No, finski ministar vanjskih poslova Pekka Haaivisto hladno je odgovorio na taj prijedlog, rekavši da je važno da Finska i Švedska uđu u NATO u isto vrijeme.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Çavuşoğlu definisao je aplikaciju Finske kao "manje problematičnu" od one Švedske. Turska optužuje Stockholm da nije poduzeo konkretne korake za suzbijanje grupa koje Ankara smatra teroristima. U skorije vrijeme, bio je ogorčen protestima zbog spaljivanja Kur'ana koje je ispred turskih ambasada u Stockholmu i Kopenhagenu organizirao antiislamski aktivista koji ima švedsko i dansko državljanstvo.
“Po mom mišljenju, bilo bi pošteno napraviti razliku između problematične zemlje i manje problematične zemlje”, rekao je Çavuşoğlu novinarima tokom zajedničke konferencije za novinare sa svojim gostujućim portugalskim kolegom. “Vjerujemo da ako NATO i ove zemlje donesu takvu odluku, možemo procijeniti (ponudu Finske) odvojeno.”
Švedska i Finska zajednički su se prijavile da postanu članice vojnog saveza, odustajući od svog dugogodišnjeg vojnog nesvrstanosti nakon ruskog rata protiv Ukrajine.
NATO-u je potrebno jednoglasno odobrenje za prijem novih članica. Turska i Mađarska odgađaju proces ratifikacije švedske i finske kandidature u svom parlamentu.
Haaivisto je u Helsinkiju rekao da je "snažna želja njegove zemlje... bila, i još uvijek jeste, da se pridruži NATO-u zajedno sa Švedskom".
"Zapravo smo podvukli svim našim budućim NATO partnerima, uključujući Mađarsku i Tursku, da finska i švedska sigurnost idu zajedno", rekao je finski ministar, dodajući da se nada će se dvije zemlje moći pridružiti prije samita NATO-a u Vilniusu u Litvaniji u julu.
“Mislim da će to biti važna prekretnica, ali ne možemo, naravno, odlučivati u ime Turske ili u ime Mađarske o njihovim rasporedima. Mi smo u njihovim rukama”, rekao je.
Finski predsjednik Sauli Niinisto rekao je u ponedjeljak na Twitteru da je razgovarao o "trenutnoj situaciji" sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u telefonskom razgovoru.
Turska je optužila vladu u Stockholmu da je previše popustljiva prema grupama koje smatra terorističkim organizacijama ili egzistencijalnim prijetnjama, uključujući kurdske grupe.
"U Švedskoj su poduzeti neki koraci, poput ustavnih amandmana i pravnih amandmana", rekao je Çavuşoğlu. “Nažalost, došlo je do pomaka unatrag, zbog provokacija grupa koje žele spriječiti Švedsku da uđe u NATO.”
U nedjelju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan također sugerirao da bi Ankara mogla potpisati zahtjev Finske.
Rekao je da je Turska dostavila spisak od 120 ljudi koje želi izručenje iz Švedske, što je zahtjev koji je bio dio memoranduma potpisanog u junu kojim je izbjegnut veto Turske na zajedničku aplikaciju nordijskih zemalja.
Turska zahtijeva izručenje navodnih militanata PKK, kao i nekih sljedbenika Fethullaha Gulena, muslimanskog sveštenika optuženog za pokušaj puča 2016. godine.
Nakon prošlosedmičnih protesta, Erdoğan je upozorio Švedsku da ne očekuje podršku svojoj kandidaturi za članstvo. Turska je također na neodređeno vrijeme odgodila ključni sastanak u Briselu na kojem bi se razgovaralo o članstvu Švedske i Finske.
Glavni švedski pregovarač Oscar Stenström rekao je za Švedski radio rano u nedjelju da su trosmjerni pregovori obustavljeni kako bi se izbjeglo pogoršanje situacije.
