Najnovije
Trump u obračunu sa demonstrantima najavio slanje federalnih snaga u više američkih gradova
Predsjednik SAD Donald Trump rekao je da planira da pošalje pripadnike federalnih organa za sprovođenje reda u pojedine velike američke gradove, dok se nastavlja obračun federalnih snaga sa učesnicima anti-rasnih protesta u Portlandu, u Oregonu.
"Šaljemo pripadnike organa za sprovođenje reda. Ne možemo da dozvolimo da se to događa u gradovima", rekao je Trump i pomenuo New York, Chicago, Philadelphiju, Detroit, Baltimore i Oakland u Californiji kao moguća mjesta gdje bi bile poslate federalne snage.
Napomenuo je i da su gradonačelnici tih gradova "liberalne demokrate". Gradonačelnica Chicaga Lori Lightfoot često kritikuje Trumpa na Twitteru, prenosi agencija Reuters.
Državni i lokalni lideri u Oregonu, kao i članovi Kongresa, traže od Trumpa da povuče pripadnike nove jedinice Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost iz Portlanda.
"Tamo su tri dana i uradili su fantastičan posao za veoma kratko vrijeme, bez problema. Grabe puno ljudi i zatvaraju lidere. To su anarhisti", poručio je američki lider.
Federalni agenti su prošle nedjelje počeli da se obračunavaju sa demonstrantima koji gotovo dva mjeseca, od policijskog ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda, na ulicama Portlanda protestuju zbog policijske brutalnosti i rasizma. Agenti, u kamuflažnim odjelima i u vozilima bez obilježja, više puta su upotrijebili suzavac i privodili pojedine aktiviste bez objašnjenja.
Oko 1.500 demonstranata okupilo se i u nedjelju veče ispred zgrade federalnog suda. Nakon što su počeli da ruše dijelove velike čelične ograde, federalni agenti ispalili su suzavac da bi rastjerali okupljene. Učesnici protesta su zapalili i ulaz u zgradu.
Policija Portlanda saopštila je u ponedjeljak da lokalni policajci nisu učestvovali u rastjerivanju učesnika protesta i da nisu upotrijebili suzavac.
Demokrate u Predstavničkom domu zatražile su sprovođenje istrage da bi se utvrdilo da li su Sekretarijati za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost "zloupotrijebili ovlaštenja" tokom odgovora na proteste u Portlandu.
Gradonačenik tog grada rekao da intervencija federalnih snaga predstavlja zloupotrebu ovlaštenja i da je doprinijela eskalaciji nasilja, dok je državni tužilac Oregona podnio tužbu protiv federalnih agencija, navodeći da su hapsile ljude bez osnova.
Uprkos žestokim kritikama i tužbama, zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost saopštili su u ponedjeljak da ne planiraju da povuku snage iz Portlanda.
"Sekretarijat neće odustati od svoje odgovornosti. Ne doprinosimo eskalaciji, nego štitimo", rekao je vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf za kablovsku mrežu Fox News.
Njegov zamjenik Ken Cuccinelli rekao je za CNN da su federalni agenti nosili iste uniforme svakog dana i da su okupljeni znali o kome je riječ. Pravdao je i upotrebu vozila bez obilježja, tvrdeći da je riječ o rutinskoj proceduri "koja nije vrijedna razgovora".
See all News Updates of the Day
SAD: Dok neki univerziteti pregovaraju sa propalestinskim demonstrantima, drugi brzo zovu policiju
Studenti u kampu na Univerzitetu Kolumbija koji su inspirisali val propalestinskih demonstracija širom zemlje ukopali su se za 10. dan, u petak, dok se administratori i policija u kampusima koledža od Kalifornije do Konektikata bore oko toga kako se pozabaviti protestima, sukobima i hapšenjima.
Zvaničnici Kolumbije i nekih drugih škola pregovarali su sa studentima demonstrantima koji su odbili policiju i udvostručili se. Druge škole su se brzo obratile policiji kako bi ugasile demonstracije prije nego što se one zadrže.
Nakon što se u četvrtak na Univerzitetu Indiana Bloomington pojavio šator, policija je sa štitovima i pendrecima postisnula demonstrante i uhapsila 33.
Nekoliko sati kasnije na Univerzitetu Connecticut, policija je srušila šatore i uhapsila jednu osobu.
A na Državnom univerzitetu Ohajo, policija se sukobila sa demonstrantima samo nekoliko sati nakon što su se okupili u četvrtak uveče. Oni koji su odbili da odu nakon upozorenja uhapšeni su i optuženi za kriminalni napad, rekao je portparol univerziteta Benjamin Johnson, navodeći pravila koja zabranjuju događaje preko noći.
Sat otkucava kako se približavaju ceremonije s početka maja, stvarajući dodatni pritisak na škole da raščiste demonstracije. U Kolumbiji su demonstranti prkosno podigli šatorski kamp gdje bi mnogi trebali diplomirati pred porodicama za samo nekoliko sedmica.
Zvaničnici Kolumbije rekli su da pregovori pokazuju napredak jer se bliži krajnji rok škole u petak rano za postizanje dogovora o demontiranju kampa. Ipak, dva policijska autobusa su parkirana u blizini i primjetno je prisustvo privatnog obezbjeđenja i policije na ulazima u kampus.
“Imamo svoje zahtjeve; oni imaju svoje”, rekao je Ben Čang, portparol Univerziteta Kolumbija, dodajući da će univerzitet morati da razmotri druge opcije ako pregovori propadnu.
Nešto iza ponoći, grupa od tridesetak propalestinskih demonstranata dijelila je znakove i počela skandirati ispred zaključanih kapija Univerziteta Kolumbija. Zatim su se udaljili dok se u blizini okupilo najmanje 40 policajaca.
Kalifornijski državni politehnički univerzitet, Humboldt, pregovara sa studentima koji su od ponedjeljka zabarikadirani unutar zgrade kampusa, odbijajući pokušaj policije da ih istjera. Članovi fakulteta sastali su se u četvrtak s demonstrantima kako bi pokušali pregovarati o rješenju jer je kampus i dalje zatvoren barem do vikenda.
Demonstranti koji postavljaju kampove na univerzitetima širom zemlje traže od škola da prekinu finansijske veze s Izraelom i odustanu od kompanija za koje kažu da omogućavaju sukob. Neki studenti Jevreji kažu da su protesti prerasli u antisemitizam i da se plaše da kroče u kampus, što je delimično podstaklo pozive na policijsku intervenciju.
Dekan na Cal Poly Humboldtu, Jeff Crane, predložio je tokom sastanka s demonstrantima da univerzitet formira komitet koji bi uključivao studente koji će duboko zaroniti u ulaganja škole. Crane je također predložio da se fakultet i studenti nastave sastajati svaka 24 sata kako bi održali otvorenu liniju komunikacije. Strane tek treba da objave dogovor.
Senat nastavnika i osoblja škole zatražio je ostavku predsjednika univerziteta u četvrtak u glasanju o nepovjerenju, navodeći odluku da se u ponedjeljak pozove policija da ukloni zabarikadirane studente.
Na drugom kraju države, Univerzitet Južne Kalifornije objavio je otkazivanje svečane dodjele diploma 10. maja. Najava je objavljena dan nakon što je više od 90 demonstranata uhapšeno u kampusu. Univerzitet je rekao da će i dalje biti domaćin na desetine početnih događaja, uključujući sve tradicionalne pojedinačne ceremonije otvaranja škole.
Tenzije su već bile visoke nakon što je USC otkazao planirani uvodni govor propalestinskog pozdravnog govornika škole, navodeći zabrinutost za sigurnost.
Na City College of New York u četvrtak, među stotinama studenata okupljenih na travnjaku ispod čuvenih gotičkih zgrada Harlemskog kampusa izbilo je klicanje nakon što se mali kontingent policajaca povukao sa lica mjesta.
Policijska uprava Los Anđelesa saopćila je da su 93 osobe uhapšene u srijedu navečer tokom protesta u kampusu zbog navodnog neovlaštenog prolaska. Jedna osoba je uhapšena zbog optužbi za napad smrtonosnim oružjem.
Na koledžu Emerson u Bostonu, 108 ljudi je uhapšeno u logoru u ulici do četvrtka ujutru. Video prikazuje kako policija prvo upozorava studente u uličici da odu. Studenti pružaju otpor, a policija se snažno kreću kroz gomilu i bacaju neke demonstrante na zemlju.
“Kako je noć odmicala, postajala je sve napetija. Bilo je više policajaca sa svih strana. Osjećala sam se kao da nas polako guraju i gnječe”, rekla je Ocean Muir, studentica druge godine.
Muir je rekao da ju je policija podigla za ruke i noge i odnijela. Zajedno s drugim studentima, Muir je u četvrtak optužena za ometanje posjeda.
Čelnici koledža Emerson upozorili su studente da uličica ima javnu prednost prolaska i da su gradske vlasti zaprijetile da će poduzeti mjere ako demonstranti ne odu. Emerson je otkazao nastavu u četvrtak, a bostonska policija je saopštila da su četiri policajca zadobila povrede koje nisu bile opasne po život tokom sukoba.
Univerzitet Teksas u kampusu u Austinu bio je mnogo mirniji u četvrtak nakon što je dan ranije 57 ljudi zatvoreno i optuženo za kriminalni napad. Zvaničnici univerziteta povukli su barikade i pustili demonstrante da uđu na glavni trg ispod ikone školske kule sa satom.
Okupljanje studenata i nekih fakulteta u četvrtak protestiralo je i zbog rata i zbog hapšenja u srijedu, kada su državni vojnici u opremi za nerede i na konjima uletjeli buldožerima u demonstrante, tjerajući stotine učenika s glavnog travnjaka škole.
Na Univerzitetu Emory u Atlanti, lokalna i državna policija ušla je u demontiranje kampa. Neki policajci su nosili poluautomatsko oružje, a na snimku se vidi kako policajci koriste omamljivač na jednom demonstrantu kojeg su prikovali za zemlju. Univerzitet je kasno u četvrtak u saopćenju naveo da su na policajce bacani predmeti i da su oni koristili "hemijske nadražujuće tvari" kao mjeru kontrole mase.
Zatvorska evidencija pokazuje da su 22 osobe koje je uhapsila policija Emoryja optužene za nasilno ponašanje. Emory je rekao da je obaviješteno da je uhapšeno 28 osoba, uključujući 20 članova univerzitetske zajednice, a neki su pušteni tokom noći.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Ministarstvo obrazovanja SAD-a pokrenulo je istrage o građanskim pravima na desetinama univerziteta i škola kao odgovor na pritužbe na antisemitizam ili islamofobiju. Među onima pod istragom su mnogi fakulteti koji se suočavaju sa protestima, uključujući Harvard i Kolumbiju.
Stručnjaci: Zaustavljanje srebreničke rezolucije . "nemoguća misija" za Rusiju i Srbiju u UN-u
Rusija, okružena malim brojem prijateljskih zemalja, nije od pomoći Srbiji koja je u nemogućoj misiji sprječavanja usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici, ocjenjuje profesor međunarodnih odnosa Neven Anđelić. Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasat će u maju o rezoluciji.
Banja luka: Ljudska prava na nezadovoljavajućem nivou
Stanje ljudskih prava u BiH je nezadovoljavajuće, smatraju predstavnici organizacija koje djeluju u okviru Kuće ljudskih prava u Banjaluci. Na povećanje međuetničkih tenzija i ograničavanje slobode okupljanja u Republici Srpskoj se upozorava i u izvještaju State Departmenta.
Kina izbjegla doček na crvenom tepihu za Blinkena, čija posjeta izaziva cinizam
Dolazak američkog državnog sekretara Antonija Blinkena u Kinu u srijedu naišao je na skepticizam, cinizam i sugestije da je odsustvo crvenog tepiha za dolazak visokog američkog diplomate bila ne tako suptilna poruka iz Pekinga.
Blinken je započeo svoju trodnevnu posjetu Kini u Šangaju internetskim komentatorima i analitičarima koji su primijetili da je Kina izostavila uobičajenu praksu postavljanja crvenog tepiha za uglednog posjetitelja.
Objavljujući na X, Hu Xijin, bivši glavni urednik kineskog državnog medija Global Times, rekao je: "Blinken je stigao u Šangaj, Kina. Mnogi ljudi su primijetili kada je izašao iz aviona da izgleda da nema crvenog tepiha pa njegovu posjetu Kini treba smatrati 'molitvenom', iako su SAD unaprijed napravile neke teške pripreme za javno mnijenje.
Gordon Chang, istaknuti viši saradnik u istraživačkom centru Instituta Gatestone sa sjedištem u New Yorku, odgovorio je na objavu Hu Xijina: "#Kina ga je uvrijedila prije nego što je #Blinken danas uopće izašao iz svog aviona u #Šangaju."
Korisnik X pod imenom Lord Bebo, koji tvrdi da je anti-mainstream medij, objavio je: "Blinken stiže u Kinu i sastaje se BEZ CRVENOG TEPIHA. Bez benda ili bilo čega… dočekan je kao neko nevažan." Njegova objava dobila je više od 10.000 lajkova.
Odnosi između SAD-a i Kine su se ublažili otkako su dvije strane nastavile kontakte na visokom nivou, ali mnoge razlike ostaju.
Prije Blinkenove posjete, američki mediji su objavili da su SAD razgovarale o sankcioniranju nekih kineskih banaka kako bi se suprotstavile njihovoj podršci Rusiji. Blinken je također naveo u objavljivanju Državnog izvještaja State Departmenta o praksi ljudskih prava za 2023. da su Ujguri u Xinjiangu žrtve genocida i zločina protiv čovječnosti.
Stigao je u Kinu istog dana kada je predsjednik Joe Biden potpisao nacrt zakona koji uključuje tajvansku vojnu pomoć i tjera TikTokovu matičnu kompaniju, ByteDance, da se odrekne svojih operacija u SAD-u.
"Kakav nezgodan trenutak za Blinkena kada sleti u Kinu", rekao je kanadski stručnjak za geopolitiku Abishur Prakash. „SAD su punom parom u borbi protiv Kine, predvođene zakonima oko TikToka, Tajvana i nacija podrške u Indo-Pacifiku protiv Pekinga."
'Diplomatija licem u lice'
Na dan svog dolaska, Blinken je objavio video govor sa, u pozadini, legendarnim zgradama u Šangaju, kao što su neonski osvetljeni Oriental Pearl Tower i Šangajski svetski finansijski centar.
"Upravo smo stigli ovdje u Šangaj u Narodnoj Republici Kini da radimo na pitanjima koja su bitna američkom narodu", rekao je u videu. „Jedan od njih je fentanil, sintetički opioidi, vodeći ubica Amerikanaca između 18 i 49 godina".
"Predsjednik [Joe] Biden, predsjednik Xi [Jinping], kada su se sastali u San Franciscu krajem prošle godine, dogovorili su se da sarađuju kako bi spriječili da fentanil i sastojci koji ga čine da dođu u Sjedinjene Države. Radit ćemo na tome."
Blinken je rekao da će razgovarati ne samo sa svojim kolegama u kineskoj vladi, već i sa studentima, akademicima, poslovnim liderima i „ljudima koji grade mostove i veze između naših zemalja.
"I naravno, mi ćemo se baviti oblastima u kojima imamo stvarne razlike sa Kinom, bavićemo se njima direktno, komunicirajući jasno. Diplomatija licem u lice je važna", rekao je on. "Važno je izbjeći pogrešne komunikacije, pogrešne percepcije i unaprijediti interese američkog naroda."
Reakcija poprima antiamerički ton
Na kineskim društvenim mrežama, Blinkenove uvertira su dočekane s cinizmom.
Na Weibou, najvećoj kineskoj društvenoj platformi, Blinkenova druga posjeta Kini imala je ograničenu pokrivenost, a diskusijom je dominirao antiamerički ton.
Korisnik Weiboa pod imenom Xiao Fan Hao She tvrdio je da Sjedinjene Države nisu službeno navele sve supstance slične fentanilu na kontrolnoj listi.
"Pitamo da li Sjedinjene Države vjeruju da mogu riješiti domaće probleme u Sjedinjenim Državama prebacivanjem krivice na van, izbjegavanjem odgovornosti i blaćenjem imidža Kine", napisala je ona.
Korisnik Weibo-a pod imenom An Hao Xin je rekao: "Dolazak s njim je također moneta za 'bankovne sankcije'". Da budem iskren, ako želite da izbacite SWIFT, uradite to brzo. Zašto oklijevate?"
Drugi komentator je rekao: "Ako se usudite da prevrnete sto, onda ćemo samo pomoći Rusiji oružjem i vidjeti ko će stradati."
Kenneth Roth, bivši izvršni direktor Human Rights Watcha i gostujući profesor na Univerzitetu Princeton, povezao je posjetu sa američkom politikom na Bliskom istoku, rekavši na X da bi Blinkenu „lakše bilo da kaže kineskoj vladi da ne obezbjeđuje vojne zalihe Rusiji jer čini ratne zločine u Ukrajini da američka vlada nije naoružavala Izrael da čini ratne zločine u Gazi."
Ali Roth je također rekao: "Biće sramotno ako je Blinken toliko odlučan da bude dobar prema Pekingu da javno ne spomene zločine protiv čovječnosti usmjerene na Ujgurske muslimane u Xinjiangu."
Jonathan Cheng, šef kineskog ureda za The Wall Street Journal, rekao je na X: "Neimenovani kineski zvaničnik Blinkenu: 'Percepcija je uvijek prvo dugme koje se mora ispraviti. Da li su Kina i Sjedinjene Države rivali ili partneri je fundamentalno pitanje, u kojem ne smije biti nikakve katastrofalne greške.' "
Adrianna Zhang je doprinijela ovom izvještaju.
Najviši njujorški sud poništio osuđujuću presudu Harvey Weinsteinu
Presudu Harveya Weinsteina iz 2020. za seksualni napad i silovanje poništio je najviši sud u New Yorku, ponovo otvorivši značajan slučaj koji je pokrenuo #MeToo pokret i ističući izazove pozivanja moćnih ljudi na odgovornost.
U ogorčeno podijeljenoj odluci 4-3 u četvrtak, Državni Apelacioni sud je rekao da je prvostepeni sudija napravio kritičnu grešku dopuštajući ženama da svjedoče da ih je Weinstein napao, iako njihove optužbe nisu bile dio optužbi s kojima se suočio.
Sud je rekao da je prvostepeni sudija dodatno pogoršao grešku puštajući Weinsteina da bude unakrsno ispitan o širokom spektru "odvratnih" ponašanja, uključujući maltretiranje i napade bijesa prema saradnicima, koji su ga prikazali u "veoma štetnom" svjetlu.
"Zloupotreba je sudske diskrecije da se dopuste neprovjerene tvrdnje, ništa više od lošeg ponašanja koje uništava karakter optuženog, ali ne baca svjetlo na njihov kredibilitet u vezi s krivičnim optužbama", napisala je sutkinja Jenny Rivera za većinu.
"Lijek za ove nevjerojatne greške je novo suđenje", dodala je.
Weinstein, 72, služi 23-godišnju kaznu u zatvoru u severnom djelu Njujorka.
Ne očekuje se da će odmah biti oslobođen, jer mu prijeti i posebna kazna od 16 godina zatvora u Kaliforniji nakon što je tamo prošle godine osuđen za silovanje jedne glumice 2013. u hotelu u Los Angelesu.
Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, čiji je prethodnik Cyrus Vance pokrenuo slučaj u New Yorku, odlučit će da li će ponovo suditi Weinsteinu.
"Učinit ćemo sve što je u našoj moći da ponovimo ovaj slučaj i ostati nepokolebljivi u našoj posvećenosti žrtvama seksualnog napada", rekla je Emily Tuttle, glasnogovornica Bragga u e-poruci.
Braggova kancelarija je, odvojeno, usred krivičnog suđenja protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Arthur Aidala, advokat Weinsteina, nazvao je tu odluku pobjedom njegovog klijenta i svakog Amerikanca optuženog za zločin, "bez obzira koliko su popularni ili nepopularni".
Weinstein je negirao da je imao seksualne odnose bez pristanka s bilo kim.
'UZNEMIRUJUĆI TREND'
U oštrom neslaganju, sutkinja Madeline Singas rekla je da ta odluka "održava zastarjele pojmove seksualnog nasilja" i "značajno otežava" držanje optuženih odgovornim za seksualni napad.
Ona je također optužila većinu za izbjeljivanje činjenica i nastavak "uznemirujućeg trenda" poništavanja presuda porote u slučajevima seksualnog nasilja.
"Žene Njujorka zaslužuju bolje", napisala je Singas.
Weinsteinova osuda u New Yorku smatrana je prekretnicom za pokret #MeToo, u kojem su žene optužile stotine muškaraca u industriji zabave, medijima, politici i drugim poljima za seksualno nedolično ponašanje.
"Današnja odluka je veliki korak unazad u pozivanju onih koji su odgovorni za akte seksualnog nasilja", rekao je Douglas Wigdor, advokat koji je zastupao osam Weinsteinovih tužitelja. "To će zahtijevati od žrtava da izdrže još jedno suđenje."
Weinstein je osuđen u februaru 2020. na Menhetnu za seksualni napad na bivšu asistentkinju produkcije Miriam Haley 2006. godine i silovanje glumice Jessice Mann 2013. godine.
Optužbe po kojima je osuđen bile su seksualni napad prvog stepena i silovanje trećeg stepena. Porotnici su ga oslobodili po drugim optužbama.
Neke države, uključujući New York, odgovorile su na #MeToo pokret donošenjem zakona koji dozvoljavaju ženama da podnose građanske tužbe tražeći odštetu za seksualno zlostavljanje koje se dogodilo mnogo godina ranije, čak i ako su zastare već nastupile.
Weinstein je bio suosnivač filmskog studija Miramax, čiji su hit filmovi uključivali "Zaljubljeni Shakespeare" i "Pulp Fiction". Njegov istoimeni filmski studio podnio je zahtjev za bankrot u martu 2018.
On se pridružuje bivšem komičaru Billu Cosbyju među onima kojima su poništene presude za seksualni napad.
Cosbyjevu osudu iz 2018. godine poništio je najviši sud Pensilvanije tri godine kasnije. Većina je rekla da je sporazum tužilaca iz 2005. da se Cosby ne tereti za drogiranje i napad na ženu značio da on nije trebao biti optužen deceniju kasnije.
