Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo (KS) kažu da je neutemljena i nije u skladu zakonom odluka o puštanju iz pritvora Alije Delimustafića i drugih, a koji se sumnjiče za organizovani kriminal.
Navode da su odmah uložili žalbu o kojoj će odlučivati Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).
„Tužilaštvo KS očekuje da će Kantonalni sud u Sarajevu postupiti hitno, a ne kao u ranijim slučajevima, naprimjer predmet Bosnalijek, i žalbu što prije dostaviti Vrhovnom sudu Federacije BiH na odlučivanje, jer se i dalje radi o pritvorskom predmetu”, saopćili su.
Navode da bi svako odlaganje imalo za posljedicu da osumnjičeni Delimustafić i Jusuf Škrijelj postanu nedostupni, kao što je to, kako kažu, slučaj sa nekadašnjom sutkinjom Općinskog suda u Sarajevu, Lejlom Fazlagić.
Zabrinjavajuće je, kažu, to što je Kantonalni sud u Sarajevu prejudicirao odluku kao da je odlučivao o krivici osumnjičenih.
„Radi se o predmetu organiziranog kriminala u kojem je 21 osoba osumnjičena i oko 1.000 materijalnih dokaza koji su do sada dostavljeni Kantonalnom sudu”, kažu u Tužilaštvu.
Sudsko vijeće Kantonalnog suda je odlučilo prije tri dana da, pored Delimustafića i Škrijelja, iz pritvora pusti Lejlu Cerić i Suadu Hadžić jer, kako obrazlažu, ne raspolažu dokazima o postojanju osnovane sumnje da su počinili krivična djela.
Delimustafić, Škrijelj, Cerić i Hadžić uhapšeni su u sklopu akcije „Pravda” prije mjesec dana i do 9. decembra boravili su u pritvoru. Zajedno sa njima, Tužilaštvo je tom akcijom obuhvatilo i druge osobe zbog sumnje u prevare sa desetinama nekretnina u Sarajevu i druga krivična djela, a što oni negiraju.
Sudije su u rješenju o puštanju iz pritvora navode da Tužilaštvo osnovanu sumnju prvenstveno zasniva na posebnim istražnim radnjama, odnosno presretnutim razgovorima, tajnom praćenju i snimanju.
Međutim, Sudsko vijeće je prihvatilo tvrdnje branilaca osumnjičenih da su posebne istražne radnje nezakoniti dokazi. U rješenju navode da nije ispoštovana zakonska procedura. Kako su obrazložili, sudija za prethodni postupak nije obavijestio osumnjičene da su protiv njih primjenjene posebne istražne radnje.
Zakon o krivičnom postupku nalaže da sudija za prethodni postupak, nakon okončanja posebnih istražnih radnji, dužan je o tome obavijestiti osumnjičenu osobu, a koja ima pravo zatražiti od suda da ispita zakonitost naredbe.
