Najnovije
Trump prihvatio nominaciju republikanaca, Bidena nazvao "uništiteljem američke veličine"
Predsjednik Donald Trump, tokom svog obraćanja iz Bijele kuće u četvtak uveče i prihvatanja nominacije svoje partije za drugi mandat, rekao je da će novembarski izbori "odlučiti da li ćemo braniti američki način života li ćemo dozvoliti radikalnim pokretima da okončaju njegovu demontažu i unište ga".
Trump, koji se susreće sa snažnim izazovom od strane bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, rekao je velikoj gomili ljudi na Južnom krilu Bijele kuće da su ovo "najvažniji izbori u historiji zemlje".
Preko 1.000 zvanica, uključujući i mnoge republikanske članove Kongresa, sjedili su blizu jedni drugima a većina nije nosila maske na licu, uprkos javnom savjetu za zaštitu zdravlja zbog pandemije koronavirusa.
Trump, koji zaostaje za Bidenom u istraživanjima javnog mnijenja na nacionalnom novou i u državama koje su glavno poprište političke borbe, posvetio je veći dio svog govora oštrom napadu na svog demokratskog protivnika, nazivajući ga u jednom trenutku "trojanskim konjem" ekstremno lijevih radikala i anarhista koi žele da unište zemlju.
Izazivajući ovacije publike, Trump rekao da bivši potpredsjednik "nije spasitelj američke duše. On je uništitelj američkih poslova. I ako mu se pruži prilika, on će biti uništitelj američke veličine".
"Joe Biden je 47 godina uzimao donacije radnika 'plavih mantila', grlio ih i čak ljubio", rekao je Trump. "I govorio im da osjeća njihovu bol. A onda se vratio u Washington i glasao da pošaljemo naše poslove u Kinu i mnoge druge udaljene zemlje".
Predsjednik je, u 70 minuta dugom govoru, naglasio ono što zove svojim čvrstim prisupom Kini - u smislu ekonomije - i optužio Peking za omogućavanje koronavirusu da pobjegne izvan njegovih granica.
Zapravo, Trump je održavao dobre odnose sa kineskim lideom Xi Jingpingom na počecima svog mandata, kada su dvojica lidera zapčeli velike razgovore o trgovini, a kasnije, nakon što je koronavirus počeo da se širi, Trump je hvalio kineskog predsjednika zbog njegovog rukovođenja tom krizom.
Nakon što su odnosi narušeni kada što je Trump počeo da krivi Kinu za nevolje američkog javnog zdravlja i ekonomije, predsjednik je istupio sa kritikama Bidena kao kineskom pulenu.
"Agenda Joe Bidena je priozvedena u Kini. Moja agenda je proizvedena u SAD", rekao je Trump.
Ako bude ponovo izabran, Trump je obećao da se SAD neće ni najmanje oslanjati na Kinu.
Neposredno prije predsjednikovog govora, Bidenova kampanja napala je Trumpa kao "najslabijeg predsjednika kojeg smo ikad imali kada je riječ o Kini".
"Nije uspio ponovo i ponovo da se ustane za američke interese pred kineskom vladom", kaže se u saopštenju Bidenove kampanje.
Kampanja kandidata Demokratstke stranke tvrdila je da je "kad se pojavio koronavirus, Trump širio lažne vijesti predsjednika Kine. A njegov rat taksama sa Kinom je uništio američke farmere, biznise, potrošače i radnike. On je čak molio predsjednika Xija da mu pomogne u kampanji za reizbor".
Trump je u svom govoru rekao da je Biden "čitavu karijeru proveo na pogrešnoj strani istorije." Predsjednik je takođe želio da nacrta filozofski i moralni kontrast dvije stranke.
"Prema ljevičarskom gledanju, oni ne vide Ameriku kao slobodniju, pravednu i izuzetnu naciju na Zemlji. Umjesto toga, oni vide zlu naciju koja mora biti kažnjena zbog svog grijeha".
Trump je izjavio da je "Joe Biden slab. On dobija svoje naredbe za marš od liberalnih licemjera".
Biden je u svojoj virtuelnoj kampanji u četvrtak kritikovao predsjednika kao "potpuno neodgovornog", zbog održavanja čisti političkog događaja na travnjaku Bijele kuće, "praktično odbacujući svako glavno pravilo u prašinu".
Osim njegovog govora uživo pred Bijelom kućom, i onog u srijedu uveče koji je održao potpredsjednik Mike Pence u Baltimoru, republikanska četvorodnevna konvecija bila je većim dijelom virutelni događaj, sličan demokratskom pandamu prije nedjelju dana.
Okrećuću se virtuelnim konvencijama, obje strane pokušavaju da ograniče širenje koronavirusti koji je, prema Univerzitetu Johns Hopkins, usmrtio više od 180.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i zarazio 5,8 miliona.
"Proizvešćemo vakcinu prije kraja ove godine, možda i ranije", predvidio je Trump u četvrtak uveče.
Ključni predsjednikovi saradnici vjeruju da je on poboljšao svoju političku poziciju ove nedjelje zahvaljujući govornicima koji su hvalili njegov tri i po godine dug mandat u Bijeloj kući i napadajući Bidena.
Trumpa je najavila jedna od njegovih kćerki, Ivanka Trump, koja je takođe i savjetnica Bijele kuće.
"Oče, ljudi te napadaju jer si nekonvencionalan, ali ja te volim jer si stvaran", rekla je ona. "I poštujem te jer si efikasan".
Tokom republikanske konvencije, u Kenoshi u Wisconsinu izbili su rasni nemiri, nakon što je policija u nedjelju pucala u Afroamerikanca, Jacoba Blakea, što je izazvalo ulične proteste protiv policije. Zapaljene su i zgrade u tom gradu na Srednjem zapadu sa 100.000 stavnovnika.
Sedamnestogodišnjak iz susjedne države Illinois uhapšen je i optužen za ubistvo dva demonstranta i ranjavanje trećeg.
Trump u svom govoru o prihvatanju kandidature, nije spomenuo ranjavanje Blakea, koji je, prema tvrdnjama njegovog oca, paralizovan od pojasa nadole. Ponovno je naglasio svoj "red i zakon" pristup, osuđujući agitatore, pljačkaše i anarhiste u nekoliko gradova kojima upravljaju demokrati.
Trump i Pence, zajedno sa brojnim govornicima na konvenciji, predstavili su svoju administraciju kao snažnog pristalicu sprovođenja zakona, ustajući pritiv protesta od kojih su neki prerasli u nasilne, a koji su izbili nakon smrti Georgea Floyda koji je 25. maja izgubio život tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota.
Neki dijelovi dugog predsjednikovog obraćanja zaposlili su kontrolore činjenica.
Neki od predsjednikovih komentara bili su lažni ili pogrešni, navodi PolitiFact, portal Instituta Pointer, neprofitne novinarske škole i istraživačke organizacije.
New York Times je takođe sproveo sveobuhvatnu provjeru činjenica tokom obraćanja i predsjedniku dao mješovite ocjene u pogledu pridržavanja istine.
Prema riječima CNN-ovog Daniela Dalea, Trump je u svom govoru iznio više od 20 lažnih ili obmanjujućih tvrdnji.
Ankete pokazuju da Biden vodi ispred Trumpa za oko sedam procentnih poena, rezultati su istraživanja objavljenog na stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova prednost je manja u nekoliko država koje su ključna politička poprišta i koje bi se još jednom mogla pokazati kao ključne za konačan rezultat.
Samo su dva američka predsjednika izgubila trku za reizbor nakon završenog prvog mandata u posljednje četiri decenije - Jimmy Carter 1980. i George Bush stariji 1992.
See all News Updates of the Day
Kina i SAD saglasne da produže sporazum o nauci
Kina i Sjedinjene Države složile su se da produže američko-kineski sporazum o nauci i tehnologiji na pet godina, saopštilo je u petak Ministarstvo nauke i tehnologije Kine, obnavljajući decenijama staru posvećenost saradnji u naučnim istraživanjima.
Pakt je istekao 27. avgusta.
Ministarstvo vanjskih poslova Kine nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom da li će ovaj sporazum imati stabilizirajući učinak na kinesko-američke veze.
Sporazum, potpisan kada su Peking i Washington uspostavili diplomatske odnose 1979. godine i obnavljan otprilike svakih pet godina, hvaljen je kao stabilizirajuća snaga za odnose dvije zemlje, sa saradnjom u oblastima od atmosferske i poljoprivredne nauke do osnovnih istraživanja u fizici i hemija.
Postavio je temelje za procvat akademske i komercijalne razmjene. Te su razmjene pomogle Kini da preraste u tehnološku i vojnu moć, ali zabrinutost zbog krađe američkih naučnih i komercijalnih dostignuća od strane Pekinga dovela je do pitanja da li sporazum treba nastaviti.
Kritičari u Kongresu, uključujući republikanskog senatora Marca Rubija, Trumpovog izbora za državnog sekretara, bili su otvoreni protivnici obnavljanja američko-kineske suradnje u nauci i tehnologiji.
Ranije ove godine, Rubio je pozvao na jače mjere za zaštitu sigurnosti američkih naučnih istraživanja. Također je predstavio nacrt zakona kojim bi se podvukao rizik koji predstavlja problematična istraživačka saradnja sa entitetima povezanim s Kinom.
Kremlj hvali Trumpa zbog kritike ukrajinskih napada duboko u Rusiju
Kremlj je u petak pohvalio novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je kritikovao ukrajinske udare duboko u rusku teritoriju, navodeći da su rasprave o raspoređivanju evropskih trupa kako bi se održao mogući budući mir u Ukrajini preuranjene.
S obzirom da Rusija napreduje najbržim tempom od invazije 2022. godine, Trump i neki evropski lideri razgovarali su o tome kako okončati rat u Ukrajini.
Trump je kritikovao ukrajinsku upotrebu raketa koje su isporučile SAD za napade duboko u Rusiju u intervjuu za magazin Time objavljenom u četvrtak, rekavši da je to "ludo" jer je eskalirao rat. Rekao je da Washington to nije trebao dozvoliti.
"Sama izjava u potpunosti se poklapa sa našim stavom", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Rekao je da su Trumpove primjedbe u skladu s "našom vizijom uzroka eskalacije".
"To nam se dopada", rekao je Peskov. "Očigledno je da Tramp tačno razumije šta eskalira situaciju."
Rusija je rekla da bi odluka američkog predsjednika Joea Bidena da dozvoli Ukrajini da udari duboko u Rusiju balističkim projektilima američke proizvodnje ATACMS mogla izazvati svjetski rat, ali neki zapadni lideri sugeriraju da Rusija ima vojne ambicije izvan Ukrajine.
Rusija je u srijedu saopćila da je Ukrajina pogodila vojni aerodrom u Azovskom moru sa šest balističkih projektila američke proizvodnje ATACMS.
Nakon što je Ukrajina pogodila Rusiju sa ATACMS prošlog mjeseca, Rusija je na Ukrajinu ispalila novu hipersoničnu balističku raketu poznatu kao "Orešnik", a Putin je rekao da Rusija zadržava pravo da pogodi američke i britanske vojne objekte.
Evropske trupe?
Tokom kampanje za predsjednika, Trump je rekao da će brzo okončati rat, ali nije u javnosti iznio detalje kako će to učiniti.
Upitan da li su Trumpove riječi Kremlju dale veću nadu za okončanje rata, Peskov je upozorio da je tokom svog prvog mandata kao predsjednika SAD Trump uveo mnoge sankcije Rusiji.
"Ne zaboravimo, više od 50 puta su uvedene sankcije našoj zemlji, a bilo je i mnogo neprijateljskih manifestacija prema našoj zemlji", rekao je Peskov. "Ovo ne treba zaboraviti, zato ne pretjerujte."
Kremlj je rekao da su preuranjene rasprave evropskih sila o mogućem raspoređivanju evropskih trupa radi nadzora bilo kakvog prekida vatre, ali nije potpuno odbacio tu ideju.
"O svemu tome treba razgovarati tokom pregovora", rekao je Peskov o evropskim diskusijama.
Mir će, kako je rekao, doći nakon što se ispune uslovi koje je postavila Rusija i ostvare svi ciljevi Moskve.
Izlažući svoje uvodne uslove za trenutni završetak rata, Putin je u junu rekao da Ukrajina mora da odustane od ambicija da se pridruži NATO-u i da povuče svoje trupe iz četiri ukrajinska regiona na koje polaže pravo i uglavnom ih kontroliše Rusija. On je također rekao da bi sporazumi koje je Kijev odbacio početkom 2022. mogli predstavljati osnovu za dogovor.
Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Putin otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre s Trumpom, ali isključuje bilo kakve velike teritorijalne ustupke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je ove sedmice da Kijev želi okončanje rata i da su potrebni napori kako bi njegova zemlja ojačala i obavezao Kremlj da radi na miru.
Tim Andreja Gajića otkrio neobičnog morskog psa
Tim SharkLab, predvođen bosanskim ihtiologom i stručnjakom za morske pse, Andrejem A. Gajićem, otkrio je rijetku genetičku varijaciju kod dubokomorske vrste morskog psa kod Albanije.
Naučnici iz tima SharkLab zabilježili su izuzetno rijedak primjerak dubokomorskog „bijelog duha”, morskog psa s genetičkim promjenom koja je promijenila njegovu boju.
Ovo otkriće pomaže u razumijevanju kako ovakve varijacije utiču na ugrožene morske vrste koje žive na dnu okeana.
Riječ je o kritično ugroženom morskom psu poznatom kao morski pas prasac (Oxynotus centrina), kojeg su istraživači iz ove laboratorije ulovili uz obalu Albanije.
Tipično, ova vrsta ima tamnosivu, smeđkastu ili crnu boju s tamnim mrljama na glavi i bokovima, što joj omogućava da se stopi s tamnim okruženjem dubokog mora.
Morski pas prasac naseljava vanjske ivice područje istočnog Atlantskog okeana te Sredozemnog mora, dosežući dubine do 1300 metara. Odrasli se prepoznaju po svom spljoštenom tijelu, perajama u obliku jedra i karakterističnoj tamnoj boji.
Međutim, primjerak ulovljen uz albansku obalu, o kojem je objavljena studija slučaja u časopisu Journal of Fish Biology, ima smanjenu pigmentaciju. To rezultira blijedom bojom tijela s bijelo-sivkastim mrljama. Ovu pojavu naučnici nazivaju leucizam. Za razliku od poznatijeg albinizma, kod leucizma oči jedinke nisu ružičaste.
Sistemska istraživanja južnog Jadrana pri čemu je i otkriven ovaj neobični primjerak, finansirao je njujorški Explorers Club (NY), a uzorkovanje materijala tokom studije vršeno je u sklopu magistarskih teza kao dio IMBRSea Erasmus+ programa na Univerzitetu u Gentu. Ove magistarske radove je mentorisao Andrej A. Gajić.
„Leucistična ajkula je bila odrasli mužjak dužine 64,5 cm i ukupne težine od 2,406 kg. Detaljan zdravstveni pregled putem magnetne rezonance (MRI) ukazao je na normalne organe, bez uočenih promjena. Nadalje, nisu primijećene razlike u poređenju leucističnog mužjaka sa normalno pigmentisanim mužjakom uhvaćenim u istom području”, ispričao je Andrej A. Gajić.
„Ovo je prvi slučaj poremećaja pigmenta za čitavu porodicu ikad zabilježen”, istakao je on.
Detaljni pregledi pokazali su da je ova ajkula bila potpuno zdrava, što ukazuje da leucizam ne mora značajno uticati na sposobnost lova ili izbjegavanje predatora.
Ovo otkriće predstavlja značajan doprinos razumijevanju genetičkih poremećaja kod ugroženih morskih vrsta i njihovom prilagođavanju ekstremnim uslovima dubokomorskih staništa.
Na pragu zime ponovo veliki ruski vazdušni napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine
Rusija je u petak pokrenula masivan vazdušni napad na Ukrajinu koji je uključivao na desetine krstarećih raketa i dronova, što je posljednji u nizu takvih napada koji imaju za cilj da osakate elektroenergetski sistem zemlje.
Ruska vojska gađala je ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, napisao je ministar energetike Herman Haluščenko na svojoj Facebook stranici.
"Neprijatelj nastavlja svoj teror", rekao je on.
Haluščenko je rekao da energetski radnici čine sve što je potrebno da "minimiziraju negativne posljedice po energetski sistem", obećavajući da će objaviti više detalja o šteti kada bezbjednosna situacija to dozvoli.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izvijestilo je o višestrukim udarnim bespilotnim letjelicama koje su lansirane na Ukrajinu tokom noći, praćene rojevima krstarećih raketa u vazdušnom prostoru zemlje. Navodi se da je Rusija također koristila balističke rakete Kinžal iz vazduha protiv zapadnih regiona Ukrajine.
Napad od petka je posljednji u nizu takvih udara koji su pojačali strahove da Kremlj ima za cilj da uništi kapacitete za proizvodnju električne energije u zemlji kako nastupa zima.
Otkako je pokrenula invaziju u februaru 2022. godine, Rusija je nemilosrdno vršila udare po ukrajinskom elektroenergetskom sistemu, što je rezultiralo ponovljenim prekidima u snabdijevanju kritično važnog grijanja pijaćom vodom tokom hladnih zimskih mjeseci u očiglednom pokušaju da slomi ukrajinski duh i riješenost.
Moskva je saopštila da napadi imaju za cilj ometanje ukrajinske odbrambene industrije, sprječavanje proizvodnje projektila, dronova, oklopnih vozila i artiljerije, između ostalog oružja.
Trebinje posljednje utočište slovačkom desničaru koji se divio Putinu
Godinu dana Gabriel Leckeši se u Trebinju osjećao sigurno od slovačkog pravosuđa gdje mu se sudilo za podržavanje ruskog napada na Ukrajinu i citiranje Vladimira Putina.
On je već četvrti Slovak koji utočište od pravosuđa svoje zemlje pronalazi u Bosni i Hercegovini a nekoliko puta u posjetu su mu dolazili pripadnici krajnje desničarske stranke, otkriva Detektor.
Oktobar je ove godine i na kapiji trošne jednospratne bijele kuće u predgrađu Trebinja dočekuje nas Gabriel Leckeši. Starac koji teško hoda i diše uvodi nas u prostoriju u kojoj boravi posljednjih godinu dana, otkada je došao u Bosnu i Hercegovinu, bježeći od slovačkog pravosuđa.
Na stolu male sobe je laptop računar na kome on pokazuje svoje fotografije na kojima izgleda mlađe i zdravije. Ali i sadržaje na društvenim mrežama koje su mu stvorile probleme.
Leckeši je u Slovačkoj prvostepeno osuđen za širenje pretežno desničarskih i proruskih sadržaja. On je na društvenim mrežama podržavao ruski napad na Ukrajinu, citirao Vladimira Putina i širio desničarske stavove i ideologije. Prvostepeno je osuđen na sedam godina zatvora, da bi ga Specijalni sud putom oslobodio, ali je slučaj dalje otišao na Vrhovni sud.
Kaže da je slobodan čovjek, ali da se ne smije vratiti u Slovačku, iako ima dobra poznanstva u vladinim krugovima. Od prijatelja je saznao da mu je Nacionalna agencija za kriminalitet Slovačke izuzela kompjutere.
“Ako se vratim u Slovačku da bi me odmah stavili u zatvor“, objašnjava Leckeši.
Na slabom bosanskom jeziku govori sporo i teško. Često pravi pauze da se odmori.
U prošlosti je bio vlasnik zaštitarske agencije, da bi se zatim preselio u Francusku gdje je radio kao ribar, a u međuvremenu je proglasio i bankrot svoje firme. Nastavio je pisati blog na kojem je širio desničarske stavove, te objavljivati informacije iz sigurnosnih službi.
„Nisam radio za Tajnu službu ali imam prijatelje iz Tajne službe. Imam prijatelja i u specijalnoj komandi i u Ministarstvu sigurnosti. Prije sam imao dosta dobro informacije“, prepričava Leckeši svoju vezu u sigurnosnim službama.
Rusiju voli zato što tvrdi da mu je baka Ruskinja.
Na ulazu u njegovu kuću je zelenu naljepnica sa kojoj piše “kotleba”. Objašnjava da je to logo „Narodne stranke – Naša Slovačka“, čije je simpatizer. Kaže da su ga članovi stranke posjetili nekoliko puta. Dok priča, daje nam naljepnice koje su u ladici.
Leckeši je već četvrti Slovak koji je pobjegao od pravosuđa ove zemlje Evropske unije i utočište pronašao u BiH, te drugi koji se smjestio u Trebinju. Detektor je ranije u saradnji sa slovačkim Istraživačkim centrom Jan Kuciak otkrio kako slovački policajci i obavještajci smatraju BiH sigurnim utočištem odakle neće biti izručeni nazad i gdje mogu uživati u dugotrajnim procesima traženja azila. Domaće institucije nikada nisu Detektoru pojasnile stav da ne izruče odmah stanovnike Evropske unije gdje im je garantovano pravo na pravično suđenje.
Ovaj put domaće institucije nisu odgovorile ni da li imaju saznanja da su slovački krajnji desničari koji su ranije osuđivani u Slovačkoj, nekoliko puta dolazili u BiH.
Leckeši objašnjava da je ideologija stranke “Naša Slovačka” suverenitet Slovačke, te izlazak ove zemlje iz EU i NATO pakta.. On sam dijeli njihove ksenofobne stavove kakvi se često mogu vidjeti kod proruskih organizacija u Evropi. Tokom procesa je rekao da želi drugog sudiju, optužujući postupajućeg sudiju da je član pokreta koji zagovara prava LGBTIQ osoba.
„Pet ili šest puta sam pisao da neću tog sudiju jer sam ja protiv LGBT“, kaže Leckeši i dodaje da mu je “dosta i ulazaka migranata, naročito onih iz Afrike i izbjeglica iz Ukrajine”.
On voli da govori ali dosta toga što kaže nije potpuno razumljivo i često se umara. Da bismo dobili više informacija o njegovim vezama i stranci koju podržava putujemo u Slovačku gdje želimo razgovarati sa Marekom Kotlebom iz Naše Slovačke. Za to nam je potrebna pomoć.
Eva Štefankova iz Istraživačkog centra „Jan Kuciak“ nam pomaže u prijevodu pri razgovoru sa Kotlebom, jer osim slovačkog ne govori drugi jezik.
Upoznaje nas da je to stranka koja slijedi ideologiju nacizma i fašizma ali da su bili mnogo otvoreniji u tim nastupima ranije zbog čega su imali problema sa zakonom.
„Marek, brat Mariana Kotlebe ima 41 godinu, ekonomista je i suštinski slijedi put svog starijeg brata. Zato što nakon što je Marian Kotleba optužen i nakon što je izgubio mandat u Parlamentu i kada se nije mogao opet kandidovati, Marek je postao vođa i nosilac liste. Također se kandidovao sa guvernera Banske Bistrice kao i njegov stariji brat Marian Kotleba što je bio 2016. godine. Ali on nije uspio“, objašnjava Eva na putu do centrale Narodne stranke – Naša Slovačka.
Ispred centrale stranke u Banskoj Bistrici gdje je pokret osnovan parkirano je vojno vozilo. Tu nas dočekuju Marek Kotleba i glasnogovornik stranke. Prvi utisak o centrali stranke je da liči na porodičnu kuću. U prostoriji bez grijenja Kotleba se priprema za razgovor, skida jaknu i ostaje u kratkoj majici sa slovačkim obilježjima. S vremena na vrijeme okrene pogled prema kolegici koja mu prevodi pitanja.
„Moja ideja o budućnosti Slovačke je potpuno različita od one trenutne Vlade. Želimo kršćansku Slovačku, nacionalnu Slovačku, Slovačku koja će se usmjeriti na građane i slovačko društvo“, kaže Marek Kotleba.
Narodna stranka – Naša Slovačka je osnovana 2010. godine, a prije toga Marian Kotleba je bio vođa stranke „Slovačka zajednica“. Ta stranka je 2006. godine raspuštena presudom Vrhovnog suda jer je statut te stranke bio sličan stranci iz Drugog svjetskog rata koja je bila saveznik nacističke Njemačke. U međuvremenu, braća Kotleba su imali i proizvodnju odjeće koju su nazvali „KKK“. Ta skraćenica najpoznatija je za američku rasističku organizaciju „Ku-Kluks-Klan“.
Marek Kotleba izbjegava odgovoriti na pitanje o povezanosti sa nacizmom i fašizmom. Kaže da dolaze iz običnih porodica i da su zakonita skupina koju su mediji htjeli označiti kao esktremističku. Leckešija i Trebinje su posjetili pošto su oni narodna stranka i brinu o svojim članovima.
„Posjetili smo ga, on nas je ugostio. Mogli smo spavati, jesti i okupati se. Pokazao nam je historijski grad, sve kao dobar prijatelj“, kaže Kotleba.
Kotlebovci su na određen način izgubili dodir sa neonacističkom ideologijoim i sada se umrežavaju sa drugim sličnim organizacijama u Evropi, kaže Richard Straka, istraživač posvećen analiziranju i istraživanju desničarskih skupina.
„Prvobitno su nastali kao paravojna organizacija krajnje desnice za narod. Ali nakon samo nekoliko godine, prestali su da se bave tim paravojnim stvarima i prešli su samo na politiku“, objašnjava Straka.
U Ružomberoku na sjeveru Slovačke Ján Benčík, nekadašnji slovački parlamentarac i dugogodišnji novinar te aktivista, godinama prati aktivnosti ektremnih skupina u Slovačkoj. Za vrijeme parlamentarnog mandata, Kotlebovci su ga često napadali i pisali o njemu. Ranije je pratio njihovu vezu sa Leckešijem i dobro poznaje pozadinu njihovog odnosa. Za Leckešija kaže da je širio legende o sebi, naprimjer da mu je djed bio donski kozak a baka Ruskinja.
„O činjenici da ga policija traži saznao sam na internetu. Bilo je to ubrzo nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Leckeši je objavio status u kojem je to odobrio i tražio da ruske trupe ne stanu, da idu dalje, čak i do Slovačke. Pogledao sam njegov profil i tamo se on žalio da ga policija maltretira“, kaže Benčík.
Bivši državni tužilac Matuš Harkabus dobro poznaje ideologiju kotlebovaca i kaže da njihovo pojednostavljeno pojašnjenje treba znati tumačiti.
Objašnjava da je stranka rasformirana zbog veza sa nacizmom i fašizmom ali da je Vrhovni sud ukinuo takvu odluku.
Dodaje da je Marian Kotleba ranije bio procesuiran zbog promocije nacističkog simbola 1488, što je u Slovačkoj krivično kažnjivo. Ovaj simbol označava kombinaciju numeričkih kodova krajnjih desničara, gdje se “14” odnosi na slogan od 14 riječi “moramo osigurati postojanje našeg naroda i budućnost bijele djece”. Kod koda 88, oba broja označavaju osmo slovo abecede i označavaju slogan Heil Hitler.
Bosna i Hercegovina je zanimljiva Slovacima poput Leckešija jer nije članica Evropske unije, kaže Harkabus. On to vidi kao osnovni motiv zašto su se odlučili baš za odlazak u BiH.
„To bi mogla biti i Švicarska koja je recimo otprilike na istoj udaljenosti od Slovačke i također nije članica EU. Mora da postoji još nešto, ali ne znam šta“, kaže Harkabus. Dok snimamo u Slovačkoj, njegovi prijatelji iz stranke javljaju nam da je Leckesi preminuo u Trebinju. Za ovu informaciju u BiH se mogu dobiti samo neformalne informacije. Detektor nije mogao od institucija BiH zvanično potvrditi informaciju o Leckešijevoj smrti.
U BiH, Gabriel Leckeši je očekivao da će dobiti azil ali se isto tako nadao da će njegova krajnja destinacija biti Rusija, za koju je smatrao da je najbolja za život. Niti jedno nije dočekao, a bosanskohercegovačke sigurnosne i vladine službe Detektoru nikada zvanično nisu dale informaciju o njegovom boravku, kao ni za prethodna tri slovačka državljanina koja su pobjegla od pravosuđa a koji i dalje žive u BiH.
Prava istina o Leckesijevom životu i namjerama je možda otišla s njim. Vjerovatno posljednju ispovijest dao je Detektoru samo nekoliko dana prije smrti.
