Najnovije
Trump otpustio zvaničnika koji je tvrdio da nema izborne prevare
Dvije nedjelje poslije zatvaranja birališta i projekcija da je izgubio izbore, predsjednik SAD Donald Trump je na Twitteru je objavio da je otpustio direktora Agencije za cyber bezbjednost i infrastrukturu (CISA) Chrisa Krebsa zbog, kako je naveo, "izuzetno netačne" tvrdnje o izborima.
Trump je ponovo tvrdio da su izbori obilježeni masovnim neregularnostima i prevarama.
"Chris Krebs odlazi sa mjesta direktora Agencije sa cyber bezbjednost i infrastrukturu, i to stupa na snagu odmah", napisao je Trump.
Krebs je odmah odgovorio na to na Twitteru.
"Bila mi je čast da služim. Uradili smo ispravnu stvar. Odbranite danas, osigurajte sutra", naveo je on.
Trump, od kako su završeni izbori, tvrdi da su pokradeni i da su glasovi poštom neregularni, te da je njegov protivnik Joe Biden osvojio neke države zahvaljujući prevari.
Ipak, dokaza o ovim Trumpovim tvrdnjama nema, a uprkos tužbama njegove kampanje, ni rezultati u pojedinim savezim državama nisu promijenjeni.
Prošle nedjelje, nekoliko federalnih i državnih zvaničnika, uključujući i Krebsa, saopštilo je da su optužbe o izbornoj prevari neosnovane.
"Izbori 3. novembra su bili najsigurniji u američkoj istoriji. Nema dokaza o tome da su neki glasovi izgubljeni ili na drugi način kompromitovani", navedeno je u zajedničkom nalazu organizacija za praćenje bezbjednosti izbora.
Krebs se i lično aktivno uključivao u demantovanje glasina i neosnovanih optužbi i na Twitteru često teorije zavjere nazivao besmislicama.
Grupa od 59 stručnjaka za bezbjednost izbora je u ponedjeljak podržala nalaze da su izbori bili regularni, a Krebs je to objavio na svom prethodnom Twitter nalogu. Pretpostavlja se da je to razbijesnilo predsjednika Trumpa.
Agencija Reuters prenijela je ranije da je Krebs kolegama kazao da očekuje otkaz iz Bijele kuće.
Njegovo otpuštanje osudili su predstavnici drugih organizacija za bezbjednost, ali i demokrate i pojedini republikanci.
"Predsjednik Trump se sveti direktoru Krebsu i drugima koji su radili svoj posao. To je patetično, ali nažalost i predvidivo", izjavio je predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Schiff.
Nekadašnji predsjedavajući senatskog Odbora za obavještajna pitanja, republikanac Richard Burr, rekao je da je Krebs "posvećeni javni službenik" i da je njegova agencija uzor za cyber bezbjednost.
Bidenova kampanja je u saopštenju kritikovala Trumpa što je otpustio Krebsa "zato što govori istinu".
"Izborni zvaničnici iz obje stranke jasno su rekli da su tvrdnje Donalda Trumpa o prevari lažne", saopštio je Mike Gwin iz Bidenove kampanje.
See all News Updates of the Day
RSE: Republika Srpska lobira u Washingtonu za ukidanje sankcija Dodiku i Cvijanović
Ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović, promocija dijaloga između Republike Srpske (RS) i administracije Donalda Trumpa, preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH).
To su zadaci koje su vlasti tog bh. entiteta postavile američkoj advokatskoj kancelariji "Zell & Associates International Advocates", sa kojima su sklopili sporazum 27. decembra prošle godine.
Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom.
Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.
U dokumentu u koji je RSE imao uvid, podaci o cijeni ovih usluga su zatamnjeni.
Potpisnici su Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS, i Marc Zell, ispred advokatske kancelarije.
Zel nije odgovorio na upit RSE o tome kakve aktivnosti planiraju, te da li situaciju mijenja to što se od 17. januara i Dragičević našao pod američkim sankcijama.
Vlasti u RS od ranije su otvoreno navijale za pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, očekujući u tom slučaju promjenu američke politike prema tom bh. entitetu.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, već dvaput do sada je sankcionisala Dodika, predsjednika RS zbog antidejtonskog djelovanja, dok je Željka Cvijanović, trenutna članica Predsjedništva BiH, takođe, pod sankcijama zbog istih razloga.
Na "crnoj listi" je i većina entitetskog rukovodstva, ali se ukidanje sankcija za njih u ugovoru ne spominje.
Kakvi su zahtjevi?
Kancelarija predsjednika RS, kao zvanični potpisnik, traži od advokata "kreiranje i promociju dijaloga između RS i nadolazeće Trump 2.0 administracije, sa ciljem poboljšavanja odnosa između RS i njenog rukovodstva sa SAD".
Dodaju da se ovo čini "u svjetlu evoluirajuće geopolitičke situacije koja utiče na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, prouzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim potencijalnim završetkom".
Sem ukidanja sankcija Dodiku i njegovoj porodici, te Željki Cvijanović, traži se i svojevrsno "raspakivanje" Dejtona.
"Promocija javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD, nakon 30 godina praktičnog iskustva, fokusirajući se naročito na Aneks 10 sporazuma, koji se tiče uloge, preporuka i odluka visokog predstavnika", navodi se u dokumentu, kao jedan od zahtjeva.
Aneks 10 daje ovlašćenja visokom predstavniku u BiH, te navodi da je on konačni autoritet za tumačenje sporazuma.
Vlasti u RS ne priznaju Christian Schmidt za visokog predstavnika, te žele da se ova uloga ukine.
O kakvoj se kompaniji radi?
O kompaniji "Zell & Associates International Advocates" se ne može naći mnogo podataka na internetu.
Postoji evidencija da su u nekoliko slučajeva zastupali klijente u SAD, uključujući pred Vrhovnim sudom, u kojima se navodi ista adresa u Njujorku, kao u dokumentu priloženom Ministarstvu pravde.
U tim slučajevima, predstavljao ih je Mark Zel, koji je osnivač advokatske kancelarije "Zell, Aron & Co", bazirane u Jerusalimu, u Izraelu.
Na sajtu ove kompanije se navodi da je Zel član nekoliko advokatskih komora u SAD, te potpredsjednik organizacije "Republicans Overseas", koja predstavlja američke Republikance koji žive u inostranstvu.
Zel podržava Donalda Trumpa još od njegove prve kandidature za predsjednika, 2016. godine.
Lobiranje RS u SAD
Pretragom baze američkog Ministarstva pravde, iz Bosne i Hercegovine je registrovano šest trenutno aktivnih entiteta koji zastupaju RS.
Radi se većinom o advokatskim kancelarijama i konsultantskim kućama, koje su, uglavnom, imale zadatak promocije investicija, i svojevrsnog "rebrandiranja" Republike Srpske.
Od 2019. godine je aktivna advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge", koja savjetuje RS po pitanju Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, te održava sajt BiH Dayton Project, koji objavljuje vijesti iz BiH na engleskom jeziku.
Među zastupnicima je i Predstavništvo RS u Vašingtonu, koje od 2023. vodi Drina Vlastelić Rajić. Prije nje na toj funkciji je bio Obrad Kesić, koji se preselio u Brisel, kada je imenovan za šefa Misije BiH pri Evropskoj uniji.
RS svoje interese u inostranstvu promoviše preko osam predstavništava, koja se osim u SAD-u, nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.
Ove godine, ukupni budžet za ta predstavništva iznosi 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona eura), što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 7,62 miliona maraka (oko 3,9 miliona eura).
Kesić je 2022. za RSE rekao da Predstavništvo već godinama ima budžet od oko 300.000 dolara.
Iz Predstavništva nije odgovoreno na upit RSE koje aktivnosti konkretno provode, a da se tiču sankcija protiv zvaničnika RS.
Dodik i Trump
Milorad Dodik je u većini javnih obraćanja prethodnih godina, kada je govorio o politici u SAD, pružao podršku Trumpu i izražavao nadu da će on ponovo doći u Bijelu kuću.
Nakon Trumpove inauguracije, Dodik je na mreži X objavio da uspjeh Trumpove politike znači da će "svijet biti bolji, sigurniji, mirniji".
Nakon Trumpove izborne pobjede, Dodik je sa pristalicama izašao ispred Palate predsjednika RS, te rekao da je to "pobjeda Amerike kojoj vjerujemo".
"Mi ne tražimo nekoga da navija za nas u Americi, ali tražimo da bude objektivan i to je ono što vjerujemo da ćemo dobiti sa te strane", kazao je tada Dodik.
Krajem 2023., Dodik je izjavio da će proglasiti nezavisnost, ukoliko Trump bude ponovo predsjednik, te da je slično planirao tokom njegovog prvog mandata, ali da to nije učinio, jer su se "neki oko mene uplašili".
Dodik je i tokom prvog Trumpovog mandata pružao podršku američkom predsjedniku, ali bez opipljivih rezultata za RS.
Inače, američki ambasador u BiH, Michael Murphy je početkom decembra prošle godine izjavio za RSE da su SAD i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira ko je bio predsjednik, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH.
Kako je rekao, radi se o "ključnim strateškim ciljevima koji stoje već 30 godina, te da se neće promijeniti".
Rubio sa šefovima diplomatije zemalja Quada prvog dana kao državni sekretar, signal da će fokus SAD biti na Kini
Državni sekretar Sjedinjenih Država Marco Rubio stigao je u utorak u State Department po prvi put nakon što je položio zakletvu kao najviši diplomata Sjedinjenih Država, gdje je naišao na topao prijem.
Rubio nije gubio vrijeme i ugostio je odmah svoje kolege iz Australije, Indije i Japana, što je potez za koji analitičari kažu da signalizira da će fokus američke diplomatije biti na Kini.
Obraćajući se stotinama okupljenih na svečanom ulazu u sjedište State Departmenta, Rubio je istakao svoju posvećenost spoljnoj politici usredsređenoj na nacionalne interese SAD.
"Sve što nas čini jačim, sigurnijim ili prosperitetnijim" biće naša misija, rekao je Rubio, dodajući da će SAD nastojati da izbjegnu sukobe, a da pritom nikada ne ugroze nacionalnu bezbjednost ili žrtvuju osnovne vrijednosti.
Rubio je priznao da su promjene neizbježne, ali je uvjerio publiku da će "promjena biti, ali promjene nisu destruktivne; nije predviđeno da one budu kanzene".
Novi državni sekretar je izrazio zahvalnost zaposlenima u sektoru američkih spoljnih poslova i želju da učini nešto posebno u svojoj novoj ulozi.
"Želim da vam se zahvalim – svima onima koji služe u inostranstvu, nekima na mjestima koja su jaka i stabilna, a drugima koja su slabija i opasnija... Želim da se zahvalim i lokalnom osoblju, državljanima tih zemalja koji rade sa nama", rekao je Rubio.
Nakon svog debija, Rubio se u utorak popodne sastao sa ministrima spoljnih poslova Indo-pacifičkog Quada, uključujući indijskog ministra spoljnih poslova dr Dr. Subrahmanyama Jaishankara, ministarku inostranih poslova Australije Penny Wong i japanskog ministra spoljnih poslova Iwaya Takeshija
Ministri spoljnih poslova Japana, Australije i Indije bili su u Washingtonu kako bi prisustvovali inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa.
Kasnije su Rubio i njegove kolege objavili izjavu.
"Naše četiri nacije ostaju u uvjerenju da međunarodno pravo, ekonomske prilike, mir, stabilnost i bezbjednost u svim domenima, uključujući i pomorski domen, podržavaju razvoj i prosperitet naroda Indo-Pacifika. Također se snažno protivimo bilo kakvim jednostranim akcijama koje za cilj imaju da promijene status quo silom ili prinudom", navodi se u saopštenju.
"Posvećeni smo jačanju regionalne pomorske, ekonomske i tehnološke bezbjednosti suočeni sa sve većim prijetnjama, kao i promovisanju pouzdanih i otpornih lanaca snabdijevanja", dodaje se.
Neki analitičari kažu da, iako postoji zabrinutost zbog percipiranog "redukovanja" međunarodnih poslova i "izolacionizma" u američkoj spoljnoj politici pod Trumpom, također postoji izvjesno uvjerenje da će SAD ostati privržene regionalnim okvirima sa svojim saveznicima i partnerima.
"Mislim da je ovaj sastanak četvorice ministara zemalja Quada jasan signal da SAD ne napuštaju svoju regionalnu koaliciju saveznika i partnera u suprotstavljanju kineskom usponu", rekao je Glasu Amerike u utorak Yun Sun, direktor programa za Kinu u Stimson centru.
Drugi su primijetili da se stavovi Rubija o Kini razlikuju od Trumpovih očekivanja. Rekli su da će, kao državni sekretar, Rubio morati da odredi kako da nastupi prema vladi u Pekingu.
"Marco Rubio ima mnogo veću reputaciju suprotstavljanja Kini, nebavljenja Kinom i podržavanja ljudskih prava širom svijeta", rekao je za Glas Amerike William Pomeranz, viši saradnik u Centru Woodrow Wilson. "Mislim da će Kina u suštini pokušati da se ponovo angažuje sa Donaldom Trumpom, ali ne i sa Marcom Rubiom".
Ranije u utorak, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održali su video poziv u kojem su razgovarali o tome kako da ojačaju veze sa Trumpom, o izgledima za sporazum o okončanju rata u Ukrajini i podršci Moskve stavu Pekinga o Tajvanu — što predstavlja dalje učvršćivanje strateškog partnerstva između Rusije i Kine koje nastavlja da izaziva zabrinutost na Zapadu.
Ni Rubio, ni njegove kolege iz Quada nisu odgovorili na uzvikivana pitanja novinara o Kini ili virtuelnom razgovoru između Putina i Xija.
Senat SAD je u ponedjeljak jednoglasno potvrdio Rubija za državnog sekretara, čime je on postao prvi član Trumpovog kabineta u njegovoj drugoj administraciji.
Tokom saslušanja za potvrdu prošle srijede, Rubio je iznio ključne spoljnopolitičke izazove, uključujući prijetnje Komunističke partije Kine, zajedno sa masovnom migracijom, fentanilom i nasilnim kriminalcima na zapadnoj hemisferi.
On je također upozorio na diktatore u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu koji šire nestabilnost, dok se povezuju i finansiraju radikalne terorističke grupe.
Zelenski: Ukrajini bi bilo potrebno najmanje 200.000 mirovnih snaga ako bi stao rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da će, ako se postigne sporazum o prekidu vatre s Rusijom, "najmanje 200.000 evropskih mirovnih snaga" morati biti na terenu u Ukrajini kako bi branili istočnoevropsku zemlju od mogućeg napada Rusije.
Zelenski je, govoreći dan nakon povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, rekao da se Evropa mora "pobrinuti sama za sebe". Rekao je da bi 200.000 mirovnjaka iz evropskih zemalja bio minimalni broj mirovnih snaga koji je potreban, "U suprotnom, to je ništa."
"Nemojmo zaboraviti, ne postoji ocean koji dijeli evropske zemlje od Rusije", rekao je Zelenski u svom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj.
Ukrajinski predsjednik rekao je da zahtjev Rusije da Ukrajina smanji svoju vojsku na jednu petinu od trenutne veličine od 800.000 vojnika nije opcija.
Najbolja odbrana Ukrajine tokom sporazuma o prekidu vatre, rekao je Zelenski bilo bi njeno članstvo u NATO-u.
Dok većina evropskih zemalja podržava ulazak Ukrajine u savez, Njemačka i SAD se tome protive. Mađarska i Slovačka, koje imaju proruske vlade, također se protive ulasku Ukrajine u NATO.
Zelenski je također pozvao evropske nacije da razmotre Trumpov nedavni poziv članicama NATO-a da povećaju svoje izdatke za odbranu na 5 posto BDP-a.
"Ako je potrebno 5% BDP-a za pokrivanje odbrane, neka bude tako", rekao je.
Zelenski je rekao da Evropa mora stvoriti jedinstvenu sigurnosnu i obrambenu politiku.
U međuvremenu, Ukrajina traži sastanak s Trumpom, koji je prije izbora u SAD-u obećao da će brzo okončati rat između Rusije i Ukrajine ako pobijedi na američkim izborima. Međutim, nikada nije bilo jasno kako će to postići.
Neke informacije u izvještaju stigle su Reutersa i AFP-a.
Političari iz RS-a se nadaju boljem položaju tokom Trumpovog mandata. Analitičari ne dijele taj optimizam
Uprkos činjenice da je još 13 osoba iz Republike Srpske nedavno dodato na američku crnu listu, zvaničnici ovog entiteta očekuju ublažavanje sankcija tokom novog mandata Donalda Trumpa. Zvaničnici iz Federacije Bosne i Hercegovine i analitičari ne dijele taj optimizam.
Glas Amerike na Grenlandu: Ostrvo "nije na prodaju", ali želi "zajednički jezik" sa Trumpom
Predsjednik Donald Trump ponovio je u ponedjeljak da bi Sjedinjene Države trebalo da od Danske preuzmu kontrolu nad Grenlandom i ocijenio da je takav potez neophodan za međunarodnu bezbjednost.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuku, namjere američkog lidera izazvale su zabrinutost među stanovnicima koji se suočavaju sa neizvjesnom budućnošću.
Okovan ledom i čestim snježnim mećavama, Grenland je usred arktičke zime. Ipak, pažnja svijeta usmjerena je na to udaljeno ostrvo. Sin američkog predsjednika, Donald Trump mlađi, nedavno je doputovao u prijestolnicu Nuk, u okviru nezvanične posjete koja je trajala samo nekoliko sati.
Govoreći iz Ovalne kancelarije nekoliko sati posle inauguracije, predsjednik Trump je ponovio da Sjedinjene Države treba da preuzmu kontrolu nad Grenlandom od Danske.
"Moj sin i predstavnici su otišli tamo prije dvije nedjelje i sviđamo im se. Vidjećemo šta će se desiti. Ali Grenland je neophodan. Ne za nas. Neophodan je za međunarodnu bezbjednost", izjavio je predsjednik Trump.
Grenland je dio Danske, ali 57 hiljada stanovnika ostrva uživa visok stepen autonomije. Vlada tog ostrva ima jednostavnu poruku za svijet.
Naja Natanielsen, ministrica za resurse i pravosuđe Grenlanda poručila je: "Mi nismo roba. I nismo na prodaju."
Trump je odbio da isključi mogućnost upotrebe ekonomske ili vojne sile da preuzme kontrolu nad Grenlandom. Njegovi komentari uznemirili su evropske saveznike. Ali Grenland vidi i nešto zajedničko sa Washingtonom.
"Ako zanemarite retoriku, čujem dvije poruke iz SAD-a. Jedna je potreba da se sagleda aspekt nacionalne bezbjednosti, i mi smo saglasni sa tom porukom. I za to se borimo već nekoliko godina. Druga poruka koju čujemo je da žele da se više angažuju u grenlandskom mineralnom sektoru. Međutim, ta vrata su već otvorena", kaže ministrica Natanielsen.
Grenland treba da održi izbore najkasnije do aprila. Vlada želi istovremeni referendum o potpunoj nezavisnosti od Danske. Poslije viševjekovne danske kontrole, politički vjetrovi promjena na Grenlandu jačaju, kaže lokalna novinarka Arnak Nilsen.
"Sada tu nisu samo u pitanju komplikovani odnosi Danske i Grenlanda. Odjednom, Trump mlađi je ovdje, i sve eksplodira. Mali broj ljudi ovdje je stvarno sretan što je on došao na Grenland, dok mali broj to prezire”, kaže Nilsen.
Stavove jačaju i društveni mediji. YouTube influenseri su također došli na Grenland, gdje su poklanjali američke dolare i bejzbol kape.
Nisu svi pozdravili takvu pažnju. Stanovnici Grenlanda podijeljeni su u vezi sa Trumpovom intervencijom.
Per Shemnic, stanovnik Nuka, misli da je Grenland u užasnoj situaciji.
"Naši političari se potpuno pogrešno nose sa tim. Privuklo ih je nešto mnogo veće nego što mogu da podnesu."
Aka Grenvold, smatra da trenutno, Grenland ima pažnju cijelog svijeta.
"To je stvarno dobro i vrijeme je da Grenland dobije malo više pažnje."
Pažnja svjetske javnosti i dalje je usmjerena na Grenland. Međutim, kako se rasprava o budućnosti ostrva intenzivira, njegovi stanovnici kažu da samo oni treba da odlučuju o svojoj budućnosti.