Linkovi

35 godina od havarije nuklearne elektrane u Černobilu


Na ovoj fotografiji snimljenoj u ponedjeljak, 11. aprila 2016., znak upozorenja na zračenje postavljen je u blizini kontrolne točke 'Maidan' državnog rezervata unutar 30 km isključene zone oko nuklearnog reaktora Černobil.
Na ovoj fotografiji snimljenoj u ponedjeljak, 11. aprila 2016., znak upozorenja na zračenje postavljen je u blizini kontrolne točke 'Maidan' državnog rezervata unutar 30 km isključene zone oko nuklearnog reaktora Černobil.

Ogromna i prazna zona oko nuklearke u Černobilu, mjesta najgore nuklearne nesreće na svijetu koja se dogodila 26. aprila prije 35 godina, grozan je spomenik ljudskim greškama, pa ipak Ukrajinci od njega traže nadahnuće, utjehu – i prihod, piše agencija Associated Press (AP).

Reaktor broj četiri u elektrani 110 kilometara sjeverno od ukrajinskog glavnog grada Kijeva eksplodirao je 26. aprila 1986. godine kada je radioaktivni materijal izbačen visoko u nebo.

Sovjetske vlasti pogoršale su katastrofu jer nisu saopštile javnosti šta se dogodilo.

Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obaviješteno uprkos opasnosti kojoj su bili izloženi.

Ostatak svijeta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.

Na kraju je iz okoline evakuisano više od 100.000 ljudi, a u toj oblasti su ostali samo radnici koji su čistili reaktor.

Pogled iz zraka na nuklearnu elektranu u Černobilu, mjesto najveće nuklearne nesreće na svijetu, vidljiv je u travnju 1986. godine, napravljen dva do tri dana nakon eksplozije u černobilskom gradu Ukrajini. Ispred dimnjaka je uništeni 4. reaktor. (AP Photo)
Pogled iz zraka na nuklearnu elektranu u Černobilu, mjesto najveće nuklearne nesreće na svijetu, vidljiv je u travnju 1986. godine, napravljen dva do tri dana nakon eksplozije u černobilskom gradu Ukrajini. Ispred dimnjaka je uništeni 4. reaktor. (AP Photo)

Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine kada je prekrivena velikim lučnim štitom.

U toj oblasti, uprkos opasnosti, povećan je broj turista nakon HBO-ove mini serije ‘Černobil’ iz 2019. godine.

Grad Pripjat u kom je nekada živjelo 50.000 stanovnika, uglavnom radnika, danas je pust, a turistima je najzanimljivije da obilaze ruševine.

Kuće u pustom gradu Pripjatu, udaljenom oko 3 kilometra od nuklearne elektrane Černobil u Ukrajini, 4. veljače 2020.
Kuće u pustom gradu Pripjatu, udaljenom oko 3 kilometra od nuklearne elektrane Černobil u Ukrajini, 4. veljače 2020.

Iako je nivo radijacije u zoni dovoljno nizak da ga turisti mogu posjetiti, stalni boravak je zabranjen.

Međutim, više od 100 ljudi i dalje živi u široj zoni oko nuklearne elektrane, uprkos naređenju da se napusti ta oblast.

Dugoročni efekti na zdravlje ljudi i dalje su predmet intenzivne naučne rasprave.

Odmah nakon eksplozije, oko 30 radnika pogona i vatrogasaca umrlo je od zračenja.

Kasnije je više hiljada ljudi umrlo od bolesti poput raka, povezanih sa zračenjem.

Na iznenađenje mnogih koji su očekivali da bi ovo područje moglo biti mrtva zona, tamo i dalje ima divljih životinja poput medvjeda, bizona, vukova, divljih konja i na desetine vrsta ptica.

Prema naučnicima, životinje su bile mnogo otpornije na zračenje nego što se očekivalo i mogle su se brzo prilagoditi jakom zračenju.

Reaktori u Černobilu trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.

XS
SM
MD
LG