Linkovi

Najnovije

Twitter trajno suspendovao Trampov nalog

Kompanija je bila pod ogromnim pritiskom javnosti da nešto preduzme poslije upada Trampovih pristalica u Kongres.

Predsjednik je odgovorio da je potez Tvitera bio predvidiv i da sa drugim kompanijama radi na tome da izgradi platformu na kojoj on i njegovi pratioci neće biti ušutkivani.

Zvanični Tviter nalog predsjednika SAD @potus i dalje postoji.

Tviter je najprije suspendovao Trampov nalog na 12 sati, pošto je predsjednik SAD tvrdio da su izbori pokradeni i podržao one koji su upali na Kapitol tokom sjednice Kongresa na kojoj je trebalo da bude potvđen rezultat izbora, odnosno pobjeda Džozefa Bajdena.

Trampu je sada oduzeto sredstvo pomoću kojeg je više od decenije komunicirao direktno sa svojim pristalicama. Na Tviteru je objavljivao i političke odluke, svađao se sa protivnicima, vrijeđao neprijatelje i hvalio sebe svoje saveznike, ali je i širio dezinformacije i koketirao sa nasiljem.

Tviter je dugo Trampu i drugim liderima gledao kroz prste dok krše pravila te mreže o ličnim napadima, govoru mržnje. Ali, u objašnjenju zašto suspenduje Trampov nalog, Tviter navodi da predsjednik SAD glorifikuje nasilje u trenutku kada kruže priče o oružanim protestima oko inauguracije Bajdena, 20. januara.

Tramp je rekao da neće prisustvovati Bajdenovoj inauguraciji, a svoje pristalice je nazvao "američkim patriotama" čiji će se glas "dobro čuti" u budućnosti. Tviter je ocijenio da bi ovakve izjave mogle da inspirišu druge da ponove nasilje koje se desilo 7. januara 2021, te da ima "mnogo pokazatelja da se to tako i tumači".

Tviter je saopštio da su najave novih napada 17. januara cirkulisale i na toj mreži.

Facebookk i Instagram suspendovali su Trampove naloge na najmanje dvije nedjelje, a moguće i definitivno.

Tviter je takođe suspendovao naloge bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina, advoatice Sidni Pauel i drugih Trampovih saradnika koji su promovisali teoriju zavere QAnon.

"Uzimajući u obzir mogućnost izbijanja nasilja u narednim danima, ugasili smo naloge koji promovišu QAnon", piše u saopštenju Twittera.

Google privremeno zabranio Parler, Apple izdao upozorenje

Kompanija Google privremeno je ukinula opciju skidanja iz Play prodavnice aplikacije Parler, društvene mreže koju koriste pristalice teorija zavjere, desničari i podržavaoci Donalda Trampa.

Google od Parlera traži da uvede promjene u moderaciji sadržaja, dok je Apple toj mreži dao 24-sat o upozorenje da iznese plan za promjene.

Google tvrdi da sadržaj Parlera podstiče na nasilje SAD.

Parler je mreža na koju su se prebacile pristalice Donalda Trampa, nakon što mu je ukinut nalog na Tviteru i suspendovan na Facebooku i Instagramu.

See all News Updates of the Day

Nagrade Reportera bez granica: Ukrajinska novinarka, koja je istraživala otmice djece, među odlikovanima

Nagrade Reportera bez granica: Ukrajinska novinarka, koja je istraživala otmice djece, među odlikovanima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

Ukrajinska novinarka Nataliya Gumenyuk među prvima je istraživala rusku otmicu djece iz Ukrajine. Na ceremoniji u Washingtonu odlikovana je za svoj rad, zajedno s novinarima iz Burkine Faso, Gaze, Indije i Belgije. Priču donosi Liam Scott.

Iranu sve više odgovara zveckanje nuklearnim oružjem, upozoravaju američki obavještajci

Fotografija koju je Iranska organizacija za atomsku energiju objavila 5. novembra 2019. prikazuje mašine za centrifugiranje u postrojenju za obogaćivanje uranijuma Natanz u centralnom Iranu.
Fotografija koju je Iranska organizacija za atomsku energiju objavila 5. novembra 2019. prikazuje mašine za centrifugiranje u postrojenju za obogaćivanje uranijuma Natanz u centralnom Iranu.

Iran će vjerovatno odgovoriti na nove napade Izraela ili dodatne sankcije Zapada tako što će se sve više približiti prelasku nuklearnog praga, prema nedavno objavljenoj procjeni američkih obavještajnih službi.

Izvještaj, koji je u četvrtak izdao Ured direktora nacionalne obavještajne službe, otkriva da, iako Teheran trenutno nije spreman za izradu nuklearnog oružja, poduzima aktivnosti "koje ga bolje pozicioniraju da ga proizvede, ako tako želi".

U izvještaju se navodi da je Iran od jula nastavio da povećava svoje zalihe od 20% i 60% obogaćenog uranijuma, a istovremeno proizvodi i upravlja sve većim brojem naprednih centrifuga.

Procjena američkih obavještajnih službi dalje upozorava da su iranski zvaničnici sve spremniji "javno raspravljati o korisnosti nuklearnog oružja".

"Teheran ima infrastrukturu i iskustvo da brzo proizvodi uranijum za oružje u više podzemnih objekata, ako tako želi", navodi se u izvještaju. "Iranski lideri priznaju da to jača kredibilitet prijetnji razvojem nuklearnog oružja."

Izvještaj ODNI-a procjenjuje da postojeće zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu daleko premašuju ono što mu je potrebno za civilne svrhe i da bi Teheran mogao izgraditi "više od desetak nuklearnog oružja ako bi njegove ukupne zalihe uranijuma bile dodatno obogaćene".

Procjena američkih obavještajnih službi o iranskim sposobnostima objavljena u julu prošle godine na sličan način govori da je zvaničnicima u Teheranu postalo ugodnije da govore o upotrebi nuklearnog oružja.

Ali novi izvještaj sugerira da je Teheran sada spreman suprotstaviti se pritisku Zapada, napadima ili drugim prijetnjama s više nuklearnih aktivnosti.

"Iran će vjerovatno razmotriti instaliranje ili upravljanje naprednijim centrifugama, daljnje povećanje zaliha obogaćenog uranijuma, obogaćivanje uranijuma do 90 posto, ili prijeteći povlačenjem iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja", prema najnovijoj procjeni ODNI-a.

Američki zvaničnici su ranije upozoravali da bi Teheran mogao proizvesti nuklearnu bojevu glavu za samo jednu do dvije sedmice, iako su također rekli da Pentagon ima opcije da zaustavi iranski nuklearni proboj.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama još uvijek nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Američki obavještajni analitičari kažu da se njihova zabrinutost proteže dalje od nuklearnog oružja i uključuje iranske balističke rakete i mogućnosti dronova.

Američka procjena kaže da Iran "gotovo sigurno uključuje lekcije naučene iz napada raketa i bespilotne letjelice (UAV) na Izrael u aprilu i iz operativne upotrebe iranskih bespilotnih letjelica od strane Rusije protiv Ukrajine."

Američka obavještajna služba dodatno "očekuje da će Teheran uključiti podatke o performansama balističkih projektila koje je prenio Rusiji kada budu korišteni u operativnim uvjetima."

A pomoć Rusije bi također mogla potaknuti iranski rad na više raketa za svemirsko lansiranje, što bi moglo skratiti vremensku liniju Teherana za proizvodnju interkontinentalne balističke rakete, upozorava se u izvještaju ODNI.

Drugi tajni obavještajni izvještaj objavljen u četvrtak detaljno opisuje dodatnu iransku podršku Moskvi.

Iran "vjerovatno obučava i pomaže ruskim vojnicima u operacijama bespilotnih letjelica," navodi se, dodajući da su se "Moskva i Teheran također dogovorili da uspostave zajedničku proizvodnu liniju u Rusiji za smrtonosne bespilotne letjelice".

Rumunski najviši sud poništio rezultate predsjedničkih izbora, usljed optužbi za rusko miješanje

Pešaci prolaze pored izbornih plakata sa kandidatima za predsedničke i parlamentarne izbore u Bukureštu, 22. novembra 2024. Ustavni sud Rumunije objavio je 6. decembra 2024. da poništava predsedničke izbore.
Pešaci prolaze pored izbornih plakata sa kandidatima za predsedničke i parlamentarne izbore u Bukureštu, 22. novembra 2024. Ustavni sud Rumunije objavio je 6. decembra 2024. da poništava predsedničke izbore.

Vrhovni sud Rumunije poništio je u petak rezultat prvog kruga predsjedničkih izbora u zemlji, dodajući da će cijeli izborni proces morati biti ponovljen.

Drugi krug je bio zakazan za nedjelju, a glasanje je već u toku na biračkim mjestima u inostranstvu.

Nakon jednocifrene ankete prije prvog kruga predsjedničkih izbora 24. novembra, Calin Georgescu — koji želi prekinuti podršku Rumunije Ukrajini protiv ruske invazije — odnio je pobjedu koja je pokrenula pitanje kako je takvo iznenađenje bilo moguće u Evropskoj uniji i država članica NATO-a.

U dokumentima s kojih je u srijedu skinuo tajnost najviši rumunski savjet sigurnosti navodi se da je zemlja bila meta "agresivnih hibridnih ruskih napada" tokom izbornog perioda.

"Izborni proces za izbor predsjednika Rumunije će se u potpunosti ponoviti, a vlada će odrediti novi datum i... kalendar za potrebne korake", navodi se u saopćenju suda.

U drugom krugu predsjedničkog takmičenja koje je trebalo da se održi u nedjelju snage bi odmjerili Georgescu, krajnje desničarski, proruski kandidat, protiv pro-EU centrističke liderke Elene Lasconi.

Stranke krajnje desnice također su imale dobre rezultate na prošlonedjeljnim parlamentarnim izborima u Rumuniji, iako su se vladajuće socijaldemokrate pojavile kao najveća grupacija i nadaju se da će sastaviti spojiti pro-EU koalicionu vladu.

Sud nije doveo u pitanje integritet parlamentarnog glasanja.

Sirija: Hiljade ljudi napuštaju gradove Homs i Hamu bježeći od borbi i pobunjenika koji napreduju

Opozicioni borac ispaljuje hice u vazduh iz svoje puške AK-47 slaveći u Hami, Sirija, petak 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)
Opozicioni borac ispaljuje hice u vazduh iz svoje puške AK-47 slaveći u Hami, Sirija, petak 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)

U vazdušnim napadima u najnovijim borbama u Siriji ciljan je most na autoputu koji povezuje sirijske gradove Homs i Hamu, saopštili su u petak posmatrači rata, dok vladine snage pokušavaju da obezbijede Homs nakon što su pobunjenici predvođeni islamistima zauzeli Hamu i komercijalni centar Alep.

"Borbeni avioni izveli su nekoliko vazdušnih napada, gađajući most Al-Rastan na autoputu Homs-Hama... i napadajući položaje oko mosta, u pokušaju da presijeku put između Hame i Homsa i obezbijede Homs", saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Pobunjenici predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS) pokrenuli su ofanzivu prije nešto više od nedelju dana, baš kada je u susjednom Libanu stupio na snagu prekid vatre između Izraela i Hezbollaha, saveznika sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Da bi usporile napredovanje pobunjenika, Assadove snage podigle su barijere od zemljišta na autoputu sjeverno od Homsa, trećeg po veličini grada u Siriji koji se nalazi samo 40 kilometara južno od Hame, saopštila je Opservatorija.

Desetine hiljada pripadnika Asadove manjinske zajednice alavita bježalo je u četvrtak iz Homsa iz straha da će pobunjenici nastaviti da napreduju, navela je ranije Opservatorija.

Pobunjenici su zauzeli Hamu u četvrtak nakon uličnih borbi sa vladinim snagama, najavljujući "potpuno oslobođenje grada" u poruci na svom Telegram kanalu.

Pobunjenički borci su ljubili zemlju i ispalivali slavljeničke hice u vazduh dok su ulazili u četvrti po veličini grad u Siriji.

Borac sirijskih antivladinih snaga puca u vazduh slaveći zauzimanje grada Hame 6. decembra 2024.
Borac sirijskih antivladinih snaga puca u vazduh slaveći zauzimanje grada Hame 6. decembra 2024.

Ispostavilo se da su mnogi stanovnici dočekali pobunjeničke borce. Fotograf AFP-a je vidio kako su neki stanovnici zapalili džinovski poster Asada na fasadi gradske skupštine.

Vojska je priznala da je izgubila kontrolu nad gradom, strateški lociranim između Alepa i sjedišta Asadove moći u Damasku.

Ministar odbrane Ali Abas nagašavao je da je povlačenje vojske "privremena taktička mjera".

"Naše snage su i dalje u blizini", rekao je on u izjavi koju je prenijela zvanična novinska agencija SANA.

"Veliki udarac"

Aaron Lund, član istraživačkog centra Century International, nazvao je gubitak Hame "velikim, masivnim udarcem za sirijsku vladu" jer je vojska tamo trebalo da ima prednost i da preokrene dobitke pobunjenika "a oni to nisu mogli da postignu".

Rekao je da će HTS sada pokušati da se probije prema Homsu, odakle su mnogi stanovnici već otišli u četvrtak.

Direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman prijavio je masovni egzodus iz grada pripadnika Asadove manjinske zajednice alavita.

On je rekao da se desetine hiljada ljudi kreću ka oblastima duž sirijske obale Sredozemnog mora, gdje Alaviti, sledbenici ogranka šiitskog islama, čine većinu.

"Plašimo se i brinemo da će se u Homsu ponoviti ono što se dogodilo u Hami", rekao je državni službenik koji se predstavio samo imenom Abas.

"Bojimo se da će nam se (pobunjenici) osvetiti", rekao je 33-godišnjak.

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing.
Borac opozicionih snaga pored tijela dvojice vladinih vojnika koji leže na zemlji nakon opozicionog preuzimanja vlasti u Hami, Sirija, u petak, 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)
Borac opozicionih snaga pored tijela dvojice vladinih vojnika koji leže na zemlji nakon opozicionog preuzimanja vlasti u Hami, Sirija, u petak, 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)
This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing - Click to reveal
Borac opozicionih snaga pored tijela dvojice vladinih vojnika koji leže na zemlji nakon opozicionog preuzimanja vlasti u Hami, Sirija, u petak, 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)

Do prošle nedelje, rat u Siriji je uglavnom bio u mirovanju godinama, ali analitičari kažu da će morati da se nastavi jer nikada nije istinski riješen.

U video snimku objavljenom na internetu, lider HTS-a Abu Mohamed al-Jolani rekao je da su njegovi borci ušli u Hamu da "očiste ranu koja je postojala u Siriji 40 godina", misleći na slom Muslimanske braće 1982. godine, što je vodilo do smrti hiljada ljudi.

U kasnijoj poruci na Telegramu u kojoj je čestitao "narodu Hame na pobjedi", on je prvi put upotrijebio svoje pravo ime Ahmed al-Sharaa umesto svog ratnog nadimka.

Žestoke borbe

Opservatorija, koja se oslanja na mrežu svojih izvora u Siriji, saopštila je da je 826 ljudi, uglavnom boraca, ali i 111 civila, ubijeno u zemlji od izbijanja nasilja prošle nedelje.

To označava najintenzivnije borbe od 2020. u građanskom ratu izazvanom represijom režima nad prodemokratskim protestima 2011. godine.

Ključ za uspjehe pobunjenika od početka ofanzive prošle nedelje bilo je preuzimanje Alepa, koji vladine snage za više od deceniju rata nikada nisu u potpuno ispustile iz ruku.

Dok su pobunjenici koji su napredovali ranije u svojoj ofanzivi naišli na mali otpor, borbe oko Hame bile su posebno žestoke.

Asad je naredio povećanje plata karijernim vojnicima za 50 odsto, javila je u srijedu državna novinska agencija SANA, dok on nastoji da ojača svoje snage za kontraofanzivu.

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing.
Tijelo vojnika vladinih snaga leži pored oklopnog vozila u ulici u Hami, Sirija, petak 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)
Tijelo vojnika vladinih snaga leži pored oklopnog vozila u ulici u Hami, Sirija, petak 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)
This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing - Click to reveal
Tijelo vojnika vladinih snaga leži pored oklopnog vozila u ulici u Hami, Sirija, petak 6. decembra 2024. (AP Photo/Omar Albam)

Pobunjenici su otjerali sirijske oružane snage uprkos činjenici da je vlada poslala "velike vojne konvoje", saopštila je Opservatorija.

Pobunjenici su započeli ofanzivu na sjeveru Sirije 27. novembra, istog dana kada je stupio na snagu prekid vatre u ratu između Izraela i Hezbollaha u susjednom Libanu.

I Hezbollah, i Rusija, bili su ključni podržavaoci Asadove vlade, ali su posljednjih godina zaglibili u sopstvenim sukobima.

HTS je ukorijenjen u ogranku Al-Kaide u Siriji.

Grupa je pokušavala da ublaži svoj imidž posljednjih godina, ali stručnjaci kažu da je pred izazovom da pokuša da ubijedi zapadne vlade da su se u potpunosti odrekle tvrdog džihadizma.

Sjedinjene Države drže stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije formirane protiv džihadista Islamske države.

Južna Koreja: Predsjednik Yoon pred opozivom, ključni konzervativci okreću se protiv njega

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol odgovara na pitanje u predsjedničkoj kancelariji u Seulu, Južna Koreja, 7. novembra 2024. Ključni konzervativac je 6. decembra 2024. rekao da je Yoonova 'brza suspenzija' neophodna nakon neuspjelog pokušaja da se uvede vanredno stanje.
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol odgovara na pitanje u predsjedničkoj kancelariji u Seulu, Južna Koreja, 7. novembra 2024. Ključni konzervativac je 6. decembra 2024. rekao da je Yoonova 'brza suspenzija' neophodna nakon neuspjelog pokušaja da se uvede vanredno stanje.

Šef južnokorejske vladajuće Stranke moći naroda najavio je podršku suspenziji predsjednika Yoon Suk Yeola – zapanjujući potez u posljednjem trenutku da napusti svog konzervativnog lidera što uveliko povećava šanse za Yoonov opoziv zbog njegovog neuspjelog pokušaja vanrednog stanja.

Na sastanku stranke u petak, lider PPP-a Han Dong-hoon pozvao je na "brzu suspenziju" Yoonovih dužnosti, pozivajući se na "novootkrivene činjenice" koje sugeriraju da je Yoon pokušao upotrijebiti obavještajne agencije da uhapsi istaknute zakonodavce, optužujući ih da su "anti" -državne snage."

"Predsjednik Yoon nije priznao da je nezakonito vanredno stanje bila greška. Ako predsjednik Yoon nastavi obavljati svoje dužnosti, postoji značajan rizik od ponavljanja takvih ekstremnih radnji... koje bi mogle predstavljati veliku prijetnju za Republiku Koreju i njen narod", rekao je Han, koristeći službeno ime Južne Koreje.

Yoon, mjesecima frustriran onim što je vidio kao pokušaje opozicije da opstruira njegovu vlast, proglasio je vanredno stanje u utorak kasno, tvrdeći da je neophodno "slomiti antidržavne snage" i "zaštititi ustavni poredak".

Za nekoliko sati, južnokorejski zakonodavci su poništili dekret, nakon što su se probili kroz policiju i vojno osoblje koje je poslato u zgradu Narodne skupštine.

Opozicija, koja ima većinu u Narodnoj skupštini, planira da glasa o Yoonovom opozivu kasno u subotu.

Povećanje tenzija

Uz hitnost, južnokorejski mediji su u petak izvijestili o nepotvrđenim glasinama da se planira drugi pokušaj uvođenja vanrednog stanja, iako je vojska brzo demantirala te izvještaje.

U intervjuu uživo na YouTubeu, Kwak Jong-geun, šef komande za specijalne ratove Južne Koreje, rekao je da neće primijeniti drugi dekret o vanrednom stanju ako dobije takva naređenja.

Kwak je takođe rekao da je tokom prvog kratkotrajnog vanrednog stanja odbio naredbe da se poslanici iz Nacionalne skupštine oslobode, smatrajući takav potez nezakonitim.

Ministarstvo nacionalne odbrane Južne Koreje kasnije je suspendovalo Kwaka i još dva visoka vojna komandanta koji su bili uključeni u prvu deklaraciju o vanrednom stanju, navodi novinska agencija Yonhap.

U parlamentu zemlje, tenzije su nakratko bile visoke u petak, usred glasina da bi Yoon trebao posjetiti i sastati se sa zakonodavcima u pokušaju da pronađe put naprijed koji ne uključuje opoziv.

U pripremi za Yoonovu posjetu o kojoj se pričalo, stotine opozicionih poslanika i zvaničnika okupilo se na ulazu, upozoravajući Yoona da se drži podalje.

Poslanik Demokratske stranke Kim Min-seok rekao je na javnom skupu da je njegova stranka obavijestila predsjednički ured da Yoonu neće biti dozvoljeno da uđe na teren. Yoonova kancelarija je kasnije rekla da on ne planira posjetiti.

Lider JPP ključna figura

Južnokorejska policija je u četvrtak objavila da je otvorila istragu o optužbama da su Yoon i drugi visoki čelnici počinili izdaju u vezi s događajima od utorka navečer.

Demonstranti marširaju do predsjedničke kancelarije nakon bdjenja uz svijeće protiv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk Yeola u Seulu, Južna Koreja, 5. decembra 2024.
Demonstranti marširaju do predsjedničke kancelarije nakon bdjenja uz svijeće protiv južnokorejskog predsjednika Yoon Suk Yeola u Seulu, Južna Koreja, 5. decembra 2024.

U petak je južnokorejski Chosun Ilbo izvijestio da je Yoon naredio južnokorejskoj špijunskoj agenciji da uhapsi Hana, lidera konzervativne stranke koji je nekada bio blizak Yoonov saveznik i kolega tokom njihovih ranijih karijera tužioca.

Han, koji je prethodno bio Yoonov ministar pravde, odigrao je ključnu ulogu u političkoj drami koja se odvijala ove sedmice.

Odmah nakon što je Yoon proglasio vanredno stanje, Han se usprotivio tom nastojanju, a 18 članova njegove konzervativne stranke glasalo je za poništavanje uredbe.

Međutim, u četvrtak su Han i njegovi kolege konzervativci počeli da se okupljaju oko Yoona, govoreći da će se suprotstaviti opozivu, za koji su tvrdili da će paralizirati zemlju.

Han je u petak ponovo promijenio svoj stav, rekavši da je dobio "vjerodostojne dokaze" da Yoon pokušava uhapsiti poslanike.

"Čvrsto vjerujem da je sada vrijeme da se razmišlja isključivo o naciji i njenim građanima", rekao je.

Neizvjesnost ustavnog suda

Da bi uspjeli, najmanje osam članova PPP-a mora podržati zahtjev za opoziv. Do sada su samo dva konzervativca javno izjavila da će glasati za opoziv Yoona.

Ali nakon Hanovog preokreta, mnogi posmatrači kažu da se sada čini vjerovatno da će opoziv proći.

Ako Yoon bude opozvan, on bi odmah bio suspendovan dok Ustavni sud razmatra da li da ga smijeni sa funkcije, što je proces koji bi mogao potrajati sedmicama ili čak mjesecima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG