Formiranje Vijeća ministara, radikalizacija postojećih društveno-političkih odnosa, ali i dalje deklarativno zalaganje za evroatlantski put - izazovi su sa kojima će se Bosna i Hercegovina suočavati u 2019. godini, ocjenjuju analitičari u toj državi.
Oktobarski izbori u Bosni i Hercegovini na političkoj sceni nisu donijeli neke novine. Stranke koje su činile vlast u protekle četiri godine, osvojile su najviše glasova i u narednom četverogodišnjem mandatu.
Kako stvari stoje na terenu, čini se da će iste političke partije vlast formirati i u 2019, pa se nameće pitanje - hoće li se nešto promijeniti nabolje kada je riječ o unutrašnjopolitičkim zbivanjima, ali i evroatlantskom putu Bosne i Hercegovine.
Analitičari su jednoglasni u ocjeni da neće, jer, kako kažu, sve ono što se moglo čuti nakon oktobarskih izbora jeste da će opstrukcije biti nastavljene, što je bio slučaj i godinama ranije. Profesor sa Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić navodi i ko su osobe sa političke scene koje će to činiti.
"Ono što se novo može očekivati je radikalizacija postojećih društveno-političkih odnosa i ulaganje energije da se pokaže kako je Bosna i Hercegovina neodrživa država, što, evo na startu svog mandata u kapacitetu predsjedavajućeg Predsjedništva Milorad Dodik, svojski čini. Ja sam siguran da će se taj trend nastaviti, da će, posebice, on i Dragan Čović nastaviti pokazivati svijetu kako je Bosna i Hercegovina neprirodno stanje i kako svijet treba učiniti sve kako bi se ona dovela u neku vrstu 'prirodne ravnoteže'", komentariše Kukić.
"Prirodna ravnoteža", navodi dalje, "je podjela Bosne i Hercegovine na tri entiteta i labav konfederalan odnos između njih dok traje, a onda će se vidjeti".
"Sasvim sam siguran da će u tom pravcu ići djelovanje, barem, ovog političkog dvojca, iako, da se razumijemo, ništa manje pomoći u tom pravcu neće dolaziti ni od SDA", kaže profesor Kukić.
Za profesoricu sa Sarajevskog univerziteta Lamiju Tanović neke promjene su se, ipak, desile, u političkom životu Bosne i Hercegovine. Ona navodi primjere pojedinih kantona gdje su vlast formirale stranke koje su do sada bile opozicione. No, ona ističe da se kompleksnost državnog uređenja u Bosni i Hercegovini ogleda u tome što se vlast formira na različitim nivoima u različito vrijeme.
"Naravno, način kako se formira vlast, činjenica da je ona u Republici Srpskoj već formirana i da se to više ne pominje, samo pokazuje kako je naša državna struktura ekstravagantna, kako je heterogena, kako su razni dijelovi države u stanju da različitim periodima formiraju vlast", navodi profesorica Tanović.
Sve ono što se bude dešavalo u političkom životu Bosne i Hercegovine u 2019. godini itekako će uticati na njeno približavanje Evropskoj uniji, koje je u 2018. bilo više nego sporo. I dok zemlje regije otvaraju poglavlja, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja je duže od 12 mjeseci odgovarala na Upitnik Evropske komisije sa 3.242 pitanja, iako je sama sebi dala rok od šest mjeseci. Trenutno kasni i sa odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika, njih 640, za šta je rok bio kraj septembra 2018.
Takav trend, prema ocjeni analitičarke Ivane Marić, će biti nastavljen.
"EU put za političare je samo deklarativan, jer oni ne žele da uđu u Evropsku uniju, jer to za sobom donosi poštivanje određenih propisa, posebno u sferi antikorupcije, tako da to njima nikako ne odgovara. Kao građani im dozvoljavamo da kradu naš novac i ne reagujemo na to, već ih nagradimo ponovo na izborima. Zašto bi oni sebi radili nešto što im škodi, kada mi već to od njih ne tražimo?", pita se Marić.
Naši sagovornici su uvjereni kako će i uloga međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u 2019. ostati na nivou iz 2018. Kako ističu i nema potrebe za njenim uplitanjem, jer je vrijeme da bh. političke stranke preuzmu odgovornost, ali i da građani trebaju od vlasti tražiti da zastupaju njih, a ne da rade isključivo za stranačke, odnosno lične interese.
