Linkovi

Top priča SAD

Približava sa kraj Trumpovog mandata, ali još nema odgovora na brojna pitanja

Predsjednik SAD Donald Trump

Manje od sedam nedjelja prije okončanja njegovog četvorogodišnjeg mandata, postavljaju se brojna pitanja o aktuelnom predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

Da li će da prizna da je poražen na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden?

Trump za sada to nije uradio, niti je to neophodno. Priznanje poraza na izborima je jednostavno učtiva tradicija američkih predsjedničkih izbora, poslije kojih poraženi kandidat priznaje očigledno i čestita pobjedniku.

Joe Biden
Joe Biden

Međutim, nema nagovještaja da je Trump spreman da prizna poraz na izborima, čak i nakon što su zvaničnici ključnih država proglasili Bidenovu pobjedu, što će dovesti do njegove inauguracije 20. januara za 46. predsjednika SAD.

Umesto toga, Trump tvrdi da su izbori pokradeni i da mu je prevarom oduzet drugi mandat. U srijedu je objavio video od 46 minuta ispunjen osporenim tvrdnjama o nepravilnostima tokom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, tokom kojeg je pokušao da dokaže da je u stvari pobijedio.

"Ubačen je ogroman broj glasova, gotovo svi za Bidena. I do danas, svi pokušavaju da utvrde odakle su došli. Krenulo je od moje velike prednosti (nekoliko sati nakon zatvaranja birališta) do toga da gubim sa malom razlikom u narednim danima", ustvrdio je Trump.

Smanjena Trumpova prednost, a zatim i poraz, lako je objašnjena činjenicom da je ogroman broj glasova koji su poslati ranije poštom, a koje je on kritikovao, uglavnom bio za Bidena, a bilo je potrebno više dana da se prebroje - u pojedinim slučajevima zato što su izborni zvaničnici dozvolili brojanje ranije poslatih glasačkih listića tek na dan izbora ili poslije zatvaranja birališta.

Trump i njegov izborni štab za sada nisu uspjeli da dokažu svoje tvrdnje pred sudovima u odlučujućim državama u kojima je Biden pobijedio. Najnoviji pravni poraz doživeli su u Wisconsinu, gdje je Vrhovni sud odbio u četvrtak da razmotri tužbu kojom se tražilo da se preokrene izborni rezultat, prema kojem je Biden pobijedio sa prednošću od 20.000 glasova. Sudije su saopštile da tužbu prvo moraju da razmotre niži sudovi.

Pobjednika američkih predsjedničkih izbora odlučuje takozvani Elektorski koledž, prema kojem države sa najvećim brojem stanovnika imaju i najveći broj elektorskih glasova.

Biden ima prednost od 306 naprema 232 elektorska glasa, koliko je osvojio Trump. Aktuelni predsjednik je istom razlikom 2016. godine porazio tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a svoju pobjedu proglasio "ubjedljivom".

Biden takođe vodi po broju direktnih glasova birača - sa gotovo 7 miliona. Elektorski koledž glasa 14. decembra, a očekuje se da Biden bude proglašen pobjednikom. Kongres bi trebalo da formalno potvrdi taj ishod početkom januara, dvije nedjelje prije nego što Biden položi zakletvu za predsjednika na platformi koja se gradi ispred zgrade američkog Kongresa.

Sada se postavlja pitanje da li će Trump prisustvovati Bidenovoj inauguraciji?

Zgrada američkog Kongresa
Zgrada američkog Kongresa

Više od jednog vijeka, svaki odlazeći predsjednik poštovao je običaj i prisustvovao ceremoniji polaganja zakletve svog nasljednika, čak i kada je izgubio trku za drugi mandat.

Trump je rekao da je donio odluku o tome, ali još nije objavio gdje planira da bude na dan inauguracije. Međutim, istovremeno razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine.

Samo je jedan američki predsjednik - Grover Cleveland 1892. godine - uspešno osvojio još jedan mandat u Bijeloj kući nakon što je četiri godine ranije izgubio u trci za rezibor.

Trump ne isključuje ni jednu opciju i daje nagovještaje o svojim planovima. Na prazničnoj zabavi u Bijeloj kući, početkom nedjelje, republikancima je rekao: "Ovo su bile izvanredne četiri godine. Pokušavamo da osvojimo još četiri. U suprotnom, vidimo se za četiri godine".

See all News Updates of the Day

Pobjeda talibana u Afganistanu "nije predodređeni zaključak"

Ministar odbrane Lloyd Austin, lijevo, i general Mark Milley sudjeluju na brifingu u Pentagonu u Washingtonu, 6. maj 2021. godine.

Visoki američki odbrambeni i vojni zvaničnici nadaju se da će afganistanska vlada uspjeti izdržati najnoviju vojnu ofanzivu talibana, započetu prije nekoliko dana kada su američke i koalicijske trupe počele napuštati zemlju.

Pokrajinski službenici iz cijelog Afganistana upozorili su na sve veće gubitke u nizu talibanskih napada, otkako su Sjedinjene Države službeno započele povlačenje 1. maja. Ali Pentagon je u četvrtak naveo da povlačenje "ide prema planu".

"Prema mojoj profesionalnoj vojnoj procjeni, nije unaprijed zaključeno da talibani automatski pobjeđuju, a Kabul pada", rekao je novinarima u Pentagonu general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba.

"Ja sam lični svjedok da se afganistanske snage sigurnosti mogu boriti", dodao je Milley, koji je ranije služio u Afganistanu. "Podržavamo ih sigurno, ali oni vode borbu."

Govoreći zajedno s Milleyjem, američki ministar obrane Lloyd Austin također je izrazio povjerenje u sposobnost afganistanske vojske.

"Vidjeli smo slučaj da su u Lashkar Gah-u [u provinciji Helmand] afganistanske snage sigurnosti provodile protunapad i imale prilično dobre rezultate", rekao je Austin novinarima. "Nadamo se da će afganistanske snage sigurnosti igrati glavnu ulogu u zaustavljanju talibana."

Ofanziva Talibana

Prema lokalnim afganistanskim zvaničnicima i nekim humanitarnim radnicima na terenu, talibanska ofanziva bila je neumoljiva.

Provincijski službenici u južnoj provinciji Kandahar izvijestili su u četvrtak da su talibanski borci zauzeli stratešku branu Dahla nakon žestokih borbi koje su prisilile stotine porodica da napuste to područje.

A neke od najtežih borbi dogodile su se u provinciji Helmand gdje su, uprkos pokretanju uspješnog protunapada, afganistanskim snagama u srijedu bili potrebni američki zračni napadi u cilju potiskivanja talibanskih boraca.

Američki vojni zvaničnici navode, suprotno nekim tvrdnjama, da tempo i intenzitet talibanskih napada na afganistanske snage sigurnosti - u prosjeku 80 do 120 napada dnevno - ne razlikuje se od prošlogodišnjih.

"Trenutno ANSDF [afganistanske snage nacionalne sigurnosti i odbrane] stopostotno samostalno planiraju, zapovijedaju i kontroliraju i vode vojne operacije", rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane Fawad Aman za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Na bojnim poljima nema podrške i fizičkog prisustva stranih trupa", dodao je.

Ipak, neki američki zvaničnici i vanjski stručnjaci upozoravaju da će povlačenje 2.500 do 3.500 američkih snaga i gotovo 7.000 koalicijskih vojnika, zajedno sa desetinama hiljadama ugovarača, staviti na ispit sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti.

"Razina nasilja možda raste, ali to je poziv afganistanskim snagama nacionalne sigurnosti da moraju zamijeniti koalicijske snage i NATO snage", rekao je umirovljeni brigadni general Mark Kimmitt za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Nastavit ćemo ih obučavati. Nastavit ćemo ih opremati", rekao je Kimmitt. "Međutim, malo je vjerojatno da će Amerikanci, ukoliko ne dođe do značajne promjene u nivoima nasilja, preokrenuti svoje povlačenje."

Afganistanske sposbnosti

Ipak, kako će SAD pomoći afganistanskoj vojsci i avganistanskim zračnim snagama, ostaje nejasno.

"Održavanje logističke podrške afganistanskim zračnim snagama ključni je test koji moramo riješiti", rekao je Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba novinarima u četvrtak, sugerirajući da bi se neki ugovarači mogli vratiti u Afganistan nakon završetka povlačenja.

"Mnogo toga ovisit će o sigurnosnim uvjetima na terenu", rekao je. "Namjera nam je zadržati afganistansko ratno zrakoplovstvo u zraku i pružiti im kontinuiranu podršku u održavanju."

Ključni nadzorni organ američke vlade, specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, rekao je u izvještaju od prošle sedmice da bi afganistansko ratno zrakoplovstvo moglo biti prizemljeno u roku od nekoliko mjeseci bez trenutne razine podrške ugovarača.

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Projekcija CDC-a: Slučajevi Covida-19 trebali bi naglo pasti u Sjedinjenim Državama do jula

Muškarac nosi masku dok šeta Times Squareom, New York, 27. april 2021. godine.

Šefica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da bi novi slučajevi Covida-19 trebali naglo pasti do jula, pod uslovom da vakcinacija ostane na visokom nivou i da ljudi nastave poštovati osnovne mjere zaštite.

Na brifingu, direktorica CDC-a Rochelle Walensky je rekla da se projekcije temelje na studiji koju je u srijedu objavio CDC. Studija pokazuje šta bi se moglo dogoditi ako se nastavi sadašnja praksa vakcinacije i prevencije, poput nošenja maski i socijalne distance.

Prema njenim riječima, slučajevi Covida-19 su u padu. Kako je rekla, dnevni prosjek novih slučajeva u Sjedinjenim Državama pada za 12 posto, i iznosi oko 42.500 novozaraženih. Hospitalizacija na dnevnom nivou je pala za 9,5 posto, a smrtni slučajevi za oko jedan posto, rekla je.

Direktorica je kazala i da trenutne vakcine u Sjedinjenim Državama imaju dobre rezultate protiv dominantnih varijanti Covida-19, pa je još važnije da se što više ljudi vakciniše.

Viši savjetnik tima za odgovor na Covid-19 Bijele kuće Andy Slavitt je rekao da će oni koji pošalju poruku sa poštanskim brojem na GETVAXED dobiti tri lokacije za vakcinaciju u svojoj blizini. Dodao je da ljudi mogu dobiti i informacije o tome gdje mogu dobiti željenu vakcinu.

Slavitt je rekao da će biti informacije i o tome kako ljudi mogu dobiti besplatnu vožnju do mjesta vakcinacije. Naveo je da će oni koji nemaju pristup mobilnim uređajima ili internetu dobiti telefonske brojeve koje mogu nazvati da bi dobili informacije o vakcinaciji.

Kako je naveo, sve to dio je ispunjenja ciljeva koje je ove sedmice postavio predsjednik Joe Biden. Predsjednik je rekao da bi volio da 70 posto svih Amerikanaca primi barem jednu dozu vakcine i da 160 miliona Amerikanaca bude potpuno vakcinisano do 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država.

Do utorka, prema podacima CDC-a, nešto manje od 45 posto ljudi u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine, dok je više od 106 miliona (32 posto) Amerikanaca u potpunosti vakcinisano.

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG