Ukrajinska pro-evropska revolucija je ove godine uspjela zamijeniti predsjednika koji je bio naklonjen Rusiji sa liderima koji se zalažu za evropsku integraciju. Ali prisvajanje Krima od strane Kremlja, i podrška za pro-ruske pobunjenike u istočnoj Ukrajini su zabrinuli mnoge, koji strahuju da će zemlja i dalje biti nestabilna ili da će se uvjeti pogoršati i dovesti do općeg rata. Politički analitičari kažu da su akcije Kremlja prijetnja objema zemljama. Iz Kijeva se javlja naš dopisnik Daniel Schearf.
Ukrajinski lideri su obilježili prvu godišnjicu ukrajinske revolucije, ne proslavama, nego skromnim sjećanjem. Za rodbinu prosvjednika ubijenih u sukobima koji su doveli do zbacivanja predsjednika Viktora Yanukovicha kojeg je podržavala Rusija pravda još uvijek nije zadovoljena. A cijena revolucije se povećava. Na hiljade ljudi je dalo život u kontinuiranim borbama sa pobunjenicima na istoku koje podržava Kremlj, što je najveći izazov za nove lidere Ukrajine, kaže Yuri Yakymenko iz kijevskog centra Razumkov.
Po prvi put u istoriji nezavisne Ukrajine nalazimo se u ratu sa najvećim agresorom, možemo čak i reći neprijateljem. Trebali bi smo to nazvati onako kako jeste, kaže Yuri Yakymenko.
Većina Ukrajinaca, kao i prosvjednica Valentina Blian, kažu da požrtvovanje za evropsku budućnost vrijedi truda.
Izabrali smo parlament, za nadati se je da će on biti funkcionalan. Sve će biti u redu u dogledno vrijeme. Zapamtite moje riječi, ja sam prošla kroz narandžastu revoluciju. Ali nakon revolucije ljudi ne bi trebali biti razočarani, kaže Valentina.
Sukobi su odvukli pažnju od uveliko potrebnih ekonomskih i političkih reformi u Ukrajini i Rusiji, dok ekonomije obje zemlje stagniraju. Yuri Pivovarov iz Ruske akademije nauka kaže da je Putinovo proširenje u Ukrajinu također prijetnja ruskim demokratskim postignućima.
Kao i politikom agresije, prisvajanja, i intervencije u Ukrajini, Putinov režim istovremeno ide istom linijom i kod kuće. Politička klima se drastično ohladila. Rizik sa kojim se suočavaju ljudi koji razmišljaju na drugačiji način ili koji su opozicija, se znatno povećao. U tom smislu, rat u Ukrajini je također i rat u Rusiji, gdje čitav vladajući aparat vodi rat protiv ljudi sa drugačijim mišljenjem.
Direktor moskovskog centra Carnegie Dmitri Trenin kaže da nema interesa za uveliko potreban kompromis između Rusije i Ukrajine.
To je osobito slučaj na zapadu, jer će bilo koji kompromis u ovom trenutku biti smatran kao ustupak prema Putinu. A to je apsolutno neprihvatljivo. Ali ako je to slučaj, onda bi jedini izlaz bio kolaps tamošnjeg režima. I s obzirom da se na to tako gleda u Kremlju, to uveliko povećava ulog za Rusiju, kaže Dmitri Trenin.
Ukrajinski lideri će biti suočeni sa krupnim izazovom nastojeći riješiti situaciju sa Rusijom, ali i istovremeno pokušavajući srušiti političku strukturu koja je svojom korumpiranošću prije godinu dana dovela do revolucije.