Summit 27 čelnika EU održan je u nedjelju, nastavljen je skupom lidera 17 članica eurozone sve uz dogovor da je idući sastanak već u srijedu i da će do tada biti razriješena sva pitanja koja ovog trenutka dijele zemlje. Dakle, u srijedu bi se – tako je barem obećano – trebao znati odgovor što s grčkim dugom i s dužničkom krizom u EU i kako definirati europski fond za stabilizaciju. O izmjenama Lisabonskog sporazuma kako bi se ozakonila nove mjere odlučivati će summit u prosincu. «Radi se u duhu kompromisa», rezimirao je uzbudljiv radni vikend u Bruxellesu predsjednik Vijeća Herman van Rompuy. Usporedno s usklađivanjem stavova o hitnim mjerama događa se dugoročniji, korisniji proces koordinacije mjera kako poboljšati europsku ekonomiju i osigurati joj dugoročan, održiv rast o kome danas još uvijek može samo sanjati nadajući se da usporavanje ekonomskih aktivnosti neće značiti dolazak nove recesije . U srži problema je upravljanje eurozonom: monetarna unija zahtijeva više nad-nacionalnog suklađivanja, dakle odricanja od dijela suvereniteta. Za prvi dio summita spašavanja eurozone koristim izjavu njemačke kancelarke, postignut je napredak, razgovori su tehnički veoma zahtjevni, iznijela je Angela Merkel. Sedam opcija je na stolu samo za europski fond stabilnosti, najviše izgleda za prihvaćanje ima njemačka ideja prema kojoj je fond jamac vjerovnicima zemalja u problemima. Trebati će odgovoriti do koje mjere idu garancije, hoće li pokrivati 15 ili 20 posto gubitaka u slučajevima bankrota država. U srijedu će se znati i odgovor o iznosima dodatno otpisanih grčkih dugova. Grčka nije jedina ekonomija eurozone u problemima, na summitu je solidnu porciju upozorenja dobio talijanski premijer Silvio Berlusconi, upozoren da su neizbježne ozbiljne mjere štednje. Summit se u svojim zaključcima osvrnuo i na aktualnosti u svijetu, pozdravivši novootkrivenu slobodu u Libiji i zaprijetivši Siriji jačim valom sankcija nastavi li režim nasilje nad civilnim stanovništvom.
Lada Stipić – Niseteo za Glas Amerike