Novi podaci povećali su pritisak na centralnu banku da dodatno poveća kamatne stope uz rizik da razbijesni predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ocjenjuje agencija France-Presse (AFP).
Time će također biti stavljene na test mogućnosti Erdofanovog tržišno orijentisanog ekonomskog tima da poveća troškove zaduživanja.
Turska državna agencija za statistiku saopštila je da su cijene u periodu od 12 mjeseci zaključno s augustom porasle za 58,9 posto u poređenju s rastom od 47,8 posto u julu.
Turski lider se čvrsto protivi visokim kamatama iz uvjerenja da one izazivaju inflaciju, a ne da je smiruju kako vjeruje većina ekonomista.
Poslije njegove odluka da natjera kreatore ekonomske politike da smanje kamate pod pritiskom rasta potrošačkih cijena, inflacija je prošle godine došla na nivo od 85 posto.
Ekonomska kriza je umalo ugrozila Erdoganovu pobjedu na predsjedničkim izborima u maju, ukazuje AFP.
Erdogan je uspio da pobijedi pošto je glasačima donio veliko povećanja plata i uveo program prevremenog penzionisanja koji je vladu koštao milijarde dolara.
Analitičari su strahovali da će Turska ući u sistemsku krizu ako Erdogan radikalno ne promijeni kurs poslije izbora.
On je u rekonstrukciji vlade poslije izbora na najviše ekonomske položaje postavio iskusne ekonomiste s Wall Streeta.
Ministar finansija Mehmet Simsek i nova šefica centralne banke Hafize Gaye Erkan počeli su pažljivo da mijenjanju ekonomsku politiku, čime su stekli povjerenje stranih investitora.
Erkan je podigla referentne kamate centralne banke s 8,5 posto na 17,5 posto u roku od dva mjeseca, što je daleko manje nego što su se analitičari nadali, ali je prošlog mjeseca na odobravanje tržišta stope podigla na 25 posto.
Lira je nakratko ojačala skoro osam odsto u odnosu na dolar, a troškovi osiguranja duga turske vlade naglo su opali.
Erdogan je izrazio punu podršku novom timu koji je povećavao kamate.
Analitičari, međutim, dovode u pitanje dalje podizanje kamata.
Turski mediji su objavili da je podržao prošlomjesečnu odluku o kamatama tek pošto je dobio uvjeravanja da će ona biti na snazi samo "neko vrijeme".
Analitičari ocjenjuju da je trenutna referentna stopa i dalje preniska da bi se inflacija stavila pod kontrolu.
Na rast inflacije su uticali povećanje poreza i cijena goriva koje je Šimsek uveo kako bi se platila Erdoganova predizborna obećanja i masivni radovi na rekonstrukciju pokrenuti poslije razornog zemljotresa u kojem je na jugoistoku Turske poginulo više od 50.000 ljudi.
Zvanični podaci pokazuju da su cijene prevoza porasle za 70,2 posto, a u restoranima i hotelima za 89,3 posto.
To je podstaklo sumnje da je vlada potcjenjuje razmjere problema u Turskoj.
Odvojena studija ekonomista ENAG grupe pokazala je da je stopa inflacije porasla na 128,1 posto sa 122,9 posto.
Šimsek je u ponedjeljak tražio strpljenje i nagovijestio da se sprema novo povećanja kamatnih stopa.
"Znamo da će borba protiv inflacije potrajati. Mi smo u prelaznom periodu", rekao je on na društvenim mrežama.
