Linkovi

Top priča

Trump drugi put opozvan u Predstavničkom domu

U.S. House Speaker Nancy Pelosi, D-Calif., presides over the vote to impeach President Donald Trump for a second time, a week after his supporters stormed the Capitol building, on the floor of the House of Representatives in Washington, Jan. 13, 2021.

Nedjelju dana pošto su pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale u američki Capitol, članovi Predstavničkog doma glasali su za opoziv predsjednika, na osnovu samo jedne tačke optužnice - podsticanja pobune - zbog uloge koju je imao u neredima u kojima je poginulo petero ljudi.

Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.

Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.

„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.

Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.

Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.

Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.

Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.

Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.

Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva

Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.

„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”

Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.

„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.

„Rasprava na mjestu zločina”

„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.

„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.

Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.

Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.

„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.

Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.

Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.

„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.

Republikanci protiv Trumpa

President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.
President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.

Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.

Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney​, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.

"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.

Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger​, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.

Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.

Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.

Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.

Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.

"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.

Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.

Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".

Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.

Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.

Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.

U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.

See all News Updates of the Day

Novi američki izaslanik za Zapadni Balkan: Sankcije protiv korupcije koristit ćemo „vrlo agresivno”

Novi američki izaslanik Gabriel Escobar tokom razgovora sa novinarom Glasa Amerike Arbenom Xhixhom.

Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene „vrlo agresivno”.

Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

Intervju sa Escobarom uradio je albanski servis Glasa Amerike.

Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

Escobar: „Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera na Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.”

Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

Escobar: „Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.”

Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

Escobar: „Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.”

Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

Escobar: „Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine - ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.”

Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i „jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

Escobar: „Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji - građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti - to je druga priča.”

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG