Linkovi

Najvažnije

update

Trump drugi put opozvan u Predstavničkom domu

U.S. House Speaker Nancy Pelosi, D-Calif., presides over the vote to impeach President Donald Trump for a second time, a week after his supporters stormed the Capitol building, on the floor of the House of Representatives in Washington, Jan. 13, 2021.

Nedjelju dana pošto su pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale u američki Capitol, članovi Predstavničkog doma glasali su za opoziv predsjednika, na osnovu samo jedne tačke optužnice - podsticanja pobune - zbog uloge koju je imao u neredima u kojima je poginulo petero ljudi.

Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.

Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.

„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.

Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.

Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.

Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.

Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.

Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.

Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva

Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.

„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”

Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.

„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.

„Rasprava na mjestu zločina”

„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.

„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.

Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.

Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.

„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.

Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.

Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.

„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.

Republikanci protiv Trumpa

President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.
President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.

Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.

Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney​, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.

"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.

Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger​, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.

Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.

Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.

Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.

Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.

"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.

Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.

Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".

Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.

Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.

Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.

U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.

See all News Updates of the Day

update

Američki bombarderi iznad Sarajeva i drugih bh. gradova

Niski prelet američkih bombardera iznad Sarajeva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

Američki bombarderi su pretjeli u utorak iznad Sarajeva i drugih gradova BiH, kao znak partnerstva SAD-a i BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez je rekao su su pripadnici Oružanih snaga BiH navodile američke avione u današnjem niskom preletu.

Bombarder, B-1B Lancer, okosnica je američkih snaga za dalekometno djelovanje, Ured za informisanje Američkih zračnih snaga u Evropi i Africi.

„Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada”, pojašnjava Ured, dodajući da jedan takav bombarder košta 317 miliona dolara.

Nakon prelijetanja bombardera, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy je rekao kako je ponosan na jačanje partnerstva sa BiH.

„Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva”, poručio je ambasador Murphy.

Murphy: Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Avioni su prije dolaska u BiH bili stacionirani u britanskoj bazi Kraljevskih zračnih snaga - RAF Fairford, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Bomber Task Force.

Prelijetanje američkih bombardera iznad Sarajeva su pratili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, general-pukovnik Senad Mašović, te ministar Helez.

Komšić i Mašović su izjavili da ovakvim događajima i saradnjom jača partnerstvo BiH i SAD-a.

Američki bombarderi će učestvovati u vojnom događaju u blizini Tuzle. Ekipu za vojni događaj će činiti specijalne snage Vojske SAD-a i Zajednička taktička zračna kontrola Oružanih snaga BiH.

Vojne obuke SAD i BiH povećavaju sposobnosti obje zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:19 0:00

Ranije je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik dolazak američkih aviona nazvao zastrašivanjem.

Američki ambasador je rekao da to nije tačno i da to nije poenta ovakvih vježbi.

„Ovakve vježbe vojska SAD-a radi s partnerima širom svijeta i ovo nije zastrašujuće. Imamo partnerstvo s Oružanim snagama i ponosni smo na to. Ako Dodik ima bilo kakvih problema u vezi s tim, može nam se obratiti”, rekao je Murphy.

update

Kosovo: Sukobili se KFOR i građani u Zvečanu, jedna osoba životno ugrožena

KOSOVO: ZVECAN

Pripadnici KFOR-a i okupljeni građani pred zdanjem lokalne opštine sukobili su se pošto su demonstranti odbili propuste kosovske policajce, koji su se duže vremena nalazili u dva vozila, da napuste tu lokaciju.

Kako javlja izvještač Glasa Amerike sa terena - u sukobu KFOR-a i okupljenih demonstranata korištene su šok bombe i suzavac, dok je na to druga strana uzvratila kamenicama i flašama.

KFOR je saopštio da je povređeno oko 25 pripadnika te misije.

"Tokom suprostavljanja najaktivnijim elementima među prisutnima, nekoliko vojnika iz italijanskog i mađarskog kontingenta bilo je meta ničim izazvanih napada i zadobili su povrede sa prelomima i opekotinama zbog eksplozije zapaljivih sredstava", navodi se u saopštenju.U sukobima je zapaljeno i jedno vozilo.

Direktor mitrovičkog KBC-a, Zlatan Elek, rekao je za Radio Kontakt Plus da je jedna osoba životno ugrožena i ima prostrijelne rane, povrijeđen je i bivši gradonačelnik Zvečana Dragiša Milović, a 52 lica zatražila su medicinsku pomoć u Kliničko-bolničkom centru usljed suzavca i šok bombi i udaraca.

"Tri lica su trenutno u KBC-u Kosovska Mitrovica. Jedno lice za čiji se život bore lekari D.G. je operisano i trenutno je u jedinici intenzivne nege, sa dve prostrelne rane. Njemu se lekari bore za život u jedinici intenzivne nege", dodao je Elek.

Naveo je i da je Milović "zadobio više udaraca u predelu grudi, trbuha, ruku i nogu" i da "treće povređeno lice Č.S. ima takođe nagnječenja i povrede od udaraca zadobijenih od strane KFOR-ovih vojnika i to u predelu vrata, grudi, trbuha i ima povredu nanetu od gumenih metaka u predelu leve slabinske regije".

Dragiša Milović, jedan od političkih predstavnika Srpske liste, dva puta je od okupljenih zatražio da propuste pripadnike policije Kosova, ali su oni to odbili.

Nakon toga pripadnici KFOR-a počeli su da odguruju dio demonstranata od zgrade opštine - kada su tenzije ponovo eskalirale.

U Zvečanu na sjeveru Kosova tenzije su povišene pošto su zaposleni u toj opštini pokušali su da uđu u zgradu na posao. Kako javlja reporter Glasa Amerike sa terena, KFOR ih je propustio, ali je kosovska policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.

Među pristutnima su i predstavnici Srpske liste koji su nadležnima uputili dva zahtjeva - za povlačenjem novoizabranog albanskog predsjednika opštine i kosovske policije.

SAD osuđuju nasilje

Sjedinjene Države saopštile su da najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata u Zvečanu.

"Uključujući korištenje eksploziva protiv pripadnika KFOR-a trupa koje nastoje da održe mir", navedeno je u objavi ambasadora Sjedinjenih Država na Kosovu Jeffreyja M. Hoveniera.

Ukazano je da SAD ponavljaju poziv za hitnim zaustavljanjem nasilja, akcija koje raspiruju tenzije ili promovišu sukob.

Kosovska policija i KFOR i u Leposaviću i Zubinom Potoku

Osim u Zvečanu, pripadnici kosovske policije i KFOR-a nalaze se i oko zgrada u Leposaviću i Zubinom potoku. Tenzije u tim opštinama sa većinski srpskim stanovništvom povišene su u petak kada su novoizabrani albanski predsjednici opština pokušali da uđu u zgrade.

U četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom, na nedavno održanim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali, vlast su osvojili predstavnici kosovskih partija Samoopredeljenje i DPK.

Tenzije u Zvečanu su povišene kada su Srbi zaposleni u opštini pokušali u ponedjeljak ujutro da uđu na posao, pa je kosovska policija na njih bacila suzavac.

Trenutno se ispred zgrade nalaze građani i pripadnici KFOR-a, dok se kosovska policija povukla u zgradu.

Na lice mjesta došli su i predstavnici Srpske liste na čelu sa Milanom Rakićem i Igorom Simićem. Oni su uputili dva zahtjeva nadležnima: da se novoizabrani predsjednik opštine povuče sa funkcije i da se specijalne snage kosovske policije, sa svojim vozilima, povuku iz zgrade opštine.

"Nismo došli nikog da napadamo, ali gradonačelnik taj neki, kako sebe naziva, kojeg niko od nas nije izabrao, mora da ode kući. Nemamo ništa ni protiv vas, vi imate naređenje, ali i vi morate da odete kući, ovo je opštinska zgrada", kazao je Rakić. "Ovo nije policijska stanica, ovo je narodna opština, gradska opština koja treba da služi narodu, a ne da policijske snage sa dugim cevima štite nekog ko je izabran sa možda i manje od 50 glasova."

Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.
Građani opkolili vozilo kosovske policije ispred opštine Zvečan, 29. maj 2023.

Kako javlja reporter Glasa Amerike iz Zvečana, pripadnici KFOR-a su zamolili predstavnike Srpske liste da se okupljeni građani malo udalje od zgrade opštine, što su oni odbili. Rakić i Simić su pozvali okupljene da mirno reaguju.

Simić je rekao da će građani ostati pred opštinom do ispunjenja zahtjeva.

Okupljeni građani su takođe opkolili dva vozila kosovske policije, u kojima se nalaze kosovski policajci, i na jedno stavil zastavu Srbije.

KFOR je zamolio predstavnike Srpske liste da kažu građanima da se udalje od vozila i propuste ih, što su oni odbili i traže da se propuste sva vozila.

KFOR poziva na uzdržanost

"Pozivamo sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle da izazovu tenzije ili eskalaciju", saopštila je danas misija KFOR-a, koja je zatražila od Beograda i Prištine da se angažuju u dijalogu pod okriljem EU kako bi se smanjile tenzije, jer je to jedini način za mir i normalizaciju odnosa, prenosi FoNet.

KFOR je saopštio da je ovog jutra pojačao prisustvo u četiri opštine na sjeveru Kosova, prateći najnovija dešavanja na terenu.

"U skladu sa svojim mandatom, KFOR je spreman da preduzme sve neophodne akcije da osigura bezbjedno okruženje, ne stavljajući se ni na čiju stranu", navodi se u saopštenju.

Komandant KFOR-a ostaje u bliskom kontaktu sa glavnim pregovaračima, uključujući i predstavnike bezbjednosih organizacija na Kosovu, Generalštabom Vojske Srbije, Misijom EULEX i drugim predstavnicima međunarodne zajednice.

Policija Kosova saopštila je na svojoj Facebook stranici da su bili prinuđeni da u Zvečanu upotrebe "legalna sredstva poput spreja da bi zaustavila demontrante i stavila situaciju pod kontrolu", prenosi FoNet.

Navodi se da su demonstranti u Zvečanu "pokazali nasilje i bacajući suzavac pokušali da pređu bezbjednosne kordone, kako bi nasilno ušli u objekte opštine, gde je policija bila prinuđena da upotrebi legalna sredstva poput spreja da zaustavi demonstrante i stavi situaciju pod kontrolu".

Kosovski premijer Albin Kurti saopštio je da je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepom Borrellom o situaciji poslije izbora u četiri opštine na sjeveru.

Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.
Pripadnici KFOR-a ispred zgrade opštine Zvečan 29. maj 2023.

"Naglasio sam da će izabrani gradonačelnici pružiti sve usluge svim građanima", napisao je Kurti na Twitteru i dodao da je važno intenzivirati dijalog za primjenu osnovnog sporazuma.

Kako je ranije najavljeno, predstavnici četiri opštine na sjeveru Kosova pozvani su u ponedjeljak ujutru u Prištinu na sastanak sa američkim ambasadorom Jeffreyjem M. Hovenierom.

Kako javlja reporter Glasa Amerike, pozivajući se na navode albanskih medija, na sastanak su otišla samo dvojica predsjednika opština iz DPK, dok dvojica članova Samoopredeljenja nisu.

SAD su ranije osudile poteze kosovskih vlasti koje su, uprkos otporu građana, ušle u opštinske objekte na sjeveru Kosova.

Vučević najavio raspoređivanje vojske duž administrativne linije

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević najavio je da će do 14 sati u ponedjeljak duž administrativne linije biti raspoređena vojska Srbije, prenosi RTS.

Prema njegovim riječima, vojska ostaje u najvišem stepenu borbene gotovosti do petka. Ipak, kako kaže, "očekuje da se ovo pitanje reši politički, a ne ratom".

Dodao je da je Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović u stalnim razgovorima sa KFOR-om.

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da "nema nijednu lepu reč da kaže ni o partnerima u EU, niti u okviru KFOR-a i da je njihova reakcija zakasnela", prenosi FoNet.

"Predstavnci KFOR-a je trebalo da u petak tamo budu na način na kao što su tamo danas. Oni moraju da štite mir i stabilnost i da štite ljude, oni danas tamo štite uzurpatore od demokratije i običnih građana", rekla je Brnabić.

Biden i McCarthy očekuju da Kongres prihvati dogovor o podizanju gornje granice duga

Predsjednik Joe Biden rukuje se sa predsjedavajučim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem, februar 2023.

Predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy postigli su u nedjelju konačni dogovor o dogovoru o podizanju gornje granice državnog duga i radili na tome da osiguraju dovoljnu podršku u Kongresu za usvajanje mjere u narednoj sedmici.

"Dobre vijesti", izjavio je Biden u nedjelju uveče u Bijeloj kući.

"Sporazum sprječava najgoru moguću krizu, neplaćanje, po prvi put u historiji naše nacije", rekao je on. "Uklanja opasnost od katastrofalnog neispunjenja obaveza."

Predsjednik je pozvao obje stranke u Kongresu da se okupe radi brzog usvajanja dogovora o podizanju gornje granice državnog duga od 31,4 hiljada milijardi dolara.

Nakon sedmica teških pregovora, McCarthy i Biden postigli su sporazum tokom vikenda, ali se sada suočavaju s izazovom podrške dogovoru u Predstavničkom domu pod kontrolom republikanaca i Senatu koji predvode demokrate prije 5. juna kako bi se izbjeglo neizvršenje obaveza.

Sporazum je izazvao protivljenje tvrdolinijaških republikanaca i progresivnih demokrata.

Članovi tvrdolinijaškog Kluba za slobodu Predstavničkog doma rekli su da će pokušati spriječiti da sporazum prođe u Predstavničkom domu na glasanju koje se očekuje u srijedu.

"Pokušat ćemo", rekao je predstavnik Chip Roy, istaknuti član Kluba slobode, u nedjeljnom tweetu.

Ali McCarthy je odbacio prijetnje opozicije unutar svoje stranke, rekavši da je "preko 95 posto" republikanaca u Predstavničkom domu "izuzetno uzbuđeno" zbog sporazuma.

"Ovo je dobar i snažan zakon za koji će glasati većina republikanaca", rekao je kalifornijski republikanac novinarima u američkom Capitolu.

Republikanci kontrolišu Dom sa 222-213, dok demokrate kontrolišu Senat sa 51-49. Umjereni s obje strane morat će podržati prijedlog zakona, ako kompromis izgubi podršku krajnje lijeve i krajnje desne strane svake stranke.

"Nisam zadovoljna nekim stvarima o kojima slušam", rekla je predstavnica Pramila Jayapal, koja predsjedava Kongresnim progresivnim klubom, za "State of the Union" za CNN.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je za CBS-ovu emisiju "Face the Nation" da očekuje da demokrate podrže dogovor, ali je odbio procijeniti koliko će članova njegove stranke glasati za njega.

Sporazum suspenduje gornju granicu duga do januara 2025, nakon predsjedničkih izbora u novembru 2024, uz istovremeno povećanje potrošnje na vojnu i boračku zaštitu i ograničenje za mnoge diskrecione domaće programe, prema izvorima upoznatim s razgovorima.

McCarthy je također rekao za Fox News da sporazum uključuje mjeru "paygo" koja zahtijeva od administracije da osigura da nova potrošnja ne poveća deficit. Sporazum bi također nametnuo smanjenje ukupne potrošnje za 1 posto ako Kongres ne usvoji 12 zakona o izdvajanjima do 1. oktobra.

Kongresmen Roy se u nedjelju na Twitteru požalio da će sporazum ostaviti netaknutom proširenje Porezne službe za prikupljanje poreza koja je uspostavljena kada su demokrate kontrolirale oba doma Kongresa.

Republikanski senator Lindsey Graham također je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog efekta sporazuma na američku odbranu i podršku Washingtona Ukrajini.

Predstavnik Dan Bishop i drugi tvrdolinijaški republikanci bili su oštro kritični prema detaljima ranog dogovora koji sugeriraju da je Biden u subotu uspješno odustao od nekoliko zahtjeva za smanjenje troškova, signalizirajući da bi McCarthy mogao imati problema s dobijanjem glasova.

Progresivne demokrate u oba doma rekle su da neće podržati nijedan dogovor koji ima dodatne radne zahtjeve za programe hrane i zdravstvene zaštite. Ovaj dogovor, kažu izvori, dodaje zahtjeve za rad uz pomoć u hrani za ljude od 50 do 54 godine.

Nekoliko agencija za kreditni rejting stavilo je Sjedinjene Države na preispitivanje zbog mogućeg smanjenja rejtinga, što bi povećalo troškove zaduživanja i potkopalo njihov položaj kao okosnice globalnog finansijskog sistema.

Postignut dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja

ARHIVA: Američki predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti tokom razgovora u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Američki predsednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti postigli su načelni dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja u iznosu od 31 hiljadu 400 milijardi dolara.

"Predsjedavajući Mekarti i ja postigli smo načelni dogovor o budžetu. Riječ je o važnom iskoraku koji smanjuje potrošnju, a istovremeno štiti važne programe za zaposlene i razvija ekonomiju. Sporazum pruža zaštitu i ključne prioritete i zakonodavna postignuća demokrata u Kongresu", napisao je Biden na društvenoj mreži Twitter.

Američki predsjednik istakao je da sporazum predstavlja kompromis kojim nijedna od strana nije dobila sve što je željela.

"To je odgovornost koju sa sobom nosi vršenje vlasti. Sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprječava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao doprinijeti ekonomskoj recesiji, ugrožavanja penzionih računa i miliona izgubljenih radnih mjesta. Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće zakonski tekst i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što prije potvrde sporazum", istakao je Biden.

Napredak je ostvaren nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora Bidena i Mekartija.

"Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom", objavio je tokom večeri republikanac Mekarti.

"Pošto je gubio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora dostojnog američkog naroda. Pred nama je večeras još posla u pisanju zakona ", napisao je Mekarti.

On je poručio da očekuje da će taj proces biti okončan u nedelju. Nakon toga trebalo bi da slijedi još jedan razgovor sa Bidenom, dok bi glasanje o zakonu u Kongresu bilo održano u srijedu.

Dogovor pregovarača, demokrata i republikanaca, omogućiće Sjedinjenim Državama da nastave da se zadužuju kako bi mogle da izmiruju finansijske obaveze.

Usaglašavanje stavova dvije strane ostvareno je prije 5. juna kada je isticao poslednji rok.

Detalji dogovora još nisu poznati, ali su se pregovarači saglasili da ograniče potrošnju koja se ne odnosi na odbranu na nivo iz 2023. tokom naredne dvije godine – u zamjenu za povećanje gornje granice duga u istom periodu.

Republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom zalagali su se za oštre rezove potrošnje, uključujući i pojedine programe pomoći građanima sa nižim zaradama. Takođe, tražili su i oduzimanje novčanih sredstava od američke Poreske službe.

Inače, odnos snaga u Kongresu je sljedeći: Predstavnički dom kontrolišu republikanci sa 222 na prema 213 članova. U Senatu većinu imaju demokrate: broj članova je 51:49 u njihovu korist.

Agencija Fič rejtings stavila je savršeni AAA kredit Sjedinjenih Država na "pod nadzorom negativan", upozoravajući da je vlada u riziku od mogućeg sniženja rejtinga. Gornja granica duga je povećana 78 puta od 1960. godine, uključujući tri puta pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Bez obzira na to, Fič je saopštio da "i dalje očekuje rješenje" u vezi sa trenutnom krizom povodom gornje granice duga i pregovora o budžetu.

Vlada je u januaru dostigla postojeći limit zaduživanja, ali je Sekretarijat za finansije od tada usvojio "vanredne mjere" kako bi nastavio da plaća račune.

Bez dovoljno novih poreskih prihoda koji se ulivaju u državnu kasu prvih dana juna, vlada bi se tada suočila sa teškim izborom koje račune da plati.

Zvaničnici su upozorili da bi neizvršenje obaveza od strane Sjedinjenih Država, najveće globalne ekonomije, moglo da se pokaže katastrofalnim, uzburka svjetska tržišta akcija, prinudi firme da otpuštaju radnike u SAD i ugrozi kreditnu sposobnost SAD, što bi rezultiralo višim kamatnim stopama za one koji pozajmljuju.

Ukrajinski šef sigurnosti: Ukrajina spremna za kontraofanzivu

Ukrajinski vojnici pucaju na ruske položaje iz haubice M777 koju su isporučili SAD u ukrajinskoj oblasti Herson, 9. januara 2023.

Ukrajina je spremna pokrenuti svoju dugo očekivanu kontraofanzivu, rekao je jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika zemlje za BBC.

Oleksij (Oleksiy) Danilov nije želio reći tačan datum, ali je rekao da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga predsjednika Vladimira Putina mogao započeti "sutra, prekosutra ili za sedmicu dana".

Kao sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, Danilov je u središtu ratnog kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegov intervju za BBC prekinut je telefonskim pozivom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o kontraofanzivi.

Tokom intervjua Danilov je potvrdio da se neke Wagnerove plaćeničke snage povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada - ali je dodao da se pregrupiraju na još tri lokacije i da to ne znači da su borbe prestale.

Danilov je također rekao da je "apsolutno smiren" u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: "Za nas to nije neka vijest", kaže.

Oleksiy Danilov
Oleksiy Danilov

Ukrajina već mjesecima planira kontraofanzivu, ali željela je što više vremena za obuku trupa i primanje vojne opreme od zapadnih saveznika. U međuvremenu su ruske snage pripremale svoju odbranu. Mnogo je toga na kocki jer vlada u Kijevu treba pokazati narodu Ukrajine, ali i zapadnim saveznicima, da može probiti ruske linije, okončati ratni zastoj i ponovno zauzeti dio svog teritorija.

Danilov je za BBC rekao da će oružane snage započeti napad kada zapovjednici izračunaju da ukrajinske snage mogu postići najbolji rezultat. Upitan jesu li ukrajinske oružane snage spremne za ofanzivu, odgovorio je:

"Mi smo spremni. Kao što smo bili spremni braniti svoju zemlju u bilo kojem trenutku. I to nije pitanje vremena. Moramo shvatiti da ovu istorijsku priliku koja nam je dana ne možemo izgubiti, kako bismo uistinu postali samostalna, velika evropska država".

"To bi se moglo dogoditi sutra, prekosutra ili za sedmicu dana. Bilo bi čudno da navodim datume početka tog/tih događaja. To ne mogu učiniti... Imamo vrlo odgovoran zadatak pred našom zemljom. I razumijemo da nemamo pravo na grešku", dodao je Danilov.

Odbacio je tvrdnje da je protuofanziva već počela, rekavši da je "rušenje ruskih kontrolnih centara i ruske vojne opreme" zadatak ukrajinskih oružanih snaga od 24. februara prošle godine.

"U ovom ratu nemamo slobodnih dana", rekao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG