Linkovi

Top priča SAD

Trump drugi put opozvan u Predstavničkom domu

U.S. House Speaker Nancy Pelosi, D-Calif., presides over the vote to impeach President Donald Trump for a second time, a week after his supporters stormed the Capitol building, on the floor of the House of Representatives in Washington, Jan. 13, 2021.

Nedjelju dana pošto su pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale u američki Capitol, članovi Predstavničkog doma glasali su za opoziv predsjednika, na osnovu samo jedne tačke optužnice - podsticanja pobune - zbog uloge koju je imao u neredima u kojima je poginulo petero ljudi.

Za opoziv je glasalo 229 članova Predstavničkog doma, uključujući desetero republikanaca, dok je protiv bilo njih 194. Za vrijeme prvog opoziva, nijedan republikanac nije glasao za rezoluciju.

Trump je tako postao prvi predsjednik u historiji koji je opozvan dva puta u Predstavničkom domu.

„Znamo da je predsjednik Sjedinjenih Država podstakao ovu oružanu pobunu protiv naše zemlje. Mora da ide. On je jasna i prisutna opasnost za naciju koju svi volimo”, poručila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi na početku debate o opozivu.

Najmanje šestero republikanaca najavilo je da će se pridružiti demokratama u drugom opozivu Trumpa, samo sedam dana prije nego što napusti dužnost a na predsjednički položaj stupi novoizabrani predsjednik Joe Biden.

Lider većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer, drugi po rangu demorata u tom tijelu izjavio je da njegova stranka planira da pošalje optužnicu u Senat „čim ona bude spremna”, dok je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi imenovala devet menadžera, koji će predstaviti slučaj protiv Trumpa tokom suđenja u Senatu.

Međutim, republikanski lideri odbacili su pozive demokrata da se suđenje u Senatu održi odmah, zbog čega je gotovo sigurno da Trump neće biti smijenjen prije isteka mandata naredne nedjelje.

Lider većine u Senatu Mitch McConnell izjavio je da je najbolje da Kongres provede narednih 7 dana dajući doprinos mirnoj inauguraciji i prenosu vlasti. On je ranije poručio da suđenje u tom tijelu neće moći da počne prije 19. januara, kada se senatori vraćaju s pauze.

Njegov portparol potvrdio je u srijedu na Twitteru izvještaj dnevnika Washington Posta da je McConnell informisao demokratskog lidera u Senatu Chucka Schumera da nije spreman da zakaže vanredno zasjedanje na kojem bi se razmatrala Trumpova smjena poslije opoziva u Predstavničkom domu.

Trump u video snimku osudio nasilje, bez pominjanja opoziva

Poslije opoziva, Bijela kuća je objavila video snimak u kome se predsjednik Trump obraća naciji, osuđuje nasilje i poziva Amerikance da prevaziđu „trenutne strasti” i ujedine se.

„Želim da jasno osudim nasilje koje smo vidjeli prošle nedjelje", rekao je dva puta opozvani predsjednik. „Nasilje rulje je suprotno svemu u šta vjerujem. Nijedna moja prava pristalica ne bi nikada podržala političko nasilje i nepoštovanje prema snagama reda.”

Trump je, međutim, u poruci i aludirao na poteze društvenih mreža koji su blokirali njegove naloge i onesposobili desničarsku platformu Parler.

„Ovo su napeta i teška vremena. Pokušaji da se cenzurišu, javno osuđuju i stave na crnu listu naši sugrađani su pogrešni i opasni”, objavio je.

„Rasprava na mjestu zločina”

„Razmatramo ovu historijsku mjeru na mjestu gdje se dogodio zločin”, poručio je demokratski kongresmen Jim McGovern na početku sjednice.

„Predsjednik SAD podstrekivao je puč u ovoj zemlji. Ljudi su stradali. Svi bismo trebalo da budemo bijesni. Ukoliko ovo nije prekšaj koji zalužuje opoziv, ja ne znam šta je”, rekao je on.

Demokratski kongresmen Julian Castro, bivši predsjednički kandidat, nazvao je Trumpa „najopasnijim čovjekom koji je ikada bio u Ovalnoj kancelariji”.

Vođa republikanaca u Predstavničkom domu Kevin McCarthy izjavio je da predsjednik Trump snosi odgovornost za napad na Kongres, iako se prethodno usprotivio opozivu predsjednika.

„Predsjednik snosi odgovornost za napad na Kongres. Trebalo je da odmah osudi postupanje mase čim je vidio šta se događa”, rekao je on.

Ocijenio je međutim da bi „opoziv predsjednika za tako kratko vrijeme bila greška”.

Republikanci u Predstavničkom domu koji se protive opozivu iznijeli su argumente da su demokrate otišle predaleko, jer je Trump na pragu da napusti položaj, i da bi trebalo napraviti komisiju da istraži događaje u vezi sa upadom u Capitol.

„Ovo je zastrašujuće jer se ne radi samo o opozivu predsjednika Sjedinjenih Država. Radi se o poništavanju predsjednika, ukidanju prava na mišljenje njemu i svim ljudima sa kojima se ne slažete”, kazao je republikanski kongresmen Jim Jordan, jedan od glavnih Trumpovih saveznika za vrijeme opoziva 2019.

Republikanci protiv Trumpa

President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.
President Donald Trump speaks with reporters before boarding Air Force One Jan. 12, 2021, at Andrews Air Force Base, Maryland, to travel to Texas.

Iako mali, raste broj republikanaca koji najavljuju da će glasati za opoziv Donalda Trumpa, pošto su negove pristalice prije nedelju dana izazvale nerede u Kongresu u kojima je poginulo petoro ljudi.

Republikanska predstavnica iz Wyominga i članica republikanskog liderskog tima u Predstavničkom domu, Liz Cheney​, rekla je da će glasati za opoziv Trumpa.

"Nikada nije bilo veće izdaje SAD, predsjedničke pozicije i ustava nego sad", rekla je ona.

Takođe, predstavnci iz New Yorka John Katko i iz Illinoisa Adam Kinzinger​, obojica republikanci, najavili su da će glasati za opoziv.

Demokrate će na glasanje u srijedu iznijeti rezoluciju o opozivu predsjednika Donalda Trumpa i imaju dovoljno glasova da bude usvojena, pošto imaju 218 od 435 mjesta u Predstavničkom domu.

Ni lideri republikanaca u tom domu ne daju znake da će svoje članove pritiskati da glasaju protiv rezolucije. Ipak, sve i da prođe Predstavnički dom, malo je vjerovatno da će rezolucija o opozivu proći i u Senatu, gdje je na kraju potrebno dvije trećine glasova.

Predstavnički dom je u utorak uveče usvojio rezoluciju kojom se od potpredsjednika SAD Mikea Pencea traži da se pozove na 25. amandman i predsjednika proglasi nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Pence ima 24 sata da se o tome izjasni, ali do sada nije nagovještavao da želi razrješenje Trumpa.

Zbog toga će Predstavnički dom, kako je i najavljeno, glasati o opozivu, što je opcija B.

"Predsjednik predstavlja prijetnju po naš ustav, zemlju i narod i mora smjesta biti razriješen dužnosti", rekla je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.
Speaker of the House Nancy Pelosi, D-Calif., holds a news conference on the day after violent protesters loyal to President Donald Trump stormed the U.S. Congress, at the Capitol in Washington, Jan. 7, 2021.

Osim Pencea, ni ostali članovi Trumpovog kabineta nisu se izjasnili za smjenu predsjednika kojem je do kraja mandata ostalo sedam dana.

Trump i Pence su se u ponedjeljak sastali u Bijeloj kući, prvi put od prošle nedjelje. Pence je naljutio Trumpa time što nije htio da ospori rezultate glasanja Elektorskog koledža, odnosno pobjedu Joea Bidena.

Neimenovani zvaničnik administracije kazao je da su se Trump i Pence saglasili da oni koji su pravili nerede na Capitolu ne predstavljaju pokret "Amerika prvo" od 75 miliona Trumpovih glasača.

Mike Pence and Donald Trump
Mike Pence and Donald Trump

Iako se Trumpov mandat završava 20. januara, Predstavnički dom je na četiri stranice obrazložio prijedlog za opoziv i naveo da je "Trump pokazao da će i dalje biti prijetnja po nacionalnu bezbjednost, demokratiju i ustav ako ostane na dužnosti jer se nije ponašao u skladu sa svojim ovlaštenjima i vladavinom prava".

Rezolucija o opozivu takođe uključuje i Trumpove pozive lokalnim zvaničnicima u Georgiji da mu "nađu" 11 hiljada glasova koliko mu je trebalo za pobjedu.

Očekuje se da će rezolucija proći donji dom Kongresa, ali je malo vjerovatno da će Trump biti razriješen u Senatu gdje je potrebna dvotrećinska većina glasova.

Ako se suđenje Trumpu nastavi i posle 20. januara kada na vlast dođe novi predsjednik, presuda da je kriv zabranila bi mu da ikada više radi u nekoj od federalnih službi i da se kandiduje.

U slučaju da Trump bude opozvan, biće jedini od 45 američkih predsjednika koji je opozvan dva puta.

See all News Updates of the Day

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka

Direktor američke centralne banke Jerome Powell.

Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.

"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.

Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.

Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.

Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.

Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.

Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.

Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.

Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.

Demokratski senator Sherrod Brown​ iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.

Ali, republikanac Pat Toomey​ upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.

SAD "ogorčene" nakon raketnog napada na Bagdad

Arhiva - Zgrada Ambasade SAD snimljena sa suprotne obale rijeke Tigar, u Bagdadu, Irak.

Američki zvaničnici izrazili su ogorčenje u ponedjeljak nakon što su tri rakete pale u Bagdad, od čega dvije u utvrđenu Zelenu zonu u gradu.

Irački zvaničnici saopštili su da se čini da su rakete "Kaćuša" lansirane iz obližnjeg naselja, ali da niko nije povrijeđen.

Iračka vojska saopštila je da su oštećena četiri vozila, zajedno sa nešto imovine.

U prvim izvještajima ukazivalo se na to da su rakete koje su pogodile prostor unutar Zelene zone pale blizu američke ambasade, a takođe i blizu Zajedničke operativne komande, gdje se američko vojno osoblje koordinira sa iračkom vojskom u borbi protiv terorističke grupe Islamska država.

Niko nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad, koji je uslijedio samo nedjelju dana nakon raketnog napada na međunarodni aerodrom u Irbilu, na sjeveru Iraka, u kom je ubijen ugovorac koalicije koju predvode SAD i u kom je ranjeno još devet ljudi, uključujući i pripadnika američke vojske.

"Ogorčeni smo zbog nedavnih napada", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak. "Irački narod je predugo patio od ove vrste nasilja i ovog kršenja svog suvereniteta".

Do sada su američki zvaničnici odbijali da dodjele krivicu za napade, iako je Saraya Awliya al-Dam​, šiitska milicija, preuzela odgovornost za smrtonosni napad u Irbilu.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da vojni zvaničnici uzimaju napade "vrlo ozbiljno".

"Teško je sa sigurnošću reći... da li postoji strateška računica koja pokreće ovaj nedavni porast broja napada ili je ovo samo nastavak vrsta napada koje smo vidjeli u prošlosti", rekao je.

I dok istraga o napadima traje, Kirby je rekao: "Ako i kada bude prikladno odgovoriti, to ćemo činiti u određeno vrijeme i na mjesto i na način koji odaberemo".

Brojni američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da je nedavni niz raketnih napada, poput prethodnih, vjerovatno organizovao Iran.

Odbrambeni zvaničnici SAD konstantno krive Iran da je glavni generator nestabilnosti na Bliskom istoku, ali dodaju da su zadovoljni što je broj američkih trupa u regionu dovoljan da se nosi sa prijetnjom.

"Uopšteno govoreći, ono što smo rekli je da ćemo Iran smatrati odgovornim za napade i provokacije njegovih podružnica", rekao je novinarima Price u ime State Departmenta.

"Ono što nećemo učiniti je da uzvratimo i rizikujemo eskalaciju koja ide na ruku Iranu i doprinosi njihovim pokušajima da dalje destabilizuju Irak".

Nike Ching, dopisnik iz State Departmenta, učestvovao je u pisanju ovog izveštaja.

Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol

Merrick Garland, kandidat za novog sekretara za pravosuđe (Foto: AP)

Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.

Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.

Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.

„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.

To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.

Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.

Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.

Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.

Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.

Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.

Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.

Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG