Linkovi

Top priča SAD

Trump prijeti da će izvesti vojsku na ulice američkih gradova

Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump proglasio je da su nasilni demonstranti počinili "akte domaćeg terorizma" i zarekao se da će okončati "nerede i bezakonje koje se proširilo našom zemljom". 

Poručio je da će razmjestiti hiljade dobro naoružanih vojnika i snage za održavanje reda i zakona da bi zaustavio nasilje u glavnom gradu Amerike - Washingtonu - i zarekao se da će učiniti isto u drugim gradovima, ukoliko njihovi gradonačelnici ili guverneri saveznih država u kojima se ti gradovi nalaze, ne uspiju da povrate kontrolu nad onim što se dešava na ulicama.

"Gradonačelnici i guverneri moraju da uspostave nadmoćno prisustvo organa reda sve dok se nasilje ne uguši", rekao je između ostalog Trump obraćajući se iz Ružičnjaka Bijele kuće, u trenutku dok su vlasti u blizini predsjedničke rezidencije suzavcem rastjerivali demonstrante.

"Ukoliko grad ili država odbijaju da preduzmu akciju, koja je neophodna da se odbrane životi i imovina njihovih građana, onda ću ja razmjestiti vojsku SAD i brzo riješiti problem umjesto njih", zaprijetio je Trump tokom obraćanja iz Bijele kuće, dodajući da će policijski čas, koji u Washingtonu počinje u 7 sati uveče, biti striktno sprovođen.

Ta izjava bila je referenca na to da bi mogao da se pozove na Zakon o pobuni, koji je usvojen još 1807. godine, prema kojem aktuelni predsjednik ima pravo da uguši bezakonje tokom vanderdnih situacija. Taj zakon je posljednji put upotrijebljen još 1992. godine, tokom nemira na ulicama Los Angelesa, kada je poorta oslobodila četvoricu policajaca, koji su pretukli Rodneyja Kinga.

Nasilja, pljačke i požare Trump je nazvao "sramnim", prenosi agencija Reuters.

Police clear demonstrators from Lafayette Park as they protest the death of George Floyd, Monday, June 1, 2020, in Washington. Floyd died after being restrained by Minneapolis police officers. (AP Photo/Alex Brandon)
Police clear demonstrators from Lafayette Park as they protest the death of George Floyd, Monday, June 1, 2020, in Washington. Floyd died after being restrained by Minneapolis police officers. (AP Photo/Alex Brandon)

Dok je Trump govorio, čuli su se odjeci šok bombi, pošto su pripadnici policije, neki od njih na konjima, pokušavali da natjeraju demonstrante da se povuku dalje od Lafayette parka.

Tramp nije odgovarao na pitanja novinara, a na kraju svog kratkog obraćanja najavio je da će "sada otići da oda poštu na veoma posebnom mjestu".

Predsednik Tramp ispred crkve Svetog Jovana sa Biblijom u ruci (Foto: AP/Patrick Semansky)
Predsednik Tramp ispred crkve Svetog Jovana sa Biblijom u ruci (Foto: AP/Patrick Semansky)

Ispostavilo se da je to bio odlazak do Crkve Svetog Jovana, koja se nalazi preko puta Bijele kuće, i koja je oštećena u nemirima na ulicama Washingtona, u nedjelju uveče.

Trump je stao je ispred crkve, u kojoj su brojni američki predsjednici prisustvovali službama, zajedno sa nekoliko članova svoje administracije, među kojima su bili sekretar za pravosuđe William Barr i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O'Brien i još neki savjetnici.

Ispred crkve na kojoj su prozori zabarakadirani drvenim pločama Trump je podigao Bibliju, rekao da su SAD "najveća zemlja na svijetu" i da "ćemo očuvati bezbjednost u njoj". Na kratko je pozirao fotoreporterima sa Biblijom, prije nego što se pješice vratio u Bijelu kuću, ne obazirući se na pitanja novinara.

A protester jumps on a car in midtown during demonstrations over the death of George Floyd by a Minneapolis police officer on June 1, 2020 in New York.
A protester jumps on a car in midtown during demonstrations over the death of George Floyd by a Minneapolis police officer on June 1, 2020 in New York.

Predsjednik je tokom govora u Bijeloj kući rekao da mobiliše sva civilna i vojna sredstva da bi "zaustavio nerede i pljačkanje, da bi okončao uništavanje imovine, podmetanje požara i zaštitio prava Amerikanaca koji poštuju zakon".

"Uključujući i vaše pravo osigurano Drugim amandmanom", istakao je Trump, navodeći zaštitu prava na posedovanje oružja koju garantuje Ustav SAD.

"Ne možemo da dozvolimo da opravdani pozivi mirnih demonstranata izgube u gnjevnoj masi", rekao je Trump i zaključio da su naciju obuzeli "profesionalni anarhisti".

Desetine gradova širom SAD ostaju pod policijskim časom, što je situacija kakva u SAD nije viđena još od 1968. godine, kada je ubijen aktivista i borac za ljudska prava Martin Luhter King mlađi. Nacionalna garda razmještena je u 23 savezne države i prijeestolnici Washingtonu.

See all News Updates of the Day

Rekordan rani odziv: Glasalo više od 80 miliona Amerikanaca

Redovi za glasanje u Nju Orleansu, u Luizijani, 27. oktobar 2020. (Foto: Rojters/Kathleen Flynn)

Više od 80 miliona Amerikanaca glasalo je ranije na predsjedničkim izborima, pokazuju najnoviji podaci Američkog izbornog projekta na Univerzitetu Floride, što bi moglo da dovede do najvećeg odziva birača za više od jednog vijeka.

Rekordan tempo glasanja, više od 58 odsto od ukupnog odziva 2016. godine, odraz je velikog interesovanja za izbore na kojima su kandidati aktuelni predsednik Donald Trump i demokratski kandidat i bivši potpredsednik SAD Joe Biden.

Ogroman broj birača glasao je poštom ili lično na biralištima i zbog zabrinutosti u pogledu širenja koronavirusa na biračkim mjestima na dan izbora.

Trump zaostaje za Bidenom u anketama na nacionalnom nivou, dok većina birača ne podržava odgovor Bijele kuće na pandemiju koronavirusa, koja je odnijela više od 227.000 života u Americi. Dok se približava dan izbora 3. novembra, naglo raste i broj zaraženih.

Demokrate imaju značajnu prednost kada je riječ o ranijem glasanju zato što podržavaju glasanje poštom. Republikanci, koji se tradicionalno u velikom broju glasali poštom, sada to izbjegavaju, zbog čestih i neosnovanih napada predsjednika Trumpa koji ističe da bi to moglo do dovede do izborne krađe.

Eksperti predviđaju da će odziv na ovogodišnjim izborima lako nadmašiti 2016. godinu, kada je glasalo 138 miliona birača. Samo 47 miliona Amerikanaca glasalo je uoči izbora 2016. godine.

U 20 država, koje prijavlljuju podatke o stranačkoj pripadnosti, 18,2 miliona demokrata je već glasalo, u poređenju sa 11,5 miliona republikanaca i 8,8 miliona koji se ne izjašnjavaju ni za jednu stranku. Ti podaci ne pokazuju za koga su birači glasali.

Izbori u SAD: Kako mediji objavljuju rezultate u realnom vremenu

Glasači na lokaciji za rano glasanje u Bruklinskom muzeju u Njujorku, 27. oktobra 2020. (Foto: AP)

Dok se Amerikanci spremaju da izađu na birališta na dan izbora 3. novembra, američki mediji se spremaju da objave rezultate glasanja u više od 7.000 trka, uključujući onu za Bijelu kuću, članove Predstavničkog doma i Senata, državne funkcije i pozicije u lokalnim skupštinama. 

U Sjedinjenim Državama, medijske organizacije prate brojanje glasova u realnom vremenu i koriste niz informacija da bi odlučile kada mogu da proglase pobjednika svake trke, uključujući ukupan broj glasova, izlazne ankete sa birališta i procjenu koliko glasova još nije prebrojano u svakoj izbornoj jedinici.

Evo kako to funkcioniše i šta medijske organizacije preduzimaju da bi bile sigurne da neće objaviti pogrešan rezultat.

Ko objavljuje pobjednika američkih izbora?

Nadležni za izbore na državnom nivou certifikuju rezultate glasanja, ali mnogo prije nego što se prebroji svaki glas, američki mediji koriste različite metode obrade podataka da bi projektovali pobjednike. Koristeći približan ukupni broj glasova, tehnike statistike i projekcije, medijske organizacije, koje od 1848. godine kontinuirano prate američke predsjedničke izbore, imale su odličan - ali ne savršeni - učinak u proglašavanju pobjednika.

​Kako mediji broje glasove u izbornoj noći?

Glasovi se sabiraju izbornu jedinicu po jedinicu, a to radi agencija AP koja se oslanja na svoju nacionalnu mrežu više od 4.000 reportera u izbornoj noći da bi zabilježila zbir glasova koje dostavljaju predstavnici okruga i drugi lokalni zvaničnici. AP takođe sakuplja informacije i izborne rezultate sa websitea pojedinačnih država. Reporteri te podatke dostavljaju agenciji, gdje analitičari donose odluke o tome u kojoj trci može da se proglasi pobjednik.

Zaposleni u kancelariji komesara grada Filadelfije sortiraju izborni materijaCentar za sortiranje i brojanje glasova poštom u Filadelfiji, 26. oktobra 2020.
Zaposleni u kancelariji komesara grada Filadelfije sortiraju izborni materijaCentar za sortiranje i brojanje glasova poštom u Filadelfiji, 26. oktobra 2020.

Ko broji glasove?

Lokalni radnici na biračkim mjestima vode evidenciju o ukupnom broju glasova u svakoj izbornoj jedinici. Kako i kada se glasovi broje zavisi od lokalnih i državnih zakona. Na primjer, neke države kao što su Pensilvanija i Viskonsin zahtijevaju da se nijedan glas ne broji prije izbornog dana, čak i ako pristignu nedjeljama ranije. Kada se glasovi prebroje, radnici dostavljaju informacije zvaničnicima okruga i država, koji onda te rezultate prenose novinarima i javnosti.

Šta reporteri rade sa lokalnim rezultatima?

Reporteri agencije AP širom zemlje telefonom javljaju lokalne rezultate stručnjacima koji rade u centrima posebno napravljenim za izbore, gdje se podaci unose u elektronski sistem. Zbog pandemije koronavirusa, izborni centri 2020. su virtuelni.

Svako brojanje je podvrgnuto seriji provjera i potvrda, uključujući kompjuterske programe koji alarmiraju stručnjake za obradu podataka ako postoje nedosljednosti u brojanju, zbog ranije istorije glasanja u datom okrugu ili drugih podataka.

Ko odlučuje pobjednika?

U AP-u, tim ljudi u takozvanom "desku za odluku" procjenjuje kada ima dovoljno informacija da proglasi pobjednika. Tim razmatra više od ukupnog broja glasova, uzimajući u obzir glasove koji još pristižu kao i koliko je glasova ostalo da se prebroji i iz kojih izbornih jedinica potiču.

Na ovim izborima, AP neće koristiti izlazne podatke koje prikuplja Nacionalni izborni registar (NEP) - konzorcijum američkih medijskih organizacija gdje se dijele i razmjenjuju podaci sa birališta. AP kaže da ne vjeruje da je ta metoda efikasna budući da je veliki broj ljudi glasao ranije.

Druge medijske organizacije, uključujući velike TV mreže - ABC, CBS, CNN i NBC - i dalje su dio grupe i imaće pristup izlaznim podacima prilikom projekcije pobjednika. Te mreže takođe koriste posebne izborne timove da bi proglašavale rezultate u izbornoj noći.

To znači da različite medijske organizacije mogu da proglase pobjednike izbora u različita vremena, koristeći sopstvene metode i podatke.

Žena ubacuje svoj birački listić u kutiju ispred gradske skupštine na Beverli Hilsu u Kaliforniji 27. oktobra 2020.
Žena ubacuje svoj birački listić u kutiju ispred gradske skupštine na Beverli Hilsu u Kaliforniji 27. oktobra 2020.

Kako se broje glasovi ako je veliki broj ljudi glasao ranije?

Zbog pandemije koronavirusa, mnogo više Amerikanaca glasalo je prije dana izbora, a mnogi od tih glasova su poslati poštom. Takvi glasovi se obično broje duže od onih ubačenih na biračkom mjestu. Zvaničnici moraju da otvore koverte sa glasovima, provjere da li je birač registrovan a ponekad potvrde i njihove potpise.

Zbog toga, AP predviđa "produženo brojanje glasova" u više država nego što je bio slučaj na ranijim izborima, što bi moglo da traje danima ili nedjeljama. AP je 2018. razvio sopstveni metod, dizajniran posebno da bi se uzeo u obzir broj glasova prije samog izbornog dana, što će pomoći da se uračuna rano glasanje kada se proglašavaju pobjednici određenih trka.

Koliko su tačne medijske projekcije pobjednika?

Mediji su pretežno bili precizni prilikom proglašavanja pobjednika. Međutim, njihov kredibilitet je pretrpio veliku štetu u predsjedničkoj trci 2000. godine, kada je većina medija prerano proglasila pobjedu demokrate Ala Gora oko 8 sati uveče na dan izbora, a onda su dva sata poslije ponoći proglasili pobjedu republikanca Džordža Buša mlađeg da bi, zatim, povukli sve projekcije kada je počelo automatsko ponovno brojanje glasova na Floridi.

AP broji glasove više od 120 godina i navodi da je 2016. bio 99,8% precizan u proglašavanju ishoda svih trka u zemlji, a 100 odsto precizan u proglašavanju pobjednika predsjedničkih izbora i izbora za Kongres u svakoj državi. AP je Donalda Trumpa proglasio pobjednikom izbora 2016. u srijedu, 9. novembra u 2:29 poslije ponoći.

Trump tvrdi da vodi u ključnim državama, ankete govore drugačije

Ljudi čekaju u redu na lokaciji za rano glasanje u Omahi u Nebraski, 28. oktobra 2020.

Predsjednik Donald Trump izjavio je novinarima da je njegov rejting u istraživanjima javnog mnijenja u nekim od država koje će odlučiti američke izbore bolji nego što pokazuje većina anketa, prema kojima on zaostaje za bivšim potpredsjednikom Joseph Bidenom. 

"Podaci iz istraživanja su veoma dobri. Vi ne vidite stvarne brojke", izjavio je Trump u svom hotelu u Las Vegasu prije nego što se uputio u Arizonu, gdje je održao dva predizborna skupa.

Većina nacionalnih anketa pokazuje da Biden ima vođstvo od 7 do 8 procenata u odnosu na Trumpa, ali je ta razlika upola manja u ključnim državama koje će vjerovatno odlučiti ishod izbora u Elektorskom koledžu.

"Vodimo u skoro svakoj od država o kojima govorimo", izjavio je predsjednik koji je dodao da "fantastično stoji" u Floridi, Sjevernoj Karolini i Pensilvaniji, kao i da vodi u Mičigenu i Viskonsinu.

Ankete koje pokazuju da zaostaje, naveo je Trump, su "ankete suzbijanja", koje su skoro kao "donacija kampanji" Demokratske partije.

Demokratski predsednički kandidat Džo Bajden na virtuelnom mitingu o javnom zdravstvu u Vilimingtonu u Delaveru, 28. oktobra 2020.
Demokratski predsednički kandidat Džo Bajden na virtuelnom mitingu o javnom zdravstvu u Vilimingtonu u Delaveru, 28. oktobra 2020.

Prema većini anketa koje je sakupio vebsajt Real Clear Politics, Trump zaostaje za Bidenom u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu, dok su skoro potpuno izjednačeni u Floridi i Sjevernoj Karolini.

Nakon što je, kao predsjednički kandidat, brifovan o situaciji u javnom zdravlju, Biden je u srijedu ponovo kritikovao predsjednika zato što održava velike mitinge na otvorenom prostoru u sred pandemije koronavirusa, navodeći da je prethodne noći na mitingu u Omahi u Nebraski, predsjednik ostavio "stotine ljudi, među kojima su bili stariji Amerikanci i djeca, napolju, na temperaturama ispod nule, da čekaju satima. Nekoliko ljudi je završilo u bolnici", rekao je demokratski kandidat.

Biden je dodao da Trump "dođe da se slika i onda ode. Ostavi sve druge da trpe posljedice njegovog neuspjeha da formuliše odgovoran plan i jednostavno mu nije stalo".

Amerikanci u do sada neviđenom broju izlaze na rano glasanje na predsjedničkim izborima, što je posljedica snažnih emocija, bilo za ili protiv dvojice glavnih kandidata, ali i želje da se izbjegnu velike grupe ljudi na biračkim mjestima na dan izbora, u vrijeme pandemije koronavirusa.

Oko 75 milona ljudi je već glasalo šest dana prije izbora, što je ukupno više od polovine ukupnog broja birača 2016, koji je iznosio 138,8 miliona glasača. Oko dvije trećine ranih glasača je svoje glasove poslalo poštom, dok je ostatak došao na lokacije za rano glasanje širom zemlje.

Biden je u srijedu glasao u Vilmingtonu u Delaveru, dok je Trump u subotu glasao u biblioteci u Vest Palm Biču na Floridi, blizu svog odmarališta Mar-a-Lago.

Eksperti kažu da bi odziv birača na ovim izborima mogao da bude procentualno najveći od 1908. godine, kada je 65 odsto registrovanih birača izašlo na izbore.

Fokus na Arizoni

I Trump i Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu, senatorka Kamala Haris u srijedu su vodili kampanju u Arizoni, jugozapadnoj državi na granici sa Meksikom, u kojoj je Trump pobokedio demokratkinju Hilari Klinton 2016. godine.

Nijedan demokratski predsjednički kandidat nije pobijedio u toj državi od 1996, ali ankete pokazuju da Biden ima malo vođstvo. Država donosi 11 od 270 elektroskih glasova potrebnih za pobjedu na izborima.

Američki predsjednički izbori odlučuju se na osnovu indirektne forme demokratije - Elektorskog koledža sa 538 članova - a ne na osnovu zbira direktnih glasova.

Predsednik Tramp na predizbornom mitingu u Arizoni, na aerodromu Gudjir u Finiksu, 28. oktobra 2020.
Predsednik Tramp na predizbornom mitingu u Arizoni, na aerodromu Gudjir u Finiksu, 28. oktobra 2020.

Potpredsjednik Majk Pens održao je predizborne skupove u dvije ključne države na srednjem zapadu, Viskonsinu i Mičigenu. U obje je Trump pobijedio prije četiri godine.

Sedam dana pred izbore, kampanje Bidena i Trumpa u ključnim državama

President Donald Trump gestures at the conclusion of a campaign rally at Lancaster Airport, in Lititz, Pennsylvania, Oct. 26, 2020.

Sedam dana do izbora, republikanski američki predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, uputili su se u utorak u politički ključne države kako bi pojačali kritičnu podršku za osvajanje četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući.

Njihovi planovi putovanja reflektuju stanje utrke, a ankete pokazuju da je Biden ispred Trumpa za sedam do devet procentnih poena na nacionalnom nivou i otprilike upola manje u spornim državama koje će vjerovatno odrediti ukupni ishod.

U utorak se Trump, koji brani trenutnu poziciju, uputio u tri srednjozapadne države koje je osvojio kada je pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, 2016. godine - Michigan, Wisconsin i Nebraska - i vjerojatno će morati ponovo da ih pridobije kako bi osvojio drugi mandat.

Međutim, ankete pokazuju kako zaostaje u Michiganu i Wisconsinu i, iako vodi u pouzdanoj republikanskoj državi Nebraski, on prati utrku za osvajanjem jednog elektora u kongresnom okrugu sa sjedištem u Omahi koji bi mogao igrati ulogu u odlučivanju o nacionalnom pobjedniku sljedeće sedmice.

U međuvremenu, naizgled samouvjereni Biden je u napadu, krenuo je na dva odredišta u južnoj državi Georgia, koja nije podržala demokratu za predsjednika od 1992. godine. Ankete pokazuju da su Biden i Trump u neizvjesnosti za osvajanje državnih 16 glasova u Izbornom kolegiju.

Tipično, svi glasovi Izbornog kolegija u državi idu kandidatu koji dobije najviše narodnih glasove u toj državi. I Trump i Biden nastoje da povežu pobjede u svakoj od država kako bi došli do većine od 270 od 538 članova Izbornog kolegija, gdje ishod zavisi od država sa najviše stanovnika.

Trump je izgubio narodni glas prije četiri godine i vjerojatno će se to desiti ponovo, ali zadržava šansu da drugi put osvoji mjesto predsjednika na Izbornom kolegiju, ukoliko može osigurati pobjedu u ključnim državama koje posjećuje posljednjih dana kampanje.

Prije četiri godine, Trump je tijesno osvojio tri sjeverne države - Pensilvaniju, Michigan i Wisconsin - koje su tradicionalno glasale za demokrate. Vjerojatno treba zadržati barem Pensilvaniju i njenih 20 elektorskih glasova, zajedno s drugim ključnim državama koje je osvojio 2016. godine, kako bi ostao američki lider.

Joe Biden, Pennsylvania
Joe Biden, Pennsylvania

Prognoze pokazuju da Biden ima brojne načine da osvoji 270 glasova na Izbornom kolegiju, uključujući povratak Pensilvanije, Michigana i Wisconsina, dok zadržava sve države koje je demokratska kandidatkinja Hillary Clinton osvojila 2016. godine. Trenutno, ankete pokazuju da je Biden ispred Trumpa u svim državama koje je ona držala, čineći Trumpov uspon do pobjede još strmijim.

Kasnije tokom sedmice, Biden se uputio u drugu državu koju je Trump prošli put osvojio - srednjozapadnu poljoprivrednu državu Iowa. Bidenova potpredsjednička kandidatkinja, senatorica iz Kalifornije Kamala Harris, u posjeti je još dvije Trumpove države iz 2016. godine - Arizoni, gdje ankete pokazuju kako se Biden ima tijesno vodstvo i mnogoljudnom Teksasu sa 38 birača, gdje Trump održava malu prednost.

Međutim, bivši potpredsjednik takođe ima na umu pad Clintonove na kraju kampanje 2016. godine, kada je izbjegla posljednje odredište u Wisconsinu. Biden je tamo u posjeti krajem sedmice, kao i u Michiganu i ključnoj jugoistočnoj državi Floridi, Trumpovoj usvojenoj matičnoj državi u kojoj posjeduje ljetnikovac duž atlantske obale.

Nakon predsjedavanja ceremonijom polaganja zakletve za novo potvrđenu sutkinju Vrhovnog suda Amy Coney Barrett, koja je održana u ponedjeljak naveče u Bijeloj kući, Trump je u utorak krenuo na skup u glavnom gradu Michigana Lansingu i u mali grad West Salem u Wisconsinu, prije odlaska u posjetu Omahi, najvećem gradu Nebraske.

Na velikim skupovima na otvorenom, Trump je tvrdio da je uspješno pomogao izgradnju američke ekonomije prije nego što je ove godine desetkovana naletom koronavirusa i da može ponovno uspostaviti ekonomiju.

Trump je nekoliko puta ove sedmice rekao da nacionalni mediji nastavljaju opširno izvještavati o razaranju koje je pandemija prouzrokovala Sjedinjenim Državama, koje su zabilježile 225.000 smrtnih slučajeva i 8,7 miliona zaraženih, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

U svim objavama, Trump je tweetovao: "GLAVNA TEMA SVIH MEDIJA SA LAŽNIM VIJESTIMA JE COVID, COVID, COVID. 4. NOVEMBRA VIŠE NEĆETE SLUŠATI TOLIKO O TOME. PRAVIMO ZAOKRET!!!".

Međutim, Biden je redovno napadao Trumpovo rukovođenje virusom, rekavši u izjavi da je momenat "zahtijevao predsjedničko vodstvo - a kada je to bilo potrebno, predsjednik Trump se uspaničio. Ukočio se. I danas, nakon osam mjeseci krize, i dalje nema plan da virus stavi pod kontrolu, nema interes da sasluša naučnike i nema sposobnost da vodi našu zemlju kroz ovaj trenutak".

Više od 66 miliona Amerikanaca glasalo je ranije, i od toga dvije trećine poštom, a trećina lično na biračkim mjestima. Mnogi glasači kažu da nastoje izbjeći bliske kontakte s drugima u očekivano dugim redovima ljudi koji čekaju da glasaju sljedeći utorak.

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu

SAD: Predsjednička kampanja ulazi u zadnju sedmicu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:27 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG