Najnovije
Trump prijeti da će izvesti vojsku na ulice američkih gradova
Predsjednik SAD Donald Trump proglasio je da su nasilni demonstranti počinili "akte domaćeg terorizma" i zarekao se da će okončati "nerede i bezakonje koje se proširilo našom zemljom".
Poručio je da će razmjestiti hiljade dobro naoružanih vojnika i snage za održavanje reda i zakona da bi zaustavio nasilje u glavnom gradu Amerike - Washingtonu - i zarekao se da će učiniti isto u drugim gradovima, ukoliko njihovi gradonačelnici ili guverneri saveznih država u kojima se ti gradovi nalaze, ne uspiju da povrate kontrolu nad onim što se dešava na ulicama.
"Gradonačelnici i guverneri moraju da uspostave nadmoćno prisustvo organa reda sve dok se nasilje ne uguši", rekao je između ostalog Trump obraćajući se iz Ružičnjaka Bijele kuće, u trenutku dok su vlasti u blizini predsjedničke rezidencije suzavcem rastjerivali demonstrante.
"Ukoliko grad ili država odbijaju da preduzmu akciju, koja je neophodna da se odbrane životi i imovina njihovih građana, onda ću ja razmjestiti vojsku SAD i brzo riješiti problem umjesto njih", zaprijetio je Trump tokom obraćanja iz Bijele kuće, dodajući da će policijski čas, koji u Washingtonu počinje u 7 sati uveče, biti striktno sprovođen.
Ta izjava bila je referenca na to da bi mogao da se pozove na Zakon o pobuni, koji je usvojen još 1807. godine, prema kojem aktuelni predsjednik ima pravo da uguši bezakonje tokom vanderdnih situacija. Taj zakon je posljednji put upotrijebljen još 1992. godine, tokom nemira na ulicama Los Angelesa, kada je poorta oslobodila četvoricu policajaca, koji su pretukli Rodneyja Kinga.
Nasilja, pljačke i požare Trump je nazvao "sramnim", prenosi agencija Reuters.
Dok je Trump govorio, čuli su se odjeci šok bombi, pošto su pripadnici policije, neki od njih na konjima, pokušavali da natjeraju demonstrante da se povuku dalje od Lafayette parka.
Tramp nije odgovarao na pitanja novinara, a na kraju svog kratkog obraćanja najavio je da će "sada otići da oda poštu na veoma posebnom mjestu".
Ispostavilo se da je to bio odlazak do Crkve Svetog Jovana, koja se nalazi preko puta Bijele kuće, i koja je oštećena u nemirima na ulicama Washingtona, u nedjelju uveče.
Trump je stao je ispred crkve, u kojoj su brojni američki predsjednici prisustvovali službama, zajedno sa nekoliko članova svoje administracije, među kojima su bili sekretar za pravosuđe William Barr i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O'Brien i još neki savjetnici.
Ispred crkve na kojoj su prozori zabarakadirani drvenim pločama Trump je podigao Bibliju, rekao da su SAD "najveća zemlja na svijetu" i da "ćemo očuvati bezbjednost u njoj". Na kratko je pozirao fotoreporterima sa Biblijom, prije nego što se pješice vratio u Bijelu kuću, ne obazirući se na pitanja novinara.
Predsjednik je tokom govora u Bijeloj kući rekao da mobiliše sva civilna i vojna sredstva da bi "zaustavio nerede i pljačkanje, da bi okončao uništavanje imovine, podmetanje požara i zaštitio prava Amerikanaca koji poštuju zakon".
"Uključujući i vaše pravo osigurano Drugim amandmanom", istakao je Trump, navodeći zaštitu prava na posedovanje oružja koju garantuje Ustav SAD.
"Ne možemo da dozvolimo da opravdani pozivi mirnih demonstranata izgube u gnjevnoj masi", rekao je Trump i zaključio da su naciju obuzeli "profesionalni anarhisti".
Desetine gradova širom SAD ostaju pod policijskim časom, što je situacija kakva u SAD nije viđena još od 1968. godine, kada je ubijen aktivista i borac za ljudska prava Martin Luhter King mlađi. Nacionalna garda razmještena je u 23 savezne države i prijeestolnici Washingtonu.
See all News Updates of the Day
Napad hakera povezanih sa Kinom na američke telekome ima mnogo šire posljedice
Hakovanje američkih telekomunikacijskih sistema povezano sa Kinom, za koje se u početku činilo da se fokusira na američke predsjedničke kampanje, imalo je mnogo šire posljedice, navode istražitelji, te je vjerovatno dio velikog napora Pekinga da špijunira Sjedinjene Države.
Federalni istražni biro (FBI) i američka Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA) upozoravaju da je hakovanje, koje je prvi put otkriveno krajem prošlog mjeseca, "otkrilo široku i značajnu kampanju cyber špijunaže".
Dvije agencije su saopštile da je njihova istraga potvrdila da su hakeri povezani sa Kinom, ugrozili mreže više američkih telekomunikacijskih kompanija, potencijalno dobivši pristup ogromnoj količini informacija.
Konkretno, navedeno je da bi hakeri mogli pristupiti evidenciji poziva korisnika i infiltrirati se u privatne komunikacije određenih vladinih zvaničnika i političara.
Osim toga, čini se da su hakeri uspjeli kopirati informacije koje su američke službe za sprovođenje zakona tražile preko sudskih naloga.
"Očekujemo da će naše razumijevanje ovih aktivnosti rasti kako se istraga nastavlja", naveli su FBI i CISA.
"Podstičemo svaku organizaciju koja vjeruje da bi mogla biti žrtva da kontaktira svoj lokalni ured FBI ili CISA", dodali su.
Dvije agencije su krajem oktobra prvi put objavile da istražuju neovlašten pristup američkim telekomunikacionim sistemima, manje od dvije sedmice prije nego što su američki birači glasali na nacionalnim izborima.
New York Times je izvijestio da se smatra da su kineski hakeri provalili u telekomunikacijske mreže kako bi ciljali na kampanju novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa - uključujući telefone koje koriste Trump i novoizabrani potpredsjednik JD Vance
Trumpova kampanja je potvrdila hakovanje u izjavi za Glas Amerike. Odvojeno, osoba upoznata sa istragom rekla je za Glas Amerike da su na meti bili i ljudi povezani sa kampanjom potpredsjednice Kamale Harris.
Kineska ambasada u Washingtonu je u to vrijeme odbacila optužbe za hakovanje SAD kao dezinformacije, nazvavši SAD "izvorom i najvećim počiniocem cyber napada".
Portparol ambasade u četvrtak je odbacio najnovije američke izjave kao dezinformacije.
"Kina se čvrsto protivi klevetama SAD protiv Kine bez ikakve činjenične osnove", naveo je on u imejlu.
“Nadamo se da će relevantne strane zauzeti profesionalan i odgovoran stav kada karakteriziraju cyber incidente, zasnivajući svoje zaključke na dovoljno dokaza, a ne na neosnovanim spekulacijama i optužbama."
Američke obavještajne agencije su mjesecima upozoravale da strani protivnici koriste kombinaciju cyber napada i operacija širenja svog uticaja kako bi se miješali u američke predsjedničke izbore 5. novembra.
Osim toga, izvještaji koje su objavile privatne firme za cyber bezbjednost ukazuju na značajan porast aktivnosti aktera povezanih sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Sve tri zemlje su u više navrata negirale optužbe za miješanje u američke izbore.
CISA i FBI, kao i druge američke agencije, već dugo upozoravaju da su hakeri povezani sa Kinom ušli u američke kompjuterske sisteme i mreže, u nekim slučajevima skrivajući se godinama.
Grupa povezana s Kinom, poznata kao Volt Typhoon, "pozicionirala se za pokretanje destruktivnih cybernapada koji bi ugrozili fizičku bezbjednost Amerikanaca", navedeno je u upozorenju u februaru.
"Ono što smo do sada otkrili vjerovatno je vrh ledenog brijega", navela je tada direktorica CISA Jen Easterly.
Scholz i Putin razgovarali prvi put od 2022. godine
Njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin u petak su razgovarali telefonom, prvi put za gotovo dvije godine.
Scholz je, kako je naveo njegov portparol, tokom razgovora osudio "ruski rat agresije protiv Ukrajine" i pozvao Putina "da ga okonča i povuče trupe".
Također je poručio da Rusija mora da bude spremna da "pregovara sa Ukrajinom sa ciljem da se postigne pravedan i dugotrajan mir i naglasio čvrstu riješenost Njemačke da podrži Ukrajinu u odbrani protiv ruske agresije koliko god je potrebno", naveo je u saopštenju portparol Steffen Hebestreit, prenos agencija AFP.
Iz Kremlja je saopšteno da su Putin i Scholz imali "detaljnu i iskrenu razmjenu" mišljenja o situaciji u Ukrajini i da je razgovor inicirala Njemačka.
Također je navedeno da je Putin prenio njemačkom kancelaru bi mogući sporazumi o kraju rata u Ukrajini u obzir trebalo da uzmu ruske bezbjednosne interese, da budu zasnovani na "novoj teritorijalnoj realnosti" i da riješe osnovne uzroke konflikta.
Njemački kancelar je prethodno u petak telefonom razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim s kojim će ponovo razgovarati nakon kontakta sa Putinom, rekao je Hebestreit.
Zelenski je tokom razgovora upozorio Scholza da ne razgovara sa Putinom, navodeći da će to umanjiti izolaciju ruskog lidera i da će se rat i dalje nastaviti, prenijela je agencija Reuters pozivajući se na neimenovani izvor iz kabineta ukrajinskog predsjednika.
"Predsjednik je rekao da će to samo pomoći Putinu umanjivanjem njegove izolacije. Putin ne želi stvarni mir, želi predah", rekao je izvor za Reuters.
Također je istakao da je Scholz unaprijed informisao Zelenskog da će razgovarati sa ruskim liderom.
Scholz je sa Putinom razgovarao sat vremena, naveo je neimenovani izvor iz njemačke vlade za AFP.
To je prvi put da su dvojica lidera razgovarala od decembra 2022. godine i to je tada bio poslednji, u javnosti poznati, telefonski razgovor ruskog predsjednika sa liderom jedne velike zapadne zemlje.
Putin nije razgovarao sa većinom zapadnih lidera od 2022. godine, kada su Evropska unija i Amerika uvele velike sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
U okviru NATO-a, ruski lider održava kontakt sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom - koji kritikuje zapadnu politiku o Rusiji - i sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Lideri Njemačke i Rusije razgovarali su u ključnom trenutku u ratu u Ukrajini, s obzirom na to da su ukrajinske snage pod sve većim pritiskom dok sukob ulazi u treću zimu.
Njemačka, poslije SAD, pruža najveću vojnu pomoć Ukrajini. U međuvremenu, pobjeda Donalda Trumpa, koji je tokom kampanje kritikovao pomoć Kijevu, na predsjedničkim izborima dovela je u pitanje nastavak podrške Washingtona.
Republikanci preuzimaju kontrolu nad Kongresom i Bijelom kućom u prvim sedmicama 2025.
Republikanci bi trebalo da preuzmu potpunu kontrolu nad američkom vladom do treće sedmice u januaru, s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući i strankom koja ima većinu u Senatu, te od ove sedmice i u Predstavničkom domu.
„Republikanci u Domu i Senatu imaju mandat”, rekao je ranije ove sedmice novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson. „Američki narod želi da implementiramo i isporučimo onu agendu 'Amerika na prvom mjestu'.”
Trump će položiti zakletvu kao 47. predsjednik zemlje 20. januara, dvije sedmice nakon zasjedanja novog Kongresa.
Trump (78) će moći sprovoditi svoju agendu koju demokrate neće moći zaustaviti osim ako im se ne pridruži šačica republikanaca u Kongresu po bilo kojem konkretnom pitanju koje bi potkopalo tijesnu većinu stranke u oba doma.
Republikanci će imati prednost od 53-47 u Senatu, a izborni glas novoizabranog potpredsjednika JD Vancea u slučaju omjera 50-50 oko bilo kojeg zakonodavnog prijedloga.
Republikanci su osigurali najmanje 218 mjesta u 435-članom Predstavničkom domu
Tokom svog pokušaja da osvoji drugi neuzastopni četverogodišnji mandat, Trump je pozvao na masovnu deportaciju miliona migranata bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama u njihove matične zemlje, smanjenje poreza, daljnu deregulaciju poslovanja, ograničavanje kontrole klime i krivično gonjenje njegovih političkih protivnika - ljudi koje on naziva unutrašnjim neprijateljima.
Senator John Thune iz Južne Dakote, kojeg su njegovi kolege republikanci nedavno izabrali za vođu većine u Senatu, rekao je: „Ovaj republikanski tim je ujedinjen. Mi smo u jednom timu. Uzbuđeni smo što ćemo povratiti većinu i početi raditi s našim kolegama u Predstavničkom dom usvojiti dnevni red predsjednika Trumpa.”
Trumpovi unutrašnji prioriteti: Ekonomija, imigracija i efikasnost vlade
Donald Trump postavlja temelje i pravi planove za unutrašnju politiku u naredne četiri godine.
Obustavljena istraga protiv Sebije Izetbegović o primjeni kineskih respiratora u pandemiji
Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) donijelo je odluku o nesprovođenju istrage protiv Sebije Izetbegović i još devet osoba u vezi s načinom primjene respiratora u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Krivična prijava je, prema Tužilaštvu, podnesena protiv Izetbegović te Amele Katica Mulalić, Senite Beharić, Ilijasa Aslanija, Edibe Čelić Spužić, Aide Ćorić, Selme Bavčić, Fadila Novalića, Vjekoslava Mandića, Anisa Ajdinovića i Nijaza Uzunovića.
Iz Tužilaštva je saopćeno da su postupajuće tužiteljice odluku donijele nakon što je prikupljeno više od 10.000 materijalnih dokaza od 15 različitih institucija.
“Saslušano je više od 50 svjedoka, urađena četiri uviđaja, od toga dva u Posebnom respiratornom centru KCUS-a. Urađeno devet specijalističkih vještačenja od strane Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, mašinsko vještačenje gasnih instalacija od strane Mašinskog fakulteta u Beogradu”, navodi se u saopćenju.
Iz Tužilaštva kažu da je urađen inspekcijski nadzor u Posebnom respiratornom centru KCUS-a te da je oduzeta medicinska dokumentacija za 2.600 pacijenata liječnih od COVID-19.
Prema navodima Tužilaštva, pribavljene su informacije od ostalih bolnica u Federaciji o upotrebi respiratora ACM 812 A, kao i podaci Zavoda za javno zdravstvo entiteta o procentu zaraženih, izliječenih i umrlih pacijenata od korone od januara do maja 2021. godine.
“Tužilaštvo KS-a utvrđivalo je eventualne posljedice primjene respiratora u Posebnom respiratornom centru u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19. Ova pravosudna institucija nije se bavila nabavkom niti kvalitetom navedenih respiratora, što je bio predmet postupka pred Tužilaštvom i Sudom BiH, već isključivo načinom upotrebe u liječenju pacijenata i eventualnih posljedica”, piše u saopćenju.
Tužilaštvo KS-a je utvrdilo da se upotreba respiratora ne može dovesti u vezu s pogoršanjem zdravlja ili smrću bilo kojeg pacijenta. U navedenom predmetu određene radnje dokazivanja su pod nadzorom postupajućih tužiteljica radili istražitelji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Na ovu tužilačku odluku podnosioci prijave imaju pravo pritužbe Uredu glavne kantonalne tužiteljice.
Presudom Suda BiH, bivši federalni premijer Novalić, nekadašnji direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak i vlasnik firme “F. H. Srebrena malina” Fikret Hodžić su osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.
Firma “F. H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.
Ustavni sud BiH uvažio je apelaciju Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zloupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, i pravnog lica “F. H. Srebrena malina”, te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu gdje treba otkloniti povredu prava na pravično suđenje.
Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju Novalića i Solaka, koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora, te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u vezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja “krivične optužbe” u vezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka.
