Najvažnije
Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.
Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.
Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.
Članovi komisije, republikanka Liz Cheney i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.
"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.
Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.
Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.
Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.
Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.
Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.
Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.
"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.
Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."
Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.
See all News Updates of the Day
Podignuta optužnica protiv Donalda Trumpa

Bivši američki predsjednik Donald Trump optužen je u vezi sa navodima da je tokom predsjedničke kampanje 2016. godine platio porno glumici Stormi Danijels za diskreciju o njihovoj navodnoj aferi, potvrdio je Trumpov pravni zastupnik Džo Takopina.
Advokat bivšeg američkog predsjednika rekao je agenciji AP da se velika porota, koja se sastajala mesecima, saglasila sa podizanjem optužnice protiv Trampa.
Konkretne optužbe trenutno su nepoznate.
Kancelarija njujorškog tužioca koji je vodio istragu Alvina Brega, saopštila je da je u četvrtak uveče kontaktirala pravnog zastupnika Donalda Trumpa, da bi dogovorili njegovu predaju. U saopštenju za javnost naveli su da optužnica ostaje zatvorena za javnost i da će se dalji koraci znati kada bude poznat datum pojavljivanja pred sudom.
Bivši američki predsjednik optužnicu je označio političkim progonom i miješanjem u izborni proces.
"Potpuno sam nevin", istakao je Donald Trump u saopštenju.
Radi se o prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika. Trump je, inače, objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.
Očekuje se da će se Trump, koji negira optužbe i oštro kritikuje istragu, predati vlastima naredne nedelje – javlja AP pozivajući se na neimenovani izvor.
Pravni zastupnik Stormi Danijels, Klark Bruster, izjavio je da optužnica ne bi trebalo da bude razlog za slavlje.
"Neka istina i pravda prevagnu" poručio je Bruster.
Inače, sama isplata novca porno glumici nije krivično djelo, ali njujorški tužilac Alvin Breg istraživao je da li je Trump lažno fakturisao isplatu svom tadašnjem advokatu Majklu Koenu kao troškove za pravnog zastupnika advokata - što se smatra falsifikovanjem poslovnih dokumenata.
Protiv Trumpa se vode još dvije istrage: jedna o povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, a druga u Džordžiji u vezi sa uticajem da se promijene rezultati izbora.
Donald Trump, polarizujuća ličnost u američkoj politici, uživao je podršku pretežno bijelaca, radnika i konzervativnih hrišćanskih birača i upravljao zemljom kao populista desnog krila.
Dva puta je opozovan u Predstavničkom dom – jednom 2019. zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom, i zatim 2021. zbog napada njegovih pristalica na Kapitol. Oba puta je oslobođen u Senatu. Trump trenutno vodi u ranoj trci za predsjedničku nominaciju svoje stranke, i prema anketi koju su u februaru sproveli Reuters i Ipsos, ima podršku 43% republikanaca, u poređenju sa 31% koliko podržava njegovog najvećeg rivala, Rona Desantisa, guvernera Floride, koji još nije objavio svoju kandidaturu.
Trump je 18. marta na društvenim medijima napisao da očekuje da bude uhapšen 21. marta i pozvao svoje pristalice da protestuju i “povrate svoju zemlju”, što podsjeća na njegove govore i pozive uoči napada na Kapitol 6. januara 2021.
Neki vodeći republikanci uoči podizanja optužnice optužili su tužioca Brega za selektivno krivičnog gonjenje koje ima političku motivaciju.
Republikanski predsjedavajući Predstavničkog doma, Kevin Makarti, izjavio je da je u pitanju “skandalozna zloupotreba moći od strane radikalnog tužioca” i najavio kongresnu istragu o federalnim sredstvima korištenim da se podrži Bregova istraga.
Tri republikanska predsedavajuća različitih komisija Predstavničkog doma tražili su od Brega da im dostavi dokumenta i svjedočanstva o njegovoj istrazi.
Bregova kancelarija je 23. marta u pismu je odgovorila kongresmenima, navodeći da je Trump stvorio “lažno očekivanje” da će biti uhapšen. Takođe je rečeno da su kongresmeni tražili informacije o krivičnoj istrazi koja je u toku – informacije koje su povjerljive.
Trump je 2018. porekao da zna bilo šta o isplati Stormi Danijels. Kasnije je priznao da je svom ličnom advokatu Majklu Koenu nadoknadio novac za tu isplatu, koju je nazvao “običnom privatnom transakcijom”.
Koen je 2018. priznao krivicu za kršenje zakona o finansiranju kampanje zbog svoje uloge u orkestriranju isplata Danijels i Karen Mekdugal, bivšoj Plejbojevoj zečici, koja je takođe tvrdila da je imala seksualne odnose sa Trampom.
Koen je osuđen na tri godine zatvora i svjedočio da mu je Trump dao nalog da obavi te isplate.
Koen je 13. marta svjedočio pred velikom porotom na Menhetnu, koja je vodila istragu protiv Trumpa. Porota je takođe čula iskaz Dejvida Pekera, bivšeg izdavača tabloida Nešnel Inkvajerer. Tabloid je kupio prava na priču Mekdugal o njenoj navodnoj vezi sa Trumpom za 150.000 dolara, ali je nikada nije objavio.
Stormi Danijels navodi da je imala seksualni odnos sa Trumpom u hotelu na jezeru Taho 2006. godine, godinu dana nakon što se oženio svojom sadašnjom suprugom Melanijom, i više od deset godina prije nego što će biznismen, koji je ušao u politiku, postati predsjednik.
Vrhovni sud je 2021. odbacio njen zahtjev da se ponovo pokrene tužba za klevetu koju je podnijela protiv Trumpa zbog objave na Tviteru u kojoj ju je optužio da je “prevarantkinja”, nakon što je objavila da je dobijala prijetnje zato što je objavila detalje o svojoj seksualnoj vezi sa njim. Niži sudovi su odbacili njenu tužbu.
Tužilaštvo na Menhetnu je takođe vodilo istragu i podiglo optužnicu protiv Trumpove organizacije zbog izbjegavanja plaćanja poreza, ali je tužilac Breg odbio da je optuži samog Trampa za finansijske malverzacije, zbog čega je dvoje tužilaca koji su radili na istrazi podnijelo ostavku.
Za to vrijeme, u okrugu Fulton u Džordžiji, demokrata Feni Vilis, državni tužilac, vodi istragu o tome da li je Trump nezakonito pokušao da preokrene svoj izborni poraz u toj državi 2020.
Samit demokratije: Ukrajina treba pravedan mir
Održavan uglavnom virtuelno, summit demokratije uključuje i neke zemlje koje se kritizira zbog nedemokratske politike, među njima Indija, Izrael i Poljska. Prvi dan summita se, kako javlja Cindy Saine, fokusirao na Ukrajinu.
SAD: Struja iz obnovljivih izvora prvi put nadmašila energiju iz uglja

Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora prvi put je nadmašila onu iz uglja u Sjedinjenim Državama 2022. godine, saopštila je američka Uprava za informacije o energetici.
Obnovljivi izvori su takođe nadmašili nuklearnu generaciju 2022, nakon što se to prvi put dogodilo godinu dana ranije.
Rast solarne i energije vjetra je u značajnoj mjeri podstakao povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i čini 14% struje proizvedene u Americi tokom 2022.
“Drago mi je što smo prešli taj prag, ali to je samo jedan korak u nečemu što mora da bude veoma ubrzani i mnogo jeftiniji proces", kaže Stiven Porder, profesor ekologije na univerzitetu Braun.
Kalifornija je proizvela 26% solarne energije na nacionalnom nivou, a slijedi Teksas sa 16% i Sjeverna Karolina sa 8%.
Najviše energije na vjetar proizvedeno je u Teksasu - 26% ukupne energije proizvedene u SAD, a slijede Ajova sa 10% i Oklahoma sa 9%.
“Ovaj procvat je u velikoj mjeri izazvan ekonomskim faktorima", kaže Gregori Vetstoun, predsjednik Američkog savjeta za obnovljivu energiju. "U proteklih 10 godina, troškovi proizvodnje energije vjetra su smanjeni za 70 procenata, dok su troškovi proizvodnje solarne energije opali za još impresivnijih 90 procenata."
"Obnovljiva energija je sada najpristupačniji izvor nove struje u većini dijelova zemlje", dodaje Vetstonu.
Uprava za informacije o energetici predviđa da će udei vjetra u proizvodnji električne energije u SAD porasti sa 11 na 12% od 2022. do 2023. godine, a da će udio solarne energije u istom periodu porasti sa 4 na 5 odsto. Očekuje se da će udio prirodnog gasa ostati na istom nivou - 39% dok će se udio uglja smanjiti sa prošlogodišnjih 20% na 17% ove godine.
“Vjetar i solarna energija će biti kičma rasta obnovljivih izvora energije, ali da li će oni moći da pruže 100% američke struje bez neke druge, rezervne varijante je nešto o čemu inženjeri trenutno razgovaraju", navodi profesor Porder sa univerziteta Braun.
U izvještaju je ustanovljeno da se zemlja ipak snažno oslanja na sagorijevanje fosilnih goriva koji utiču na promjene klime. Struja proizvedena sagorijevanjem uglja je činila 20% sektora električne energije 2022, što je pad sa 23% iz 2021. Prirodni gas bio je najveći izvor struje u SAD 2022, i prošle godine proizveo 39% ukupne električne energije u poređenju sa 37% 2021.
“Kad pogledate podatke, prirodni gas je bio veliki pokretač smanjenja emisije štetnih gasova prilikom proizvodnje struje jer je u velikoj mjeri počeo da zamijenjuje elektrane na ugalj", ističe Melisa Lot, direktorka za istraživanja u Centru za globalnu energetsku politiku na univerzitetu Kolumbija.
“U narednom periodu, ne smijemo da dozvolimo da emisija gasova kontinuirano raste, morate da je veoma brzo spustite", dodaje Lot.
Zakon o smanjenju inflacije (IRA) uticao je na broj projekata obnovljive energije koji su predloženi 2022. godine, ističe Melisa Lot, i očekuje se da će imati "ogroman uticaj na ubrzavanje projekata o upotrebi čiste energije.
Naoružana djevojka ubila troje djece i troje odraslih u osnovnoj školi u Nešvilu

28-godišnja naoružana žena ubila je troje dece i troje članova nastavnog osoblja u privatnoj hrišćanskoj školi u glavnom gradu Tenesija, prije nego što je i sama stradala u okršaju sa policijom. Vlasti navode da je napadačica nekada bila đak te škole.
Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.
Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.
Drejk je identifikovao osumnjičenu kao ženu po imenu Odri Elizabet Hejl, stanovnicu Nešvila i koristio ženske zamjenice. Međutim, odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."
Troje dece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dječiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.
Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.
Predsjednik Joe Biden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.
"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Biden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.
Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.
U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.
Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.
Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mjesta za okupljanje muzičara.
SAD: Moguća zabrana pilule za abortus

Očekuje se da će federalni sudija uskoro odlučiti o sudbini pilule koja izaziva abortusa. Pilula o kojoj se radi, mifepriston, na tržištu je već 20 godina, ali protivnici prava na abortus kažu da nije sigurna.
Žena koju ćemo zvati Sara, živi u Teksasu. Kaže da ima stabilan posao, karijeru i dvije diplome.
Pošto su hirurški abortusi ilegalni u Teksasu, Sara je kontaktirala prijateljicu da bi dobila potrebne pilule i obavila medicinski abortus.
“To je bila kombinacija mifepristona i misoprostola, koji je 98 odsto efikasan", kaže Sara.
Međutim, o budućoj upotrebi jedne od tih pilula odlučivaće konzervativni federalni sudija u Teksasu kojeg je imenovao bivši predsjednik Donald Trump.
Ispred sudnice, okupili su se predstavnici obje strane. Ljekari i medicinske grupe iz Saveza za hipokratovu medicinu, koji se protivi abortusu, podnijeli su tužbu sa zahtjevom da se mifepriston ukloni sa tržišta. Oni tvrde da je pilula prvobitno odobrena bez dokaza da je sigurna.
Ingrid Skop, ljekarka kaže da izgleda da je proces politizovan od samog početka. "Kada je pilula odobrena 2000. godine, Federalna agencija za hranu i lijekove prekršila je nekoliko sopstvenih pravila."
Prošle godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država poništio je 50 godina staru odluku u slučaju Ro protiv Vejda koja je garantovala žensko pravo na abortus. Administracija predsjednika Bidena odgovorila je pružanjem većeg pristupa nehirurškim abortusima, tako što je apotekama dozvoljeno da prodaju više mifepristona i misoprostola.
Prije odluke Vrhovnog suda, Institut Gatmaher, grupa koja podržava prava na abortus, ustanovila je da se više od polovine svih abortusa obavlja pilulama, a ne hirurški.
Kada se uzmu zajedno, lijekovi koje je Sara koristila su skoro 100 odsto efikasni za okončanje trudnoće do 10 nedelja. Međutim, neki protivnici abortusa tvrde da ljekari ponekad moraju da spašavaju život ženama ugroženim zbog uzimanja tih pilula.
Kristan Hokins, iz organizacije Studenti za život Amerike tvrdi da pristalice zabrane abortusa znaju da "postoje značajni, realni rizici povezani sa hemijskim tabletama za abortus."
Bez obzira šta sudija odluči u ovom slučaju, druga pilula misoprostol, i dalje bi bila legalna. Međutim, stručnjaci kažu da je manje efikasna kada se uzima sama.
Aktivistkinja Džanda Rejker osjeća se veoma obeshrabreno. "Kao da smo se vratili u prošlost. Žene Amerike moraju da protestuju. Mladi birači moraju da izađu i promijene stvari.”
Džuli Sims, stanovnica Teksasa ističe da je bilo veoma zanimljivo čuti obje strane. "Zapravo sam se osjećala kao da smo čuli tri strane, jer smo čuli i farmaceutski ugao.”
Bez obzira šta sudija odluči, slučaj neće uskoro biti završen. Da bi zabrana lijeka koji je odobrila federalna agencija bila primjenjena, potrebno je više godina. Stručnjaci kažu da bi obje strane mogle da se žale, jedna zbog djelimične zabrane, a druga zbog pridržavanja postojećeg zakona, pa bi o cijelom slučaju na kraju mogao da odlučuje Vrhovni sud.