ima i druge dronove u svom arsenalu koji razvija, a za koje kaže da imaju AI.
Bez velikih problema, Ukrajina bi svoje poluautonomne naoružane bespilotne letjelice mogla učiniti potpuno nezavisnim kako bi bolje preživjele ometanje na bojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.
Te bespilotne letjelice uključuju Switchblade 600 proizvedene u SAD-u i Polish Warmate, za koje je trenutno potrebno da čovjek bira mete u odnosu na video prijenos uživo. AI završava posao. Bespilotne letjelice, tehnički poznate kao "lutajuća municija", mogu nekoliko minuta lebdjeti iznad mete, čekajući čist hitac.
“Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa Switchbladeom poprilično postoji i danas,” rekao je Wahid Nawabi, izvršni direktor AeroVironmenta, njegovog proizvođača. To će zahtijevati promjenu politike – da se čovjek ukloni iz kruga donošenja odluka – od čega smo, kako on tvrdi, daleko samo tri godine.
Dronovi već mogu prepoznati mete kao što su oklopna vozila koristeći katalogizirane slike. Ali postoji neslaganje oko toga da li je tehnologija dovoljno pouzdana da osigura da mašine ne pogriješe i oduzmu živote civila.
AP je pitao ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su ofanzivno koristili autonomno oružje - i da li bi se složili da ga ne koriste ako i druga strana pristane na to. Nijedna strana nije odgovorila.
Ako bi bilo koja od ovih strana krenula u napad s punom vještačkom inteligencijom, to možda neće biti prvi takav pokušaj.
U prošlogodišnjem neuvjerljivom izvještaju UN-a sugerira se da su roboti ubice debitirali u libijskom međusobnom sukobu 2020. godine, kada su bespilotne letjelice turske proizvodnje Kargu-2 u potpuno automatskom načinu ubile neodređeni broj boraca.
Portparol STM-a, proizvođača, rekao je da je izvještaj zasnovan na "spekulativnim, neprovjerenim" informacijama i da ga "ne treba uzimati ozbiljno". On je za AP rekao da Kargu-2 ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.
Potpuno autonomna AI već pomaže u odbrani Ukrajine. Fortem Technologies sa sjedištem u Juti opskrbio je ukrajinsku vojsku sistemima za lov na bespilotne letjelice koji kombinuju male radare i bespilotne letjelice, koje pokreće AI. Radari su dizajnirani da identifikuju neprijateljske bespilotne letelice, na koje zatim ispaljuju mreže – odnosno rade sve bez ljudske pomoći.
Broj dronova opremljenih vještačkom inteligencijom stalno raste. Izrael ih izvozi decenijama. Njihov smrtonosni Harpi koji ubija radare može lebdjeti iznad protivavionskih radara do devet sati čekajući da se uključe.
Drugi primjeri uključuju pekinški Blowfish-3 bespilotni naoružani helikopter. Rusija radi na nuklearnom podvodnom dronu sa vještačkom inteligencijom pod nazivom Poseidon. Holanđani trenutno testiraju zemaljskog robota sa mitraljezom kalibra .50.
Hončar vjeruje da bi Rusija, koja je pokazala malo poštovanja prema međunarodnom pravu napadajući ukrajinske civile, do sada koristila autonomne dronove ubice da ih je Kremlj imao.
"Mislim da oni nemaju skrupula", složio se Adam Bartosiewicz, potpredsjednik WB grupe, koja proizvodi Warmate.
AI je prioritet za Rusiju. Predsjednik Vladimir Putin rekao je 2017. da će onaj ko bude dominirao tom tehnologijom vladati svijetom. U govoru od 21. decembra, on je izrazio uverenje u sposobnost ruske industrije naoružanja da ugradi vještačku inteligenciju u ratne mašine, naglašavajući da su "najefikasniji sistemi oružja oni koji rade brzo i praktično u automatskom režimu". Ruski zvaničnici već tvrde da njihov dron Lancet može raditi potpuno autonomno.
"Neće biti lako znati da li će i kada Rusija preći tu granicu", rekao je Gregory C. Allen, bivši direktor strategije i politike u Zajedničkom centru za vještačku inteligenciju Pentagona.
Prebacivanje dronova s daljinskog upravljanja na punu autonomiju možda neće biti primjetno. Do danas su bespilotne letjelice koje mogu raditi na oba načina imale bolje rezultate kada ih je pilotirao čovjek, rekao je Allen.
Tehnologija nije posebno komplikovana, rekao je profesor kalifornijskog Univerziteta Berkli, Stjuart Rasel, vrhunski istraživač vještačke inteligencije. Sredinom 2010-ih, kolege koje je on anketirao složili su se da bi diplomirani studenti mogli, u jednom trenutku, proizvesti autonomni dron "sposoban da pronađe i ubije pojedinca, recimo, unutar zgrade", rekao je.
Napor da se postave međunarodna pravila za vojne dronove do sada je bio bezuspješan. Devet godina neformalnih pregovora Ujedinjenih nacija u Ženevi nisu dovele do velikog napretka, a velike sile, uključujući Sjedinjene Države i Rusiju, protivile su se zabrani. Posljednja sjednica, u decembru, završena je bez zakazane nove runde.
Kreatori politike u Washingtonu kažu da neće pristati na zabranu, jer se rivalima koji razvijaju dronove ne može vjerovati da će ih etički koristiti.
Toby Walsh, australski akademik koji, poput Russell-a, vodi kampanju protiv robota ubica, nada se da će se postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napad na pojedince ili kategorije ljudi.
“Ako ne budemo oprezni, oni će se širiti mnogo lakše od nuklearnog oružja”, rekao je Walsh, autor knjige “Machines Behaving Badly”. “Ako možete natjerati robota da ubije jednu osobu, možete ga natjerati da ubije hiljadu.”
Naučnici su takođe zabrinuti da će teroristi preinačiti oružje sa veštačkom inteligencijom. U jednom zastrašujućem scenariju, američka vojska troši stotine miliona na pisanje koda za pokretanje bespilotnih letjelica. Kod biva ukraden i kopiran, I završava u rukama terorista.
Globalna javnost je zabrinuta. Ipsosovo istraživanje koje je rađeno za Human Rights Watch 2019. pokazalo je da se 61% odraslih u 26 zemalja protivi upotrebi smrtonosnih autonomnih sistema oružja.
Pentagon do danas nije jasno definisao "autonomno oružje" niti je odobrio nijedno takvo oružje za upotrebu američkih trupa, rekao je Allen, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane. Svaki predloženi sistem mora odobriti predsjedavajući Zajedničkog generalštaba i dva podsekretara.
To ne sprječava da se oružje razvija širom SAD-a. Projekti su u toku u Agenciji za napredne odbrambene istraživačke projekte, vojnim laboratorijama, akademskim institucijama i u privatnom sektoru.
Pentagon je naglasio korištenje vještačke inteligencije za povećanje ljudskih boraca. Zračne snage proučavaju načine za uparivanje pilota sa krilcima dronova. Zagovornik ideje, bivši zamjenik ministra odbrane Robert O. Work, rekao je u prošlomjesečnom izvještaju da bi "bilo ludo ne ići na autonomni sistem" jednom kada sistemi sa AI-om nadmaše ljude - prag za koji je rekao da je pređen 2015. godine, kada je kompjuterski vid zasjenio ljudski vid.
Ljudi su već istisnuti u nekim odbrambenim sistemima. Izraelski raketni štit Gvozdena kupola je ovlašten da automatski otvara vatru, iako se kaže da ga nadgleda osoba koja može intervenirati ako sistem krene na pogrešan cilj.
Više zemalja i svaki ogranak američke vojske razvijaju dronove koji mogu napadati u smrtonosnim sinhronizovanim rojevima, kaže Kallenborn, istraživač Georgea Masona.
A hoće li budući ratovi postati borba do posljednjeg drona?
To je ono što je Putin predvidio u televizijskom razgovoru sa studentima inženjerstva 2017: „Kada bespilotne letjelice jedne strane unište bespilotne letjelice druge, ona neće imati drugog izbora osim da se preda“.
