Najnovije istraživanje javnog mnijenja pokazuje da ruska podrška separatistima u Istočnoj Ukrajini i otcijepljenje Krima, naglo i definitivno okreće stanovništvo Ukrajine, a ne samo Ukrajince po nacionalnosti - protiv Rusije. Koliko god očekivan, ovaj gubitak simpatija prema Moskvi može Rusiji donijeti i druge, neočekivane, negativne efekte.
Godinama nakon propasti Sovjetskog Saveza, većina Ukrajinaca je smatrala da njihova zemlja treba ostati u nekom savezništvu sa Rusijom. To osjećanje se jeste mijenjalo postepeno, tokom godina, ali sad je to osjećanje konačno, pokazuje najnovije istraživanje kijevskog Centra Razumkov.
Glavna pouka je, zaista, da se situacija u Ukrajini drastično izmijenila.kaže Andrii Bychenko, iz Centra Razumkov.
Direktor za sociološka istraživanja u Centru Razumkov, Andrii Bychenko, dodaje da iznenada, više od pola stanovnika Ukrajine vjeruje da njihova zemlja treba biti u bližem savezništvu sa Evropskom Unijom.
Glavni razlog tako brze preobražaja ukrajinskog društva u pro-evropsko, uglavnom jeste ruska agresija.
Čak i u istočnoj Ukrajini, gdje su separatisti vrlo aktivni, istraživanje pokazuje da samo 22 procenta ispitanika želi bliže veze Ukrajine sa Rusijom, dok 32 procenta njih smatra da treba biti bliže Evropskoj Uniji. Ostatak ispitanih ima sasvim treće mišljenje o tome ili nema nikakav stav.
Medjutim, pad popularnosti Rusije u Ukrajini, mogao bi biti tek dio jedne šire priče.
Ruski izbjeglica i ekspert za strategiju, Igor Sutyagin, sada uposlen pri londonskom institutu Royal United Services, kaže da je osnaživanjem militanata u istočnoj Ukrajini, od kojih su mnogi došli direktno iz Rusije - Moskva je stvorila problem koji bi se njoj mogao vratiti kao bumerang.
Oni su sada veoma radikalizirani. Dobili su to osjećanje slobode, osjećanje borbe protiv vlasti i pravila. A dobili su i oružje u ruke. Nestabilnost u istočnoj Ukrajini je mnogo veća od one poželjne samo za kontrolu ili uticaj na politiku Kijeva., govori Sutyagin.
U medjuvremenu, Sutyagin kaže da se ruski predsjednik Putin suočava sa još jednim problemom. Njegova brza aneksija Krima podigla je, unutar Rusije, očekivanja o laganom preuzimanju i istočne Ukrajine. Vojni eksperti kažu, medjutim, da bi se Rusija tada suočila sa žestokim otporom mnogih lokalnih stanovnika. Prema njegovom mišljenju, troškovi jedne takve vojne operacije, plus preuzimanje jednog takvog područja sa ozbiljnim ekonomskim problemima, kao i prijetnja pojačavanjem zapadnih sankcija, moguću invaziju čine sve manje privlačnim potezom.
Za Rusiju se i Krim pokazuje preskupim i prevelikim zalogajem. Još teže bi bilo progutati istočni dio Ukrajine, ali javnost to očekuje. I u tome je problem.
Video snimci dobro naoružanih i organiziranih pro-ruskih separatista u istočnoj Ukrajini, uz ruske trupe duž granice, navode ponekad na pomisao da je rat neizbježan. I on se još uvijek može dogoditi. Ali, mnogi eksperti su uvjereni da će Putin ipak doći do zaključka da bi njegova cijena bila previsoka, i sa ekonomskog i sa vojnog aspekta.
U medjuvremenu je američki podpredsjednik Joe Biden još jednom osudio rusku aneksiju Krima, ovaj puta govoreći u vojnoj bazi u blizini glavnog grada Rumunije, Bukurešta. Podpredsjednik Biden se tamo nalazi u okviru nastojanja da se pružja dodatna uvjeravanja saveznicima u NATO savezu da će im Amerika pružati jaku podršku
Joe Biden, američki podpredsjednik:
"Ono što je Rusija uradila krši ne samo suverenitet Ukrajine, nego i fundamentalne principe za koje smo se borili tijekom 20. stoljeća, i za koje smo mislili da su odavno čvrsto ustanovljeni. Evropske se granice više nikada ne smiju mijenjati pod prijetnjom oružja.
Na kasnije održanoj novinskoj konferenciji s rumunjskim premijerom Victorom Pontom, podpredsjednik Biden je rekao da bi zemlje centralne i istočne Evrope trebale zajedno raditi na tome da se spriječi Rusija da koristi svoje izvore energije kao oružje protiv bilo koga u regionu.
"Stoga vjerujem da je razvoj jednog sigurnog, raznolikog i medjusobno povezanog tržišta energije u Evropi slijedeći veliki korak koji trebaju potaknuti naše evropske kolege - dakle, jedan veliki projekat evropske ekonomske integracije., kazao je Biden.
Pro-ruski separatisti nastavljaju s nemirima na istoku Ukrajine, dok Moskva insistira na tome da su se desetine hiljada njenih vojnika počele povlačiti s granice.NATO savez kaže da još nema dokaza povlačenja.
U medjuvremenu je ruski predsjednik Putin danas doveo u pitanje legitimnost ukrajinskih izbora planiranih za nedjelju, dodajući kako Moskva medjutim povlači svoje trupe sa granice s Ukrajinom.
Govoreći u Šangaju, posljednji dan svoje posjete Kini, Putin je rekao da će biti teško obnoviti dobre odnose s ljudima koji su došli na vlast istovremeno nastavljajući kaznene operacije na jugoistoku Ukrajine i koji ometaju medije - aludirajući na pritvaranje nekih novinara u tom regionu koji rade za ruske medije.
Gospodin Putin je objasnio da su dva ruska novinara internet portala LifeNews zatočena i da ih ukrajinska policija tretira na neprihvatljiv način. To bi moglo dovesti u pitanje legitimnosti ovih političkih procesa, kazao je ruski predsjednik. Ukrajinske vlasti kažu da su u automobilu tih novinara pronadjene nosive protu-avionske rakete.
Glasnogovornica State Departmenta je danas pozvala ukrajinske vlasti da ispitaju situaciju i da pritvorene pusti na slobodu ako se utvrdi da se radi o novinarima koji su dosli da izvjestavaju.
