Naida Klico, majka jednog djeteta koje je koristilo usluge produženog boravka, rekla je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su dijete u ovu školu upisali upravo iz razloga jer im je ponuđen produženi boravak.
“Na ovom lokalitetu, koji je blizu našeg stana, imali smo više izbora, odlučili smo se za ovu školu jer ima produženi boravak”, kazala je Klico.
Kako je objasnila, ukidanje produženog boravka predstavlja veliki problem za porodice gdje su oba roditelja zaposlena.
“Stvarno nemamo rješenja, neki ljudi nisu iz Sarajeva, moraju voditi djecu da budu u boravku negdje van grada, to su djeca koja moraju učiti s nanama, dedama, tetkama, strinama…”, rekla je Klico.
Direktorica Osnovne škole “Mehmedalija Mak Dizdar” u Sarajevu Samira Nukić kazala je za BIRN BiH da je finansiranje produženog boravka postalo teže jer su epidemiološke preporuke Zavoda za javno zdravstvo Federacije da u stalnim grupama može biti do deset đaka, svaka grupa treba da boravi u odvojenoj prostoriji i da je potrebno onemogućiti miješanje između grupa.
Kako je objasnila, u produženi boravak su prijavljena 33 učenika, te oni moraju biti raspoređeni u tri grupe, dodavši da se radi o učenicima razredne nastave od prvog do četvrtog razreda čiji su roditelji računali na rad produženog boravka.
“Problem je što se iz sredstava koja roditelji uplate, dozvoljenim i preporučenim iznosom i cijenom usluga, ne mogu finansirati tri plaće, jer nam ne ostane potreban broj sredstava nakon što obezbijedimo obroke učenicima, a da i ne spominjem sredstva za održavanje, dezinfekciju, didaktički materijal, koji ćemo svakako morati namaći iz nekih svojih skromnih prihoda, od izdavanja sale, ako ga i bude, upravo zbog epidemiološke situacije”, rekla je Nukić.
Škola je u prvoj sedmici rada usluge produženog boravka ponudila besplatno, rasporedivši postojeći kadar, međutim to rješenje je bilo kratkoročno.
Škola je objavila saopćenje za roditelje u kojem je navedeno da je usluga produženja boravka obustavljena do daljnjeg.
“S obzirom da nismo u mogućnosti ispoštovati preporuke Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i odgovarajuće epidemiološke mjere i ujedno osigurati dovoljan broj učiteljica za rad u grupama, ovim putem vas obavještavamo da je usluga produženog boravka u našoj školi obustavljena do daljnjeg”, stoji u saopćenju.
Prema riječima direktorice Nukić, škola se obraćala Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo sa zahtjevom za sufinansiranje produženog boravka u ovoj školskoj godini.
Ministar Anis Krivić je kazao za BIRN BiH da škole same organizuju produžene boravke te da Ministarstvo “nema nikakve veze s organizacijom produženih boravaka u školama”.
“Mi kao Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade ne određujemo cijenu produženog boravka, ne zapošljavamo odgajateljice ili radnike produženih boravaka, u suštini mi nikakve veze s produženim boravkom u osnovnim školama nemamo”, rekao je Krivić.
On je objasnio da direktori osnovnih škola organizuju produžene boravke, a školski odbor određuje cijenu produženog boravka, te da je obaveza Ministarstva da školama dâ odgovarajuće epidemiološke mjere koje su zaprimili od Zavoda za javno zdravstvo.
“Mi smo obavijestili školu, u svojoj obavijesti o početku nove školske godine, da nema smetnji da radi produženi boravak, ali u skladu s epidemiološkim mjerama koje je Zavod za javno zdravstvo izdao, a u onom dijelu koji se odnosi na produžene boravke”, kazao je Krivić.
Dijana Parla iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo je rekla da Osnovna škola “Mehmedalija Mak Dizdar” nije jedina koja se suočava s izazovima da organizuje produženi boravak u Sarajevu i da veći broj škola ima isti problem.
“Jedan broj škola je već u prošloj sedmici rekao da će najvjerovatnije (produženi boravak) osposobiti sa ovom sedmicom, ali to su škole koje imaju veću svečanu salu ili neku drugu vrstu sale”, kazala je ona.
Kako je objasnila, roditelji su se obraćali Vijeću za rješenje ovog problema.
“Nama su se već obraćali i roditelji i škole, međutim mi smo očekivali da će doći do tih nekih smjernica koje će to olakšati, ali one se još nisu desile”, rekla je Parla i dodala kako su već razgovarali s Ministarstvom te su tražili da se pripreme smjernice prema rukovodstvu škole.
“Federalni nivo je dozvolio kantonalnim nivoima da oni urade smjernice koje se odnose individualno za svaku školu pojedinačno, zato što je svaka škola različita”, kazala je Parla.
Školska godina u Kantonu Sarajevo počela je 1. septembra.