Linkovi

Top priča

Trump drugi put opozvan u Predstavničkom domu

U.S. House Speaker Nancy Pelosi, D-Calif., presides over the vote to impeach President Donald Trump for a second time, a week after his supporters stormed the Capitol building, on the floor of the House of Representatives in Washington, Jan. 13, 2021.

Nedjelju dana pošto su pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale u američki Capitol, članovi Predstavničkog doma glasali su za opoziv predsjednika, na osnovu samo jedne tačke optužnice - podsticanja pobune - zbog uloge koju je imao u neredima u kojima je poginulo petero ljudi.

Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.

Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.

„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.

Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.

Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.

Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.

Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.

Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.

Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva

Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.

„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”

Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.

„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.

„Rasprava na mjestu zločina”

„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.

„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.

Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.

Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.

„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.

Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.

Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.

„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.

Republikanci protiv Trumpa

President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.
President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.

Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.

Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney​, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.

"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.

Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger​, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.

Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.

Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.

Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.

Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.

"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.

Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.

Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".

Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.

Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.

Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.

U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.

See all News Updates of the Day

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG