Najnovije
Trump drugi put opozvan u Predstavničkom domu
Nedjelju dana pošto su pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale u američki Capitol, članovi Predstavničkog doma glasali su za opoziv predsjednika, na osnovu samo jedne tačke optužnice - podsticanja pobune - zbog uloge koju je imao u neredima u kojima je poginulo petero ljudi.
Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.
Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.
„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.
Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.
Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.
Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.
Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.
Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.
Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva
Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.
„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”
Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.
„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.
„Rasprava na mjestu zločina”
„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.
„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.
Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.
Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.
„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.
Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.
Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.
„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.
Republikanci protiv Trumpa
Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.
Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.
"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.
Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.
Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.
Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.
Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.
Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.
Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.
"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.
Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.
Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.
Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.
Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".
Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.
Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.
Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.
U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.
See all News Updates of the Day
Šef NATO-a kaže da Zelenski neopravdano kritikuje Scholza
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da smatra da su ponekad oštre kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema njemačkom kancelaru Olafu Scholzu neopravdane, javila je DPA.
Iako je Njemačka vitalni saveznik Ukrajine, njeno oklijevanje u obezbjeđivanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus je izvor frustracije u Kijevu, koji se bori protiv neprijatelja naoružanog moćnim oružjem dugog dometa.
"Često sam govorio Zelenskom da treba da prestane da kritikuje Olafa Scholza, jer mislim da je to nepravedno", rekao je Rutte u ponedeljak u intervjuu, prenosi DPA.
Rutte je također rekao da će on, za razliku od Scholza, snabdjeti Ukrajinu krstarećim projektilima Taurus i da neće postavljati ograničenja u njihovoj upotrebi.
"Uopšteno govoreći, znamo da su takve sposobnosti veoma važne za Ukrajinu", rekao je Rutte, dodajući da nije na njemu da odlučuje šta saveznici treba da isporuče.
Nakon novembarskog telefonskog razgovora Scholza s ruskim liderom Vladimirom Putinom u novembru, Zelenski je rekao da je otvorio Pandorinu kutiju koja je potkopala napore da se izoluje ruski lider i okonča rat u Ukrajini "poštenim mirom".
Putin se sastao sa slovačkim premijerom u Moskvi, razgovori o isporukama gasa
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je 22. decembra u Kremlju sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, jednim od rijetkih evropskih lidera sa kojima Putin održava veze otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.
Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.
Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.
Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.
Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.
Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".
"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.
Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.
Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.
Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.
"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.
No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.
Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.
"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.
Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.
Kina kaže da se SAD "igraju vatrom" nakon najnovije vojne pomoći Tajvanu
Kineska vlada protestirala je u nedjelju zbog najnovijih američkih najava o vojnoj prodaji i pomoći Tajvanu, upozoravajući Sjedinjene Države da se "igraju vatrom".
Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".
Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.
Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.
Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".
U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.
Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.
Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.
Hiljade ljudi protestovalo u prijestonici Srbije zbog fatalne nesreće na željezničkoj stanici
Hiljade ljudi protestovalo je u nedelju u glavnom gradu Srbije Beogradu zahtijevajući da lideri preuzmu odgovornost za urušavanje krova željezničke stanice u kojem je prošlog mjeseca poginulo 15 ljudi.
Vlada Srbije je više od sedam nedelja pod pritiskom demonstracija širom zemlje nakon pogibije u Novom Sadu na sjeveru, a mnogi demonstranti optužuju vlasti za korupciju i neadekvatan nadzor.
Nedjeljni protest koji su organizovali studenti univerziteta počeo je 15-minutnom šutnjom u znak počasti za 15 žrtava u incidentu.
Demonstracije su zauzele trg Slavija, ključnu kružnu raskrsnicu, u centru grada za užurbani saobraćaj.
"Država je dječja svojina" i "Protesti su ispiti" pisalo je na nekim od transparenata demonstranata koji su zahtijevali da premijer i gradonačelnik Novog Sada podnesu ostavke, a da odgovorni budu procesuirani.
Poljoprivrednici, glumci i ostali građani iz cijele Srbije došli su da podrže studente.
Studenti su takođe pozvali da se obustavi sudski postupak protiv demonstranata i da se procesuiraju napadači koji su napali demonstrante.
U pokušaju da razblaže bijes i smire proteste, vlasti su proteklih sedmica obećavale razne subvencije za mlade.
Vlada je u petak objavila planove za rano zatvaranje škola zbog zimskog raspusta.
Studenti su nastavili protestirati, rekavši da su njihovi zahtjevi samo djelimično ispunjeni.
Četrnaest osoba, starosti između šest i 74 godine, poginulo je 1. novembra kada se urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, nakon velikih radova na rekonstrukciji stanice.
15. žrtva umrla je u bolnici nekoliko nedelja kasnije.
Trump želi da SAD predvode u razvijanju umjetne inteligencije
Kompanije za generativnu umjetnu inteligenciju utrkuju se u izgradnji popularnosti programa kao što je ChatGPT, ali regulacija umjetne inteligencije nije održala korak s tehnologijom. Sada bi nova administracija mogla favorizirati dominaciju SAD-a nad smanjenjem rizika.
Glavna najava ove sedmice od novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i izvršnog direktora Softbanka Masayoshija Sona:
„Oduševljen sam što mogu objaviti da će Softbank uložiti 100 milijardi dolara u Ameriku, otvarajući najmanje 100.000 američkih radnih mjesta.” // “To će pomoći da se osigura da se umjetna inteligencija, nove tehnologije i druge industrije sutrašnjice grade, stvaraju i uzgajaju upravo ovdje u SAD-u.”
Inovacije u generativnoj umjetnoj inteligenciji napreduju velikom brzinom, dijelom potaknute popularnošću programa "velikog jezičkog modela" kao što je ChatGPT, koji su obučeni na ogromnim količinama tekstualnih podataka za generiranje novog sadržaja.
Ali naizgled neograničene mogućnosti tehnologije postavljaju pitanja o sigurnosti i regulaciji.
Kevin Werbach je profesor pravnih studija i poslovne etike na Wharton School na Univerzitetu Pennsylvania.
“Trumpova administracija je bila vrlo jasna da želi eliminirati mnogo propisa o umjetnoj inteligenciji koji su uvedeni u Bajdenovu administraciju”, kaže Werbach.
„Kažu da žele da oslobode AI, da pobijede u ratu vještačke inteligencije protiv Kine, da vode svijet.”
Na nedavnom samitu vještačke inteligencije u Njujorku, prisutni su izrazili uzbuđenje za budućnost vještačke inteligencije, ali i želju za politikama i standardima koji će pomoći da se ublaže njene štete.
"Kompanije žele da shvate kako da izbjegnu vrste udaraca i PR katastrofe koje se dešavaju kada je, na primjer, vještačka inteligencija pristrasna ili vještačka inteligencija ne funkcioniše kako je dizajnirano”, objašnjava Werbach.
Preduzetnik za igre na sreću Jaye Watts primjećuje pozive na transparentnost kako od kreatora tako i od kompanija poput Valvea, velikog programera i distributera video igara.
“Sada to prisiljava kompanije da kažu kako koriste umjetnu inteligenciju umjesto da samo koriste svu ovu generativnu imovinu koju odnekud dobijete, potencijalno kršeći nečija prava.”
Osigurati da su generativni AI modeli obučeni na kvalitetnim podacima je idealno, ali programeri nemaju uvijek pristup njima.
Oshin Anand vodi praksu nauke o podacima u Sahaj AI.
“Kada koristite unaprijed obučenu verziju velikog jezičkog modela, čak i ako fino podesite posljednji sloj, nemate kontrolu nad ogromnom količinom podataka na kojima je već obučen. Dakle, moglo bi doći do podešavanja, ali ne postoji koncept odučavanja tih podataka”, kaže Anand.
Stručnjaci predlažu uključivanje mjerenja i mjerila za procjenu performansi AI programa, za koje se nadaju da će na kraju pokrenuti više poslovanja.
Drugi tvrde da bi regulatorni pristup koji je previše težak mogao ugušiti inovacije i konkurenciju.
Jiajun Lu je osnivač i izvršni direktor Akool-a, kompanije za generiranje video i audio umjetne inteligencije.
“Ako su neke zemlje agresivnije po pitanju regulative, a neke manje, onda će se tehnološke kompanije vjerovatno preseliti u različite zemlje.” // “AI je polje koje svaka zemlja želi osvojiti, pa će uskladiti svoje propise”, objašnjava Lu.
Kako umjetna inteligencija napreduje, ljudska inteligencija i dalje mora odrediti pravu ravnotežu između inovacije i reda.