Ukrajinski predsjednik i tri opoziciona lidera te zemlje su danas potpisali sporazum kojim bi se trebala okončati politička kriza, u čijem je nasilju prošle nedjelje ubijeno na desetine osoba.
Odredbe sporazuma uključuju povrat Ustava iz 2004. godine, kojim bi se smanjile ovlasti predsjednika, a povećale ovlasti parlamenta. Bila bi uspostavljena vlada nacionalnog jedinstva u roku od deset dana, i planira se održavanje ranih predsjedničkih izbora ove godine.
Sporazum je potpisan nakon što je ukrajinski predsjednik Viktor Yanukovych konačno popustio pod pritiskom opozicije, i objavio da će biti održani rani izbori, formirana koaliciona vlada i provedene ustavne promjene.
Ovaj razvoj dogadjaja je uslijedio nakon cjelonoćnih razgovora izmedju predstavnika vlade u Kijevu i opozicije, čemu su posredovali ministrai vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske. Bijela Kuća je pozdravila sporazum , ponudivši podršku Sjedinjenih Država u njegovom provodjenju, i dodajući da sada fokus mora biti na konkretnoj akciji koja će biti budno praćena.
Ubrzo nakon što je sporazum potpisan, ukrajinski parlament je glasao da se ponovno u funkciju vrati Ustav iz 2004. godine.
Novinar redakcije Glasa Amerike na ukrajinskom jeziku, Ruslan Deynychenko koji je svjedočio ovonedjeljnom nasilju u Kijevu, je rwkao da bi medjutim moglo biti teško prodati sporazum prosvjednicima koji su vidjeli ubojstva mnogih mdju njima.
Prema posljednjihm podacima, blizu 80 osoba je izgubilo život, iako se tačan broj još uvijek nije utvrdio.
U medjuvremenu stižu novi video snimci specijalaca policije u Kijevu koji snajperima i automatskim oružjem pucaju na prosvjednike, što je izazvalo oopšte zgražanje.
U Washingtonu, zamjenik press sekretara Bijele Kuće, Josh Earnest, rekao je da Sjedinjene Države razmatraju različita sredstva i metode kako bi vladu navele da prekine nasilje u Ukrajini.
Američki narod je s pravom zabrinut, svakako je zabrinut i predsjednik Obama, kad vide tako očito kršenje osnovnih ljudskih prava bilo koga širom svijeta. To je upravo takvo stanje sad u Ukrajini i uzrok velike zabrinutosti Bijele Kuće., kaže glasnogovornik Bijele Kuće.
EU je uvela zabranu putovanja i ekonomske sankcije protiv visokorangiranih ukrajinskih zvaničnika, ali analitičar Steven Pifer, iz vašingtonskog Brookings-a, kaže da bi te sankcije trebalo proširiti i na poslovne ljude povezane sa predsjednikom Viktorom Yanukovychem.
Ima ljudi oko gospodina Yanukovycha koji imaju stanove, imaju kuće na mjestima poput Beča i Londona, koji posluju sa bankama na zapadu i školuju djecu na zapadu. Ako oni vide da im je putovanje u Evropu i Ameriku u pitanju, kao i njihovi finansijski poslovi tamo, mislim da bi to moglo imati utjecaja i, nadati se, izmijeniti igru oko Yanukovycha i navesti ga da promijeni kurs u odnosu na ono što gledamo posljednja tri dana., kaže gospodin Pifer.
Protesti su nastali kad je ukrajinska vlada u novembru odlučila da odbaci politički i ekonomski sporazum sa Evropom, a umjesto toga potpiše drugi, sa Rusijom. Analitičar Lawrence Korb, iz Centra za Američki Progres, kaže da je ruski predsjednik Putin toj bivšoj sovjetskoj republici, jednostavno, ponudio bolje uslove...i dodaje:
Rusija je sa Ukrajinom - imperija. Bez Ukrajine - nije. Tako da je za Putina psihološki veoma važno da ne prepusti Ukrajinu Evropskoj Uniji.
Ako ne uključe Rusiju, zapadne zemlje će imati malo šansi za uspjeh, oko Ukrajine, sa pro-ruskim predsjednikom. Anders Aslund, švedski ekonomist iz instituta Peterson u Washingtonu, slaže se da bilo kakav pakt izmedju zapadne Evrope i Ukrajine mora biti prihvatljiv i za Rusiju.
Zapad mora razgovarati sa Rusijom, kako bi ta zemlja igrala manje štetnu ulogu nego dosad., govori stručnjak Instituta Peterson.
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergey Lavrov, juče je optužio ukrajinsku opoziciju da nastoji da izazove rat. On je o tome govorio kad su prosvjednici u Kijevu napali policijske barikade i bobe nastavljene.
Mi podržavamo ideje opozije, na legalan i ustavan način, kako bismo prevazišli ovu krizu i zajedno se borili protiv ekstremista i tvrdolinijaša koji nastoje da isprovociraju gradjanski rat.
Neki analitičari takodje upozoravaju da je Ukrajina u opasnosti od dezintegracije, i traže hitan prekid vatre što je ključ za početak dijaloga o budućnosti te zemlje.
