Linkovi

Najnovije

Trump u obračunu sa demonstrantima najavio slanje federalnih snaga u više američkih gradova

Portland: Demonstranti između lokalnih i državnih vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:37 0:00

Portland: Demonstranti između lokalnih i državnih vlasti

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je da planira da pošalje pripadnike federalnih organa za sprovođenje reda u pojedine velike američke gradove, dok se nastavlja obračun federalnih snaga sa učesnicima anti-rasnih protesta u Portlandu, u Oregonu.

"Šaljemo pripadnike organa za sprovođenje reda. Ne možemo da dozvolimo da se to događa u gradovima", rekao je Trump i pomenuo New York, Chicago, Philadelphiju, Detroit, Baltimore i Oakland u Californiji kao moguća mjesta gdje bi bile poslate federalne snage.

Napomenuo je i da su gradonačelnici tih gradova "liberalne demokrate". Gradonačelnica Chicaga Lori Lightfoot​ često kritikuje Trumpa na Twitteru, prenosi agencija Reuters.

Državni i lokalni lideri u Oregonu, kao i članovi Kongresa, traže od Trumpa da povuče pripadnike nove jedinice Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost iz Portlanda.

"Tamo su tri dana i uradili su fantastičan posao za veoma kratko vrijeme, bez problema. Grabe puno ljudi i zatvaraju lidere. To su anarhisti", poručio je američki lider.

Federalni agenti su prošle nedjelje počeli da se obračunavaju sa demonstrantima koji gotovo dva mjeseca, od policijskog ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda, na ulicama Portlanda protestuju zbog policijske brutalnosti i rasizma. Agenti, u kamuflažnim odjelima i u vozilima bez obilježja, više puta su upotrijebili suzavac i privodili pojedine aktiviste bez objašnjenja.

Federal agents use crowd control munitions to disperse Black Lives Matter protesters at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 19, 2020, in Portland, Oregon.
Federal agents use crowd control munitions to disperse Black Lives Matter protesters at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 19, 2020, in Portland, Oregon.

Oko 1.500 demonstranata okupilo se i u nedjelju veče ispred zgrade federalnog suda. Nakon što su počeli da ruše dijelove velike čelične ograde, federalni agenti ispalili su suzavac da bi rastjerali okupljene. Učesnici protesta su zapalili i ulaz u zgradu.

Policija Portlanda saopštila je u ponedjeljak da lokalni policajci nisu učestvovali u rastjerivanju učesnika protesta i da nisu upotrijebili suzavac.

Demokrate u Predstavničkom domu zatražile su sprovođenje istrage da bi se utvrdilo da li su Sekretarijati za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost "zloupotrijebili ovlaštenja" tokom odgovora na proteste u Portlandu.

Gradonačenik tog grada rekao da intervencija federalnih snaga predstavlja zloupotrebu ovlaštenja i da je doprinijela eskalaciji nasilja, dok je državni tužilac Oregona podnio tužbu protiv federalnih agencija, navodeći da su hapsile ljude bez osnova.

TThe silhouette of demonstrators is seen against a wall covered in graffiti during a protest against racial inequality in front of the federal courthouse in Portland, Oregon, U.S. July 17, 2020.
TThe silhouette of demonstrators is seen against a wall covered in graffiti during a protest against racial inequality in front of the federal courthouse in Portland, Oregon, U.S. July 17, 2020.

Uprkos žestokim kritikama i tužbama, zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost saopštili su u ponedjeljak da ne planiraju da povuku snage iz Portlanda.

"Sekretarijat neće odustati od svoje odgovornosti. Ne doprinosimo eskalaciji, nego štitimo", rekao je vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf​ za kablovsku mrežu Fox News.

Njegov zamjenik Ken Cuccinelli​ rekao je za CNN da su federalni agenti nosili iste uniforme svakog dana i da su okupljeni znali o kome je riječ. Pravdao je i upotrebu vozila bez obilježja, tvrdeći da je riječ o rutinskoj proceduri "koja nije vrijedna razgovora".

See all News Updates of the Day

Zašto su Amerikanci osuđeni na revanš Bidena i Trumpa u novembru

Arhiv - Predsjednički kandidati Donald Trump i Joe Biden debatuju u Clevelandu, Ohio, 20. septembra 2020. (Foto: AP/Morry Gash)
Arhiv - Predsjednički kandidati Donald Trump i Joe Biden debatuju u Clevelandu, Ohio, 20. septembra 2020. (Foto: AP/Morry Gash)

U izbornoj godini opterećenoj neizvjesnostima, jedna stvar je jasna: Amerikanci smatraju da je novembarski revanš između američkog predsjednika Joea Bidena i njegovog vodećeg republikanskog izazivača, bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, još manje privlačan nego prvi put 2020.

Januarska anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da većina Amerikanaca ne želi da se Biden i Trump ponovo kandiduju i da im je dosadno da gledaju iste kandidate na predsjedničkim izborima.

Trump ima pravne probleme, a njega i Bidena smatraju prestarima, iako ankete pokazuju da su Amerikanci više zabrinuti za Bidena, koji bi na dan izbora imao 81 godinu, nego za Trumpa, koji bi imao 78 godina.

Zašto su Amerikanci u ovoj situaciji?

Kratak odgovor, prema analitičarima, jeste da i Biden i Trump žele još jedan mandat i da djeluju u političkom sistemu koji je usmjeren na favorizovanje ljudi na funkcijama.

Trump želi još četiri godine

Drugi mandat bi mogao da pruži opravdanje Trumpu koji je od poraza od Bidena 2020. neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni, rekao je Thomas Schwartz, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt.

Trumpovi kritičari ga optužuju da se ne takmiči za dobrobit zemlje, već da ne bi otišao u zatvor, što on poriče. Trump se suočava sa 91 tačkom četiri optužnice: za falsifikovanje svoje poslovne evidencije u New Yorku, za zadržavanje povjerljivih dokumenata federalne vlade na Floridi i za pokušaj poništavanja izbora 2020. u dva odvojena slučaja u Washingtonu i u državi Georgiji.

Ove optužnice nisu ugrozile njegov rejting po anketama, rekao je Clifford Young, predsjednik Ipsosovih odnosa s javnošću u SAD.

"Trump ima veoma jaku vezu sa svojom bazom", rekao je Young za Glas Amerike. "Skoro neraskidivu".

Osvrćući se na pritužbe koje odjekuju kod MAGA republikanaca (MAGA - "Učinimo Ameriku ponovo velikom"), Trump je dominirao na do sada održanim predizborima - procesima glasanja u cijeloj državi u kojima birači biraju kandidata stranke koji će se takmičiti na opštim izborima. Očekuje se da će lako osvojiti ostatak, koristeći sistem koji pojačava ideološki najvatrenije glasove biračkog tijela.

Ovo je posebno tačno u državama sa "zatvorenim" predizborima gdje birači moraju da se registruju u partiji prije glasanja. Proces isključuje nezavisne birače, a kandidati pobeđuju zauzimajući ideološki najekstremnije pozicije.

"Imate ogromnu većinu glasova za Donalda Trumpa među republikanskim glasačima na primarnim izborima", rekao je Schwartz za Glas Amerike.

Ali čak i "otvoreni" predizbori, gdje registrovani birači bez obzira na svoju političku pripadnost mogu da glasaju za bilo kog kandidata, odražavaju samo mali dio biračkog tela. Na izborima u SAD od 2000. godine, prosječna stopa izlaznosti na primarne izbore je 27 odsto registrovanih birača, u poređenju sa 60,5 odsto na opštim izborima.

Biden želi još četiri godine

Kao i svaki aktuelni američki predsednik, Biden vidi drugi mandat kao potvrdu svojih dostignuća, rekao je Schwartz.

Biden je obezbijedio niz pobeda u zakonodavstvu, predvodio je odgovor Zapada na rusku invaziju na Ukrajinu i predsjedavao ekonomijom u kojoj su strahovi od recesije popustili, rast i dobijanje radnih mjesta pobjeđivali očekivanja, dok se inflacija hladi.

"Moguće je da se Joe Biden proglasi uspješnim predsjednikom u jednom mandatu i povuče se. On to jednostavno ne želi", primijetio je Schwartz, pominjući Harryja Trumana i Lyndona Johnsona koji su odlučili da se više ne kandiduju u martu 1952. i 1968. "A stranka nije dovoljno jaka da mu to kaže."

Demokrate vide Bidena kao najbolju barikadu protiv svog najvećeg straha — još jedne Trumpove administracije, rekao je Schwartz. Da Trump nije ušao u trku, dodao je, bili bi spremniji da izazovu Bidena.

"Ono što čujem je da se vozimo dalje sa Bidenom", rekla je demokratski strateg Corryn Grace Freeman.

Ovo uprkos frustraciji progresivaca zbog neuspjeha predsjednika da u potpunosti otpiše dug za studentski zajam i zbog njegovog odgovora na rat Izraela i Hamasa, rekla je ona za Glas Amerike.

"Postoji mnogo ljudi koji ne mogu da podrže ovog predsjednika, koji također ne vole Donalda Trumpa, koji samo osjećaju da nas Demokratska stranka konstantno iznevjerava", rekla je ona, dodajući da podrška crnaca i Latinoamerikanaca "počinje da opada zbog toga".

Demokrate su sada zaglavljene u izuzetno rizičnoj kockarskoj igri u kojoj bi potencijalni zdravstveni ili drugi incident vezan za godine mogao dodatno obeshrabriti glasače, upozorio je Schwartz. Ali, uprkos Bidenovim slabim rezultatima u anketama i pitanjima o njegovim godinama, ne postoji plan B za demokrate.

"Nijedna održiva alternativa nije ušla u trku", rekla je Elaine Kamarck, viši naučni saradnik na studijama upravljanja i direktor Centra za efektivno javno upravljanje na Brookings institutu. "Ne možete pobijediti nešto bez ičega", rekla je ona za Glas Amerike.

Ova ideja je stavljena na probu rano, tokom januarskih predizbora u New Hampshireu koje je Biden preskočio jer je obećao demokratama Južne Karoline da će njihova država biti domaćin prvih predizbora.

Predsjednik nije bio na primarnim glasačkim listićima u New Hampshireu, ali je većina tamošnjih glasača dopisivala njegovo ime, donijevši njegovu ubjedljivu pobedu nad dvoje velikih izazivača, kongresmenom Minnesote Deanom Phillipsom i autoricom samopomoći Marianneom Williamson, koji su bili na glasačkom listiću.

Sistem favorizuje one na vlasti

I Biden i Trump su, u suštini, su trenutno lideri svojih stranaka, koji imaju ogroman uticaj na svoj partijski aparat i resurse. Oni također imaju koristi od sistema primarnih izbora gdje mali broj država ima ogroman uticaj i izbori kandidata su "zakucani" mnogo prije izbora, čak i ako postanu manje popularni.

Posljednja karakteristika sistema je nenamjerni rezultat napora da se popravi prethodni sistem, rekao je Geoffrey Cowan, profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije.

Tokom Demokratske nacionalne konvencije 1968. godine, Cowan se zalagao za reformu kako bi se osiguralo da glasači u svih 50 država budu zastupljeni, zamjenjujući sistem u kojem je manje od 20 država održavalo primarne izbore, a poslaničke grupe i predsjedničke kandidate su uglavnom birali partijski lideri tokom svoje konvencije.

"Sastavio sam ovu komisiju koja je rekla da će svi delegati na konvenciji iz 1972. morati da budu izabrani kroz proces otvoren za puno učešće javnosti u kalendarskoj godini izbora", rekao je Cowan za Glas Amerike.

Kada je odredila da se predizbori održavaju iste godine, komisija nije očekivala da će se državna pravila evoluirati kako bi se kandidati rano "zakucali", čak i ako se stavovi birača o njima kasnije promjene, rekao je Cowan.

Većina država sada zahtjeva od kandidata koji žele da se kandiduju na predizbornima neke stranke da se registruju do prve nedjelje izborne godine. Države se takođe utrkuju da održe svoje primarne izbore što je ranije moguće.

To znači da bi od treće nedjelje februara bilo teško da kandidat pokrene kampanju protiv Bidena ili Trumpa, iako ima još više od 250 dana do izbora. Predizbori su održani u kritičnim državama kao što su New Hampshire, Nevada i Južna Karolina, a rokovi za podnošenje kandidatura su prošli u mnogim drugim.

To dalje znači - osim ako jedan od njih ne odustane ili se stranka ne potrudi da nominuje zamenu tokom konvencije - Amerikanci su se zaglavili ili sa Trumpom, koji će biti republikanski kandidat zagovarajući MAGA opciju, ili sa Bidenom, jer se smatra da je jedini ko može da pobijedi Trumpa.

Ruska propaganda može podrivati euroatlantski put BiH, poručeno sa konferencije u Sarajevu

Ilustracija
Ilustracija

Rusija ima „toksičnu” upotrebu dezinformacija, a lažni narativi mogu utjecati na europske i druge integracije Bosne i Hercegovine, poručeno je s konferencije iz Sarajeva „Dezinformacije i maligni strani utjecaj”.

Tema konferencije koja je okupila stručnjake iz oblasti dezinformacija i sigurnosti i novinare iz Ukrajine i BiH je zapadni Balkan i ruski dezinformacijski narativ. Fokus je druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Izvještavanje medija u proteklom periodu je pokazao da Rusija postaje sve opasniji akter u BiH. Tome doprinose istraživanja o ruskim diplomatama koji su protjerani iz zemalja regiona, a koji su akreditirani u BiH. Iz Balkanske istraživačke mreže BiH ističu da je problematično saopćenje Ambasade Rusije da se ova zemlja planira negativno odrediti prema EU integracijama BiH.

„U kontekstu u kojem se entitet Republika Srpska odnosi prema Rusiji, ovo će biti važno geopolitičko i interno pitanje za BiH koja generalno ima veliki problem s medijskom pismenošću. Najčešći narativ je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu i da se odgovornost prebaci na EU i NATO. Tako se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH. Iz Rusije smo mogli mogli čuti različite dezinformacijske narative - da Ukrajina razvija nuklearne sposobnosti koje planira koristiti protiv Rusije. To je maligni utjecaj koji je štetan na različitm pojavama. Radili smo i istraživanja koja govore o problematičnim tokovima novca, propalim privatizacijama koje su jasno povezane s koruptivnim radnjama i s vladom u Republici Srpskoj. S druge strane, imamo štetni utjecaj koji se povezuje s dezinformacijama i podrivanjem povjerenja u institucije BiH te nastojanjem da se pomjere narativi ka autokratskom djelovanju”, navodi direktor BIRN BiH Denis Džidić.

Dodikovo oslanjanje na sankcionisane zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Posebno naglašava maligni utjecaj koji se odnosi na revizionizam i ratne zločine u BiH, pojašnjavajući to ruskim i proruskim akterima poput „noćnih vukova” koji propagiraju narative koji su isključivi i problematični u tranzicijskom društvu kao što je BiH.

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Yaroslav Simonov naveo je da se ruska propaganda pokušava širiti na prostor Balkana najavom pokretanja određenih medijskih kanala. Simonov je dodao da Rusija ne odustaje od genocida nad ukrajinskim narodom i potpunog uništenja Ukrajine kao nezavisne europske države.

„Prošle su dvije godine od agresije Rusije na Ukrajinu i ljudi u cijelom svijetu se okreću žrtvama napada u jednoj demokratskoj zemlji. Urajina se bori s tzv. najvećim zlom nakon Drugog svjetskog rata i trpi strašna razrušenja. Izgubili smo veliki dio privrednog potencijala i veliki broj gradova je u potpunosti srušen. Rusija ne želi odustati od genocida nad ukrajinskim narodom”, rekao je Simonov.

U radu konferencije učestvuju i ukrajinski novinari koji su doputovali u Sarajevo kako bi podijelili iskustva izvještavanja o ratu, razgovarali o tome kako se boriti s prijetnjom od ruskih dezinformacija.

Ukrajinska stručnjakinja za dezinformacije Maria Avdeeva nije bila iznenađena kada je predsjednik zemlje Volodimir Zelenski upozorio na moguće nemire na Balkanu koje bi izazvala Rusija. Kako navodi BIRN, Ruska Federacija posmatra dijelove svijeta u kojima može imati utjecaj i u kojima ga može pretvoriti u nešto veće – jednako kao što je ranije posmatrala Ukrajinu. Balkan je, u tom kontekstu važan, jer nije daleko.

I Beogradski centar za bezbednosnu politiku se već nekoliko godina bavi istraživanjem utjecaja trećih sila na prostor zemalja Balkana, uključujući Rusiju, Kinu, Tursku ili Mađarsku.

Marko Drajić iz BCBP-a za Glas Amerike kaže da godinu dana sprovode program u kojem pružaju utočište istraživačima koji su bili primorani pobjeći iz Rusije, Ukrajine ili Bjelorusije.

„U Centru rade na projektima i pospješuju znanje naših istraživača i javnost o stvarnim odnosima između njihovih i zemalja Balkana. Posljednjih nekoliko mjeseci su se promjenili odnosi vlasti prema istraživačima koji su došli iz Rusije i koji se bave antiratnim aktivizmom. To je posljedica jačih odnosa između naših i ruskih službi bezbjednosti. Interese Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu možemo definisati na sljedeći način: Dok mi radimo što je u njihovom interesu, Rusija je zadovoljna. Sve dok na Balkanu postoje akteri koji se ponašaju kao destabilizirajući faktor u regionu, režim u Kremlju je zadovoljan”, smatra Drajić.

Utjecaj geopolitičkih sila, posebno onaj maligni, problem je na globalnom nivou. Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini, situacija je još lošija. Jasni su interesi geopolitičkih sila koje se ne libe pokušati ostvariti svoje ciljeve apliciranjem meke moći. Na taj način zemlje Zapadnog Balkana postaju laka meta za širenje dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacijom činjenicama.

Dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo navodi tri domena na kojima se bazira ruska propaganda u Bosni i Hercegovini.

„Najprisutniji domen je iskorištavanje historijsko-kulturnih veza i usmjeravanje na emotivnu geopolitiku, jer Rusija ovdje ima političke strukture koje volontiraju za nju - entitet Republika Srpska. Rusija preko tih veza djelimično koristi politički i ekonomski utjecaj - energetska sigurnost. Rusija tako ima jednu vrstu monopola, posebno ako je riječ o gasu. Posljednji dio se odnosi na vojni utjecaj kroz prodaju i trgovinu oružja sa Srbijom. Na temelju naučenih lekcija, Rusija zna kako konflikte na ovom prostoru iskoristiti za podizanje tenzija prema političkom zapadu te tako regiju održati nestabilnom”, zaključuje Turčalo.

Dodik iz Rusije širi propagandu Kremlja i opravdava invaziju na Ukrajinu

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi posjetu Rusiji i za širenje propagande Kremlja o invaziji na Ukrajinu govoreći kako Rusija štiti svoje interese i svoj narod.

Dodik, koji ove sedmice boravi Rusiji, u razgovoru za Russia Today je rekao kako je sretan što se još jednom susreo sa Putinom i da mu je poželio da ostvari sve pobjede, a koje su ujedno i pobjede Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

„Mi vjerujemo da je Rusija na pravoj strani slobode naroda, ljudi i država. Predsjednik Putin u tom smislu ostvaruje važnu misiju ovog vremena”, rekao je Dodik za Russia Today u gradu Kazan.

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Putin je to nazvao „specijalnom vojnom operacijom” sa ciljem „denacifikacije” i „demilitarizacije” susjedne zemlje.

Zvaničnici Kremlja, kao i Dodik, rat u Ukrajini nazivaju „specijalnom vojnom operacijom”.

O ruskoj ratnoj propagandi i štetnom ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini danas se govorilo u Sarajevu povodom druge godišnjice rata u Ukrajini.

„U tom kontekstu, najčešći narativ Ruske Federacije je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu”, kaže Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. „Tako se pokušava prebaciti odgovornost na EU i NATO te se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH.”

Otpravnik poslova ukrajinske ambasade u Bosni i Hercegovini Yaroslav Simonov je tokom konferencije rekao: „Ruska propaganda, kako mi vidimo, želi se širiti i na ove prostore.”

Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno najmanje 10.000 civila, dok je oko 6,5 miliona Ukrajinaca utočište potražilo širom svijeta, a oko 3,7 miliona ljudi je prisilno raseljeno unutar zemlje.

Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča sa pozicije predsjednika Ukrajine 2014. godine, Rusija kreće u nezakonito pripajanje poluostrva Krim.

„Janukovič je bio ta marioneta, figura Moskve, koja se nadala da će ga iskoristiti kao osobu da zadrži Ukrajinu na ruskoj uzici”, rekla je ranije za AP Kateryna Zarembo, analitičarka u kijevskom think tanku, New Europe Center. „Kada je pobjegao, Kremlju je postalo jasno da gube Ukrajinu.”

Osam godina kasnije, Rusija pokreće rat koji ulazi u treću godinu.

Dodik se želi predstaviti kao najlojalniji Putinov igrač na Zapadnom Balkanu, kažu stručnjaci

Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.

Dodikova ovosedmična turneja po Bjelorusiji i Rusiji uključivala je susrete sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i Vladimirom Putinom i nastojanja da dokaže kako Republika Srpska nije međunarodno izolirana.

Putinu se pohvalio da Republika Srpska ne želi da Bosna i Hercegovina postane NATO članica i da odbija prihvatiti sankcije koje Zapad uvodi Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije nisu učinkovite zbog blokada političara iz Republike Srpske.

Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO što je, po ocjeni mnogih analitičara, i cilj Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.

Dodik je iskoristio sastanak da se požali se predsjedniku Rusije kako je rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.

Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini. Zbog ruskog rata u Ukrajini, pod sankcijama se nalazi Bjelorusija njen lider Lukašenko, Putinov saveznik.

Glas Amerike je zatražio komentar od State Departmenta o Dodikovom odlasku u Rusiju. U odgovoru, glasnogovornik State Departmenta navodi kako je Dodikova posjeta je najnoviji primjer koji pokazuje kako je on izoliran od euroatlantske zajednice.

U odgovoru se kaže kako Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u euroatlantskoj zajednici.

Komentarišući ovosedmično Dodikovo putovanje, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže za Glas Amerike da ono pokazuje gdje leži Dodikovo političko i strateško opredjeljenje.

„(…) i pošalje poruka da Vladimir Putin ima izuzetno lojalnog, možda najlojalnijeg, da tako kažemo, političkog aktera u regiji Zapadnog Balkana”, kaže Turčalo.

Dodikovo isticanje savezništva sa Orbanom

Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.
Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.

Kroz posjete, Dodik je isticao izuzetno dobre odnose koje ima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

O njemo je vrlo pohvalno govorio u razgovoru i za Russia Today: „Orban je jedan od najjačih savremenih lidera u Evropi, on ima politiku za razliku od drugih zapadnjaka koji prate tuđu politiku.”

Orban stoji iza Dodika po pitanju uvođenja sankcija Evropske unije. Kako bi Evropska unija sankcionisala Dodika potrebna je saglasnost svih članica, a Mađarska je protiv.

Mađarska se nije udaljila od Moskve nakon invazije na Ukrajinu. I dalje kupuje rusku naftu i gas, te kritikuje evropsku pomoć Kijevu.

Analitičar Peter Kreko u razgovoru sa novinarom Glasa Amerike Henryjem Ridgwellom kaže kako je Orban učinio Mađarsku odmetnikom Evrope. Pojašnjava kako se Orbanove veze sa Rusijom i Kinom zasnivaju na geopolitičkoj situaciji.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. A također se sve više radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini”, kaže mađarski analitičar Kreko.

Kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu, Dodika čeka ispunjene uslova koje Evropska unija traži kako bi otvorila pristupne pregovore.

Rok je kratak - Evropsko vijeće je najavilo kako će o tome raspravljati u martu. Američka ambasada u Sarajevu jasno rekla kako će u slučaju potencijalnog neuspjeha krivac biti Dodik, koji se iz Rusije hvali četvrtim po redu susretu sa Putinom od pokretanja invazije na Ukrajinu.

Ovom izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.

Zašto Mađarska jača veze sa Rusijom i Kinom

Mađarski premijer Viktor Orban
Mađarski premijer Viktor Orban

Dok su mnoge zapadne zemlje prekinule ekonomske veze sa Rusijom nakon njene invazije na Ukrajinu u punom obimu, Mađarska nastavlja da kupuje milijarde dolara ruske nafte i gasa. Također je nastojala ojačati veze s Pekingom, odbijajući napore Zapada da smanji ovisnost o Kini.

Analitičari kažu da mađarski lider nastoji da iskoristi globalne tenzije.

Naftovod Druzhba ili Prijateljstvo dovodi rusku naftu u ovu rafineriju na periferiji Budimpešte.

Evropska unija zabranila je uvoz ruske nafte nakon invazije na Ukrajinu. Međutim, Mađarska je tražila izuzeće, tvrdeći da ne može diverzificirati snabdijevanje – i sada je najveći potrošač energije Moskve u EU, kupivši samo u januaru 343 miliona dolara. Rusija također gradi novu nuklearnu elektranu u Mađarskoj.

Kijev kaže da Rusija svoj prihod od energije troši na oružje za ubijanje Ukrajinaca. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban odbacuje pozive na prekid ekonomskih veza s Moskvom.

U svom televizijskom godišnjem obraćanju prošle sedmice, Orban je tvrdio da je „Strategija Brisela za Ukrajinu spektakularno propala”.

„Ne samo na ratištu, gdje je situacija katastrofalna, već i u međunarodnoj politici. Uzalud smo govorili da je ovaj rat bratski rat dva slovenska naroda, a ne naš”, rekao je on.

Orban je kritizirao sankcije EU Rusiji, blokirao evropsku pomoć Ukrajini i odgodio ratifikaciju pristupanja Švedske NATO-u. On je Mađarsku učinio odmetnikom Evrope, kaže analitičar Peter Kreko.

„Niko nije otišao tako daleko u rušenju demokratskih institucija, okretanju protiv zapadnog sistema institucija i njegovanju odnosa sa Rusijom i Kinom”, kaže Kreko.

Kina finansira 3,8 milijardi dolara vrijednu brzu prugu od Budimpešte do glavnog grada Srbije Beograda – vodeći projekat njene Inicijative Pojas i put. Mađarska je bila među najvećim svjetskim primateljima kineskih investicija u okviru programa 2022. godine.

Mikloš Ligeti iz mađarske antikorupcijske organizacije Transparency International kaže: „Postoje samovoljno osmišljeni i brzo usvojeni propisi od strane parlamenta koji sprečavaju bilo kakav uvid ili nadzor u i nad ruskom investicijom u nuklearnu elektranu ili kineskom ulaganjem u željezničku prugu koja se gradi od Beograda do Budimpešte. To su velike investicije. U mađarskom kontekstu ovo su investicije bez presedana.”

Mađarska vlada odbacuje tvrdnje o korupciji – i kaže da se detalji ulaganja drže u tajnosti kako bi se osigurali kineski zajmovi.

Topli odnosi Mađarske sa Moskvom i Pekingom zasnovani su na geopolitičkoj situaciji, kaže Kreko.

„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. I sve više se radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini.”

To je oštar preokret u odnosu na izlazak Mađarske iz komunističke vladavine i pristupanje EU.

Izvori Reutersa: Izrael će učestvovati u pregovorima o prekidu vatre narednog vikenda

Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.
Posljedice izraelskog napad na Rafah, 22. februar 2024.

Izrael će predstojećeg vikenda učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Državama, Katarom i Egiptom, u francuskoj prijestolnici Parizu, o mogućem sporazumu o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi, izvijestila je agencija Reuters.

Tu informaciju Reuters je objavio pozivajući se na neimenovani izvor i izvještaje izraelskih medija.

Prema izvoru agencije u pregovorima bi trebalo da učestvuju direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) William Burns, katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman Al Thani i šef egipatske obavještajne službe Abbas Kamel.

Izraelska televizija Kanal 12 izvijestila je da je Izrael odobrio odlazak pregovaračkog tima, predvođenog šefom obavještajne službe Mossad Davidom Barneom.

Potencijalni sporazum obuhvatao bi oslobađanje više od stotinu talaca kidnapovanih u Izraelu oktobra 2023, koliko se vjeruje da se i dalje nalaze u rukama Hamasa - organizacije koju su Sjedinjene Države označile terorističkom.

Prethodni razgovori doživjeli su neuspjeh prije dve sedmice, kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacio prijedlog ekstremističke organizacije Hamas o primirju u trajanju od četiri i po mjeseca koje bi se okončalo povlačenjem izraelskih snaga.

Izrael je ranije saopštio da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre sa Hamasom, kako bi se oslobodilo oko 100 talaca koje i dalje drže ekstremisti.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je američkom specijalnom izaslaniku Breytu McGurku da će "vlada proširiti nadležnosti onih koji pregovaraju o taocima". Ranije je član ratnog kabineta Bennt Gantz kazao da su u toku pokušaji da se postigne dogovor o prekidu vatre. To je prvi signal od strane Izraela, otkako traju pregovori u kojima osim te zemlje učestvuju Katar, Egipat i SAD.

Gallant je istakao da je oslobađanje talaca ključ, i da će Izrael krenuti u kopnenu ofanzivu na jug Gaze, u Rafahu, ako ih Hamas ne pusti. Rok za pokretanje ofanzive je početak ramazana, 10. mart.

Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)
Palestinci pretražuju ruševine u Rafahu poslije napada Izraela. (MOHAMMED ABED / AFP)

Hamas je oteo oko 240 talaca tokom napada na Izrael 7. oktobra, i tokom tog napada poginulo je 1.200 ljudi. Oko stotinu talaca je oslobođeno u novembru. Prema procjenama izraelske vojske, oko 30 ih je u međuvremenu umrlo, ili je ubijeno, a još 100 je u rukama Hamasa.

Iako čeka sa kopnenom invazijom, Izrael napada Rafah iz vazduha. U tom gradu se nalazi oko milion i po Palestinaca, koji su pobjegli od izraelskih napada sa sjevera Gaze.

Agencija UN za palestinske izbeglice je saopštila da su vazdušni napadi na Rafah pojačali strahove da će biti još više otežane humanitarne operacije u toj oblasti.

U izvještaju su korištene infromacije Reutersa, AFP-a i AP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG