Najvažnije
Trump u obračunu sa demonstrantima najavio slanje federalnih snaga u više američkih gradova
Predsjednik SAD Donald Trump rekao je da planira da pošalje pripadnike federalnih organa za sprovođenje reda u pojedine velike američke gradove, dok se nastavlja obračun federalnih snaga sa učesnicima anti-rasnih protesta u Portlandu, u Oregonu.
"Šaljemo pripadnike organa za sprovođenje reda. Ne možemo da dozvolimo da se to događa u gradovima", rekao je Trump i pomenuo New York, Chicago, Philadelphiju, Detroit, Baltimore i Oakland u Californiji kao moguća mjesta gdje bi bile poslate federalne snage.
Napomenuo je i da su gradonačelnici tih gradova "liberalne demokrate". Gradonačelnica Chicaga Lori Lightfoot često kritikuje Trumpa na Twitteru, prenosi agencija Reuters.
Državni i lokalni lideri u Oregonu, kao i članovi Kongresa, traže od Trumpa da povuče pripadnike nove jedinice Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost iz Portlanda.
"Tamo su tri dana i uradili su fantastičan posao za veoma kratko vrijeme, bez problema. Grabe puno ljudi i zatvaraju lidere. To su anarhisti", poručio je američki lider.
Federalni agenti su prošle nedjelje počeli da se obračunavaju sa demonstrantima koji gotovo dva mjeseca, od policijskog ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda, na ulicama Portlanda protestuju zbog policijske brutalnosti i rasizma. Agenti, u kamuflažnim odjelima i u vozilima bez obilježja, više puta su upotrijebili suzavac i privodili pojedine aktiviste bez objašnjenja.
Oko 1.500 demonstranata okupilo se i u nedjelju veče ispred zgrade federalnog suda. Nakon što su počeli da ruše dijelove velike čelične ograde, federalni agenti ispalili su suzavac da bi rastjerali okupljene. Učesnici protesta su zapalili i ulaz u zgradu.
Policija Portlanda saopštila je u ponedjeljak da lokalni policajci nisu učestvovali u rastjerivanju učesnika protesta i da nisu upotrijebili suzavac.
Demokrate u Predstavničkom domu zatražile su sprovođenje istrage da bi se utvrdilo da li su Sekretarijati za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost "zloupotrijebili ovlaštenja" tokom odgovora na proteste u Portlandu.
Gradonačenik tog grada rekao da intervencija federalnih snaga predstavlja zloupotrebu ovlaštenja i da je doprinijela eskalaciji nasilja, dok je državni tužilac Oregona podnio tužbu protiv federalnih agencija, navodeći da su hapsile ljude bez osnova.
Uprkos žestokim kritikama i tužbama, zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost saopštili su u ponedjeljak da ne planiraju da povuku snage iz Portlanda.
"Sekretarijat neće odustati od svoje odgovornosti. Ne doprinosimo eskalaciji, nego štitimo", rekao je vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf za kablovsku mrežu Fox News.
Njegov zamjenik Ken Cuccinelli rekao je za CNN da su federalni agenti nosili iste uniforme svakog dana i da su okupljeni znali o kome je riječ. Pravdao je i upotrebu vozila bez obilježja, tvrdeći da je riječ o rutinskoj proceduri "koja nije vrijedna razgovora".
See all News Updates of the Day
SAD: Bez ruskog povlačenja nema dogovora o prekidu vatre u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da prekid vatre u ratu u Ukrajini nije moguć osim ako ne bude dio "pravednog i trajnog" mirovnog sporazuma koji uključuje povlačenje ruskih vojnika.
Govoreći u Helsinkiju u Finskoj, najnovijoj članici NATO saveza, Blinken je rekao da "prekid vatre kojim bi se samo zamrzla trenutna linija fronta", a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućilo da konsoliduje teritoriju koju je zauzela - "nije pravedan i trajan mir" i da bi Moskvi i "drugim potencijalnim agresorima širom svijeta" poslao pogrešnu odluku.
Blinken je dodao da će SAD podržavati mirovne inicijative drugih zemalja, uključujući prijedloge Brazila i Kine, sve dok se pridržavaju povelje Ujedinjenih nacija i poštuju ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost.
Rusija, međutim, želi da se u mirovnim pregovorima razgovara i o zahtjevu Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, što Kremlj doživljava kao prijetnju.
"To pitanje će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema u godinama pred nama", izjavio je u petak potrparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Za to vrijeme, zvaničnici u Ukrajini saopštili su u petak da je ukrajinska vojska oborila više od 30 ruskih projektila i dronova iznad Kijeva. U saopštenju Vojnog vazduhoplovstva navodi se da je protivvazdušna odbrana oborila 15 krstarećih raketa i 21 dron. Zvaničnici kažu da je najmanje dvoje ljudi povrijeđeno kada su na zemlju pali djelići oborenih projektila.
Ukrajinska prijestolnica je simultano gađana iz različitih pravaca dronovima Šahid, proizvedenim u Iranu, kao i krstarećim raketama iz Kaspijskog regiona, napisao je na aplikaciji Telegram visoki ukrajinski zvaničnik Serhi Popko.
Britansko Ministarstvo odbrane u petak je saopštilo najnoviju procjenu obavještajnih agencija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema kojoj se Rusija sada suočava sa "velikom dilemom" da li da jača odbranu u regionima na granici ili ojača svoju liniju fronta u okupiranim dijelovima Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Zelenski u četvrtak je komentarisao izvještaje da su ljudi pokušali da uđu u jedno sklonište u Kijevu, ali je ono bilo zatvoreno.
Predsjednik je izjavio: "Dužnost je lokalnih vlasti, veoma specifična dužnost, da se postaraju da su skloništa dostupna 24 sata dnevno. Ako se ta obaveza ne ispuni na terenu, institucije za sprovođenje zakona imaju direktnu dužnost da odgovorne privedu pravdi."
Senat u posljednji čas odobrio podizanje granice američkog duga
Američki Senat usvojio je u četvrtak kasno uveče prijedlog zakona kojim se povećava gornja granica zaduživanja SAD i omogućava da američka vlada nastavi da plaća svoje račune.
Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.
"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.
Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.
Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.
Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.
"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.
I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.
"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.
Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.
U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".
"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.
"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.
Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.
Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.
Ankara bi mogla da dobije avione F-16, ali američko-turski odnosi ostaju osjetljivi
S ciljem da se osigura podrška Švedskoj za pridruživanje NATO-u, predsjednik SAD Joe Biden nagovijestio je transakcioni pristup prema turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
Turski lider je u proteklim godinama bio jedan od najznačajnijih, ali i najkomplikovanijih članova transatlantskog vojnog saveza.
Biden je u ponedjeljak razgovarao sa Erdoganom da bi mu čestitao na izbornoj pobedi i trećem predsjedničkom mandatu, navodeći da su dvojica lidera razmatrali pitanje pridruživanja Švedske NATO-u i zahtjev Turske za rekonstrukciju i proširenje njene flote američkih lovaca F-16.
"Još uvijek želi da radi na nečemu oko F-16. Rekao sam mu da želimo dogovor sa Švedskom, pa hajde da to obavimo. I tako ćemo ponovo biti u kontaktu “, rekao je Biden, dodajući da će o tome više govoriti "sljedeće nedelje".
To je prvi put da je Biden povezao ta dva pitanja. Ni Bijela kuća ni turska vlada nisu pomenule potencijalnu prodaju aviona F-16 u svojim izvještajima o razgovoru.
Zvaničnici američke administracije su više puta odbacivali prijedloge dogovora po principu: proširenje transatlantskog vojnog saveza za prodaju oružja.
"To nije uslov", navela je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre tokom konferencije za novinare u utorak. "Predsjednik Biden je više puta jasno rekao da podržava prodaju F-16."
U utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Luleji, u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da oba pitanja "treba da se sprovedu što je prije moguće."
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska podnijele su zahtev za članstvo u NATO alijansi u maju 2022. godine. Odlučivanje o zahtjevima, koje moraju da odobre sve članice NATO-a, usporeno je zbog prigovora Turske i Mađarske, iako je aplikacija Finske konačno odobrena u aprilu.
F-16 avioni
Ankara je dugo pokušavala da kupi 40 lovaca F-16, koje proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, kao i skoro 80 modernizacionih kompleta za postojeće ratne avione njenih vazduhoplovnih snaga - što je transakcija vredna 20 milijardi dolara.
Avioni F-16 predstavljaju najveći dio turskih borbenih aviona, nakon što je Trumpova administracija 2019. godine izbacila Ankaru iz programa pete generacije borbenih aviona F-35, zbog odluke Turske da kupi sisteme za vazdušnu odbranu S-400 proizvedene u Rusiji.
Kongres SAD, koji ima ovlaštenje da blokira velike prodaje oružja, protivi se prodaji F-16 iz razloga širih od proširenja NATO-a. Kongres želi da Ankara ublaži tenzije sa Grčkom, suzdrži se od invazije na sjevernu Siriju i sprovede sankcije protiv Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine.
U aprilu, oko dvije nedjelje nakon što je Turska ratifikovala podršku Finskoj za pridruživanje NATO-u, Washington je odobrio prodaju 259 miliona dolara vrijednog modernizovanog softvera za sadašnju flotu borbenih aviona F-16. Međutim, Ankara i dalje zadržava kandidaturu Švedske zato što vjeruje da Stockholm krije"teroriste" - militante iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK), koja je počela oružanu borbu protiv turske države 1984. godine.
Švedski parlamentarci usvojili su legislativu kojom se ojačavaju antiteroristički zakoni te zemlje, za šta se očekuje da će pomoći da se ubijedi Turska. Američki i švedski zvaničnici izrazili su nadu da će članstvo Švedske biti potvrđeno do sastanka lidera NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji, sredinom jula.
Iako će Erdogan vjerovatno iskoristiti svoju podršku Švedskoj, on je također pragmatičar, rekao je Asli Aydintasbas, turski novinar i saradnik u Centru za Sjedinjene Države i Evropu u institutu Brookings.
"Ono što ćemo vidjeti je malo drame u poslednjem trenutku pred samit u Viljnusu", rekao je on za Glas Amerike. "Na kraju, moguće je da će to biti riješeno u noći samita."
Osetljivi odnosi
"Na stranu F-16, američko-turske veze ostaće osjetljive", kaže James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, koji je sada predsjednik Bliskoistočnog programa u Wilson centru.
"To je komplikovan, transakcioni odnos", rekao je on za Glas Amerike. "Nikad nije 100 odsto na našoj strani. Nadamo se da neće biti više od 50 odsto suprotno od nas, ali mnogo toga zavisi od ličnog odnosa između Bidena i Erdogana. Do sada je bio hladan, ali poziv je dobar prvi korak."
Čvrste veze sa Ankarom biće "dramatično strateške u pogledu obuzdavanja Rusije", kao i u pogledu obuzdavanja Irana i terorističkih pokreta u regionu – što su sve ključni ciljevi za Washington, dodao je Jeffrey.
Međutim, Erdoganove prijateljske veze sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, dok NATO pomaže Ukrajini da se brani od ruske invazije, uznemirile su zapadne zvaničnike.
"Nismo ograničeni sankcijama Zapada", rekao je Erdogan u intervjuu televizijskoj mreži CNN ranije ovog mjeseca. "Snažna smo država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom."
Ankara je prilagodila svoj odgovor na rat u Ukrajini u skladu sa sopstvenim strateškim interesima, osuđujući invaziju i ograničavajući ruske ratne brodove i vojne letove preko svoje teritorije, ali i odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije i proširujući trgovinske odnose sa Moskvom.
Istovremeno, Erdogan je održavao dobre odnose sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Njegova vlada je pružila pomoć i dronove Ukrajini i bila je ključna u dogovoru koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji ukrajinskim brodovima sa žitaricama omogućava pristup globalnim tržištima preko Crnog mora.
S-400 sistemi
Odluka Turske da preuzme ruske sisteme vazdušne odbrane S-400 ostaje najteži problem za SAD, ocijenio je Howard Eissenstat, saradnik Bliskoistočnog Instituta.
"To će biti stvarno teško riješiti", rekao je on za Glas Amerike.
Washington insistira da neće dozvoliti Ankari da se vrati u zajednički program F-35, dok Ankara ne napusti rusko oružje. Ranije ovog mjeseca, turski mediji su prenijeli da je Ankara odbacila zahtjev administracije predsednika Bidena da Turska svoje sisteme protivvazdušne odbrane S-400 pošalje Ukrajini.
Sljedeće nedjelje Biden će biti domaćin britanskom premijeru Rishiju Sunaku i danskoj premijerki Mette Frederiksen. Očekuje se da će lideri razmatriti proširenje NATO-a, uključujući i pitanje kako da se Ankara privoli da to podrži.
"To su dobri sagovornici za predsjednika", rekao je Jeffrey. "To su ljudi koji razumijeju geostratešku situaciju u Evropi."
Anita Powell je sarađivala u pisanju ovog teksta.
Stanišiću i Simatoviću po 15 godina zatvora; Tužilaštvo: Potvrđen međunarodni sukob u BiH
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je osudio Jovicu Stanišić, bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije, i Franka Simatovića, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbjednosti, na po 15 godina zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U prethodnom postupku osuđeni su jedino za zločine srpskih snaga u Bosanskom Šamcu, a konačnom presudom odgovorni su ratne zločine koje su srpske snage počinile i u Bijeljini, Doboju, Sanskom Mostu, Trnovu i Zvorniku.
Stanišić i Simatović su proglašeni krivim i za ubistvo na Daljskoj planini u Hrvatskoj.
U odnosu na prvostepenu presudu, kazne su im povećane za po tri godine.
Žalbeno vijeće je utvrdilo kako su Stanišić i Simatović „posjedovali zajedničku namjeru da ostvare zajednički zločinački cilj da prisilno i trajno uklone većinu nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine vršenjem krivičnih djela za koja se terete u optužnici”.
„Isto tako, eliminirana je svaka razumna sumnja da Stanišić i Simatović nisu posjedovali namjeru da se počinje krivična djela u osnovi optužbi u optužnici”, rekla je predsjedavajuća Vijećem Graciela Gatti Santana.
Krivi su da su organizovali obuku, a zatim i angažovali srpske snage koje su učestvovale u zauzimanju i zločinima, zaključuju sudije.
Prema konačnoj presudi, Stanišić i Simatović su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata proglašeni krivim za prisilno premještanje i progon, ubistva, deportacije i kršenje običaja ratovanja.
Žalbeno vijeće je obrazložilo da nije konstatovano da su Stanišić i Simatović učestvovali u planiranju ili izvršenju bilo kojeg od krivičnih djela za koja su osuđeni, kao i da su rukovodili ili imali ovlasti nad bilo kim od izvršilaca u bilo koje vrijeme kada su zločini počinjeni.
Ovo je jedina presuda kojom su tadašnji zvaničnici Srbije proglašeni krivim za zločine u Bosni i Hercegovini.
Presuda Stanišiću i Simatoviću je posljednja žalbena presuda iz predmeta koji su započeti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, a koje je naslijedio Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
Brammertz: Presuda pokazuje međunarodni sukob u BiH
Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kaže nakon presude kako su tužioci zadovoljni presudom.
„Pokazalo se, po našim tvrdnjama, da to nije bio građanski rat, niti nekakav unutrašnji sukob u granicama Bosne i Hercegovine, već se radilo o međunarodnom sukobu u kojem su učestvovala politička vodstva susjednih zemalja, u ovom slučaju konkretno Beograda”, kaže Brammertz.
Podsjetio je kako je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti rukovodilaca obavještajnih službi.
„Ovom posljednom odlukom naše su misli sa svim žrtvama i njhovim porodicama. Kao što znamo, mnogi od njih još uvijek čekaju na pravdu. Za nas je ovo bio zadnji predmet, ali postoji još na stotine predmeta kojima će se morati baviti domaće zakonodavstvo i pravosudni organi i mi ćemo u naednim godinama pružati svu moguću pomoć”, rekao je Brammertz.
Reakcija žrtava
Žrtve kažu da su zadovoljne ishodom suđenja, naročito onim dijelom presude kojim je utvrđena odgovornost zvaničnika iz Srbije.
Konačnom presudom, Stanišić i Simatović su proglašeni odgovornim za zločine kod Trnova, odnosno za ubistva šest muškaraca iz Srebrenice koje su u julu 1995. godine ubili pripadnici Škorpiona.
„Onaj snimak koji je obišao čitav svijet... pokazalo se da je pravda zadovoljena. Majke su umrle, a nažalost, majka čiji je sin bio najmlađi (...) nije doživjela ovaj dio pravde”, rekla je Munira Subašić, predsjednica Majki enklava Srebrenica i Žepa.
Američka ambasada o presudi
Na presudu je reagovala i Ambasada SAD u BiH: „Pozdravljamo današnju odluku Žalbenog veća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) u predmetu Jovica Stanišić i Franko Simatović. Ovo je ključan korak ka pozivanju na odgovornost pojedinaca koji su odgovorni za ogromnu patnju naroda Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će žrtvama i njihovim porodicama pružiti osjećaj pravde.”
Tok postupka
Jovica Stanišić i Franko Simatović su uhapšeni u Srbiji 2003. godine i prebačeni u Međunardni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
Operativna optužnica protiv Stanišića i Simatovića je podignuta 2008. godine.
Stanišiću i Simatoviću se sudilo za učešće u u udruženom zločinačkom poduhvatu od aprila 1991. do kraja 1995. Prema optužnici, cilj zločinačkog poduhvata, u kojem je bio tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bio je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Milošević je umro 2006. godine i postupak je okončan bez donošenja presude.
U vezi Bosne i Hercegovine, Stanišiću i Simatoviću se sudilo za zločinje počinjene Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu.
Prvostepenom presudom Međunardnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju iz 2013. godine oslobođeni su krivice po svim tačkama optužnice.
U junu 2021. godine, nakon obnovljenog prvostepenog procesa, Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za za pomaganje i podržavanje krivičnog djela ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te krivičnih djela deportacije, prisilnog premeštanja i progona kao zločina protiv čovječnosti, koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992.
„Konkretno, Pretresno vijeće je konstatovalo da su optuženi pružali praktičnu pomoć koja je imala značajan učinak na počinjenje zločina, obučavanjem i slanjem na teren pripadnika specijalne jedinice Službe državne bezbjednosti Srbije i lokalnih Srba iz Bosanskog Šamca da učestvuju u preuzimanju opštine”, navodi Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji je naslijedio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
Osuđeni su na po 12 godina zatvora.
U presudi se kaže da Pretresno vijeće zaključuje da su srpska policija i Teritorijalna odbrana 17. aprila 1992. napale i zauzele Bosanski Šamac. Dalje se navodi kako su u preuzimanju vlasti paravojne formacije koje su stigle u Batkušu, a među kojima je bila i grupa od 30 muškaraca iz Srbije pod komandom Crnog i oko 20 mještana iz Bosanskog Šamca, učestvovale u napadu kao potčinjene 17. taktičkoj grupi JNA.
„Pretresno vijeće također konstatuje da spis pokazuje da su premlaćivanja vršile paravojne snage iz Srbije i da su među onima koji su zlostavljali zatočenike bili i pripadnici grupe iz Srbije koja je došla iz Batkuše, kao i muškarci iz samog Bosanskog Šamca”, kaže se, između ostalog, osuđujućoj presudi.
Američki bombarderi iznad Sarajeva i drugih bh. gradova
Američki bombarderi su pretjeli u utorak iznad Sarajeva i drugih gradova BiH, kao znak partnerstva SAD-a i BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez je rekao su su pripadnici Oružanih snaga BiH navodile američke avione u današnjem niskom preletu.
Bombarder, B-1B Lancer, okosnica je američkih snaga za dalekometno djelovanje, Ured za informisanje Američkih zračnih snaga u Evropi i Africi.
„Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada”, pojašnjava Ured, dodajući da jedan takav bombarder košta 317 miliona dolara.
Nakon prelijetanja bombardera, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy je rekao kako je ponosan na jačanje partnerstva sa BiH.
„Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva”, poručio je ambasador Murphy.
Avioni su prije dolaska u BiH bili stacionirani u britanskoj bazi Kraljevskih zračnih snaga - RAF Fairford, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Bomber Task Force.
Prelijetanje američkih bombardera iznad Sarajeva su pratili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, general-pukovnik Senad Mašović, te ministar Helez.
Komšić i Mašović su izjavili da ovakvim događajima i saradnjom jača partnerstvo BiH i SAD-a.
Američki bombarderi će učestvovati u vojnom događaju u blizini Tuzle. Ekipu za vojni događaj će činiti specijalne snage Vojske SAD-a i Zajednička taktička zračna kontrola Oružanih snaga BiH.
Ranije je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik dolazak američkih aviona nazvao zastrašivanjem.
Američki ambasador je rekao da to nije tačno i da to nije poenta ovakvih vježbi.
„Ovakve vježbe vojska SAD-a radi s partnerima širom svijeta i ovo nije zastrašujuće. Imamo partnerstvo s Oružanim snagama i ponosni smo na to. Ako Dodik ima bilo kakvih problema u vezi s tim, može nam se obratiti”, rekao je Murphy.
