Prvi čovjek svjetske organizacije, Ban Ki-moon, kaže da taj skup treba osigurati dodatne milijarde dolara za pomoć siromašnima te da je on “jako ohrabren snažnom potporom” koju pruža i američki predsjednik Barack Obama. Skup se održava uoči otvaranja rasprave na 65. godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a, a na njemu sudjeluje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji će govoriti večeras oko 21 sat po hrvatskom vremenu.
Osam međunarodnih razvojnih ciljeva, s čijim su se ostvarivanjem godine 2000. suglasile 192 članice UN-a i 23 međunarodne organizacije, uključuju iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva i gladi, smanjivanje stope smrtnosti djece i rodilja, borbu protiv AIDS-a, malarije i drugih bolesti, ekološku održivost te razvijanje globalnog partnerstva za razvoj. Za rok njihova ispunjenja određena je 2015. godina.
Deset godina nakon prihvaćanja na Milenijskom samitu UN-a, na East Riveru priznaju da bi unatoč sporadičnog napretka samo dva od mnogih ciljeva mogla biti ostvarena - smanjivanje na polovicu broja ljudi koji nemaju osiguranu pitku vodu i smanjivanje na polovicu broja ljudi koji žive s najviše na jedan dolar i 25 centi na dan. Čelnica UN-ovog programa za razvoj, Helen Clark, kaže da je svijet na putu da prepolovi broj iznimno siromašnih - najviše zbog ogromnog napretka u Kini i Indiji:
“Vjerojatno će se na globalnoj razini postići ciljevi u borbi protiv siromaštva ponajviše zbog toga što je Kina uspjela izvući iz siromaštva na stotine milijuna ljudi”.
Međutim, zaostaju napori da se smanji smrtnost kod majki za tri četvrtine i smrtnost djece za dvije trećine. Gospođa Clark kaže nije samo u pitanju njega koju majke i djeca i imaju, nego i položaj žene u društvu:
“Odgovori nas vraćaju na temeljna pitanja o položaju žena. Jesu li žene unutar jednog društva doista u poziciji da se na njihove potrebe odgovori ili su one građani drugog reda koje se marginalizira u donošenju odluka?”
Očekuje se da će 140 svjetskih državnika potpisati novi sporazum u kojem će se ponovo obvezati na ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja do 2015. godine. U tom akcijskom planu poziva se razvijene zemlje da do 2015. godine izdvajaju 0,7 posto svog bruto nacionalnog proizvoda za pomoć zemljama u razvoju. To sada čini samo pet skandinavskih zemalja. Sjedinjene Države - koje ukupno daju najviše pomoći nerazvijenima - odvajaju u tu svrhu oko 0,2 posto bruto društvenog proizvoda.