Linkovi

Trump prijeti povlačenjem, optužuje Njemačku da nedovoljno izdvaja za NATO


Trodimenzionalni simbol Sjevernoatlantske alijanse ispred sjedišta organizacije u Briselu (Foto: Reuters)
Trodimenzionalni simbol Sjevernoatlantske alijanse ispred sjedišta organizacije u Briselu (Foto: Reuters)

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da želi da smanji broj američkih trupa stacioniranih u američkim vojnim bazama u Njemačkoj, iznoseći da lideri evropskih sila ne troše dovoljno na sopstvenu odbranu.

„Oni duguju NATO-u milijarde dolara i to znaju”, rekao je Trump. „Zašto bismo radili ono što radimo, ako ne plaćaju?”

Manje od 24 sata kasnije, nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Trumpom, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg saopštio je da još nije dogovoren vremenski rok ni čvrst plan za predloženo povlačenje najmanje 9.500 američkih vojnika iz Njemačke.

Stoltenberg je takođe sugerisao da bi odluka mogla da bude ublažena, ukoliko Berlin pristane da poveća svoj doprinos vojnom budžetu Alijanse, kao i da očekuje „pregovore” o tom pitanju na dvodnevnom samitu ministara odbrane članica NATO-a, koji bi trebalo da bude održan u srijedu i četvrtak. (17. i 18. juna)

U međuvremenu, najavljeno premještanje vojnika iz Njemačke u Poljsku pojačalo je bojazan kod mnogih američkih i evropskih lidera da Trumpova administracija namjerava da napusti ulogu garanta bezbjednosti Evrope.

Niz republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu nazvalo je eventualnu promjenu politike, kratkovidom i potencijalno opasnom za američku bezbjednost.

Evropljani, međutim, već duže vreme slute da bi promjene zaista mogle da uslijede. Prvi evropski lider, koji je uočio smanjeni interes aktuelne Bijele kuće za održavanje transatlantskih odnosa bio je francuski predsjednik Emnanuel Macron.

Još prošle jeseni, u intervjuu britanskom nedjeljniku Economist, Macron je upozorio da se „Evropa suočava sa prvim američkim predsjednikom, koji ne dijeli našu viziju evropskog projekta”, kao i da je vrijeme da „članice NATO-a preispitaju do koje mjere su Sjedinjene Države uopšte privržene Sjevernoatlantskoj alijansi”.

Prema Macronu, pojačano američko laviranje oko zaštite Evrope, odvija se u jeku pogoršanog geostrateškog položaja starog kontinenta, uspona Kine, sve autoritarnije vlasti u Turskoj i Rusiji, kao i Brexita, koji je Evropsku uniju de facto učinio slabijom.

Sa takvom ocjenom i upozorenjem slažu se i mnogi analitičari, uključujući Stephena Szaboa, eksperta Američkog instituta za savremene njemačke studije.

Međutim, on takođe napominje da evropske teškoće nisu isključivo posljedica odnosa Trumpove administracije prema transatlantskom savezništvu, već i rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja pitanja kolektivne bezbjednosti od strane evropskih članica NATO-a:

“Umjesto funkcionalnog evropskog vođstva u spoljnoj i odbrambenoj politici, SAD nemaju jednog, usaglašenog evropskog partnera za saradnju i dijalog”, rekao je on.

Heather Conley, analitičarka za Evropu u Centru za međunarodne i strateške studije sumnja da će najnovija epizoda biti dovoljan podstrek za veću evropsku bezbjednosnu integraciju.

Jedino će ubrzati pisanje o evropskoj odbrambenoj strategiji i pisanje bilješki u kojima se opisuje potreba za većom autonomijom u odnosu na američku odbranu. Kao što generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg često navodi, 80 odsto odbrambenih snaga NATO-a čine članice Aljanse koje nisu u Evropskoj uniji. Od preostalih 20 procenata, Francuska i dalje ima najznačajnije evropsko vojno učešće u NATO-u, poslije koje slijede Njemačka, Italija i Poljska”, kaže ona.

Szabo dodatne teškoće vidi i u eventualno različitim pristupima SAD i Evrope prema Kini, za koju kaže da je opasniji „egzistencijalni” rizik za Zapad nego što je Sovjetski Savez ikada bio.

“Sjedinjenim Državama su potrebni saveznici i partneri ukoliko žele da sačuvaju svoju vodeću ulogu i svoje vrijednosti. Evropljani su i dalje najbolja opcija, razlaz bi mogao da oslabi pozicije i Amerike i Evrope”, rekao je on.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, nedavno je za Alantski savjet govorio o potrebi dubljeg političkog povezivanja NATO-a sa susjedima Kine, koji već imaju sporazume o partnerstvu sa zapadnom Alijansom.

Po njemu, „ne radi se o globalnom prisustvu, već globalnom pristupu”.

„Potrebno je da još više sarađujemo sa istomišljenicima, poput Australije, Japana, Novog Zelanda i [Južne] Koreje, kako bismo očuvali globalna pravila i institucije koje su decenijama doprinosile našoj bezbjednosti. Cilj je postaviti norme i standarde i u svemiru i cyber-prostoru - o novim tehnologijama i globalnoj kontroli naoružanja, u prilog dalje izgradnje svijeta na temeljima slobode i demokratije, umjesto ucjene i prisile", rekao je on.

Neki Stoltenbergov apel tumače kao prikriveni opis onoga što zapadni analitičari vjeruju da čini srž kineske politike na međunarodnoj sceni - ucjena slabijih nacija putem ekonomskog i diplomatskog pritiska.

Macronova poruka Evropi: "Ako se ne probudimo prijeti veliki rizik da ćemo dugoročno nestati u geopolitičkom smislu odnosno da više nećemo imati kontrolu nad svojom sudbinom. U to duboko vjerujem.”

Veliki broj Evropljana ne krije nadu u promjenu na američkom vrhu na izborima u novembru, odnosno da Trumpa zamijeni demokratski predsjednički kandidat Joe Biden.

XS
SM
MD
LG