Linkovi

Najnovije

Približava sa kraj Trumpovog mandata, ali još nema odgovora na brojna pitanja

Predsjednik SAD Donald Trump
Predsjednik SAD Donald Trump

Manje od sedam nedjelja prije okončanja njegovog četvorogodišnjeg mandata, postavljaju se brojna pitanja o aktuelnom predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

Da li će da prizna da je poražen na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden?

Trump za sada to nije uradio, niti je to neophodno. Priznanje poraza na izborima je jednostavno učtiva tradicija američkih predsjedničkih izbora, poslije kojih poraženi kandidat priznaje očigledno i čestita pobjedniku.

Joe Biden
Joe Biden

Međutim, nema nagovještaja da je Trump spreman da prizna poraz na izborima, čak i nakon što su zvaničnici ključnih država proglasili Bidenovu pobjedu, što će dovesti do njegove inauguracije 20. januara za 46. predsjednika SAD.

Umesto toga, Trump tvrdi da su izbori pokradeni i da mu je prevarom oduzet drugi mandat. U srijedu je objavio video od 46 minuta ispunjen osporenim tvrdnjama o nepravilnostima tokom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, tokom kojeg je pokušao da dokaže da je u stvari pobijedio.

"Ubačen je ogroman broj glasova, gotovo svi za Bidena. I do danas, svi pokušavaju da utvrde odakle su došli. Krenulo je od moje velike prednosti (nekoliko sati nakon zatvaranja birališta) do toga da gubim sa malom razlikom u narednim danima", ustvrdio je Trump.

Smanjena Trumpova prednost, a zatim i poraz, lako je objašnjena činjenicom da je ogroman broj glasova koji su poslati ranije poštom, a koje je on kritikovao, uglavnom bio za Bidena, a bilo je potrebno više dana da se prebroje - u pojedinim slučajevima zato što su izborni zvaničnici dozvolili brojanje ranije poslatih glasačkih listića tek na dan izbora ili poslije zatvaranja birališta.

Trump i njegov izborni štab za sada nisu uspjeli da dokažu svoje tvrdnje pred sudovima u odlučujućim državama u kojima je Biden pobijedio. Najnoviji pravni poraz doživeli su u Wisconsinu, gdje je Vrhovni sud odbio u četvrtak da razmotri tužbu kojom se tražilo da se preokrene izborni rezultat, prema kojem je Biden pobijedio sa prednošću od 20.000 glasova. Sudije su saopštile da tužbu prvo moraju da razmotre niži sudovi.

Pobjednika američkih predsjedničkih izbora odlučuje takozvani Elektorski koledž, prema kojem države sa najvećim brojem stanovnika imaju i najveći broj elektorskih glasova.

Biden ima prednost od 306 naprema 232 elektorska glasa, koliko je osvojio Trump. Aktuelni predsjednik je istom razlikom 2016. godine porazio tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a svoju pobjedu proglasio "ubjedljivom".

Biden takođe vodi po broju direktnih glasova birača - sa gotovo 7 miliona. Elektorski koledž glasa 14. decembra, a očekuje se da Biden bude proglašen pobjednikom. Kongres bi trebalo da formalno potvrdi taj ishod početkom januara, dvije nedjelje prije nego što Biden položi zakletvu za predsjednika na platformi koja se gradi ispred zgrade američkog Kongresa.

Sada se postavlja pitanje da li će Trump prisustvovati Bidenovoj inauguraciji?

Zgrada američkog Kongresa
Zgrada američkog Kongresa

Više od jednog vijeka, svaki odlazeći predsjednik poštovao je običaj i prisustvovao ceremoniji polaganja zakletve svog nasljednika, čak i kada je izgubio trku za drugi mandat.

Trump je rekao da je donio odluku o tome, ali još nije objavio gdje planira da bude na dan inauguracije. Međutim, istovremeno razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine.

Samo je jedan američki predsjednik - Grover Cleveland 1892. godine - uspešno osvojio još jedan mandat u Bijeloj kući nakon što je četiri godine ranije izgubio u trci za rezibor.

Trump ne isključuje ni jednu opciju i daje nagovještaje o svojim planovima. Na prazničnoj zabavi u Bijeloj kući, početkom nedjelje, republikancima je rekao: "Ovo su bile izvanredne četiri godine. Pokušavamo da osvojimo još četiri. U suprotnom, vidimo se za četiri godine".

See all News Updates of the Day

Jedna osoba je poginula, 7 povrijeđeno u požaru kamiona Tesla ispred Trumpovog hotela u Las Vegasu

Ostaci Tesla Cybertrucka koji je izgorio na ulazu u Trump Tower u Las Vegasu, 1. januara 2025.
Ostaci Tesla Cybertrucka koji je izgorio na ulazu u Trump Tower u Las Vegasu, 1. januara 2025.

Jedna osoba je poginula, a sedam je povrijeđeno u srijedu kada se Tesla Cybertruck za koji se činilo da je nosio vatromet zapalio i eksplodirao ispred hotela u Las Vegasu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, saopćile su vlasti.

Zvaničnici Metropolitanske policije Las Vegasa i vatrogasne službe okruga Clark rekli su na konferenciji za novinare da je osoba umrla u kamionu futurističkog vozila. Sedam osoba u blizini zadobilo je lakše povrede, a nekoliko ih je prebačeno u bolnicu.

Požar u prostoru za poslugu u hotelu Trump International Las Vegas prijavljen je u 8:40 sati, rekao je glasnogovornik okruga u saopćenju.

Prema riječima službenika za provođenje zakona, kamion je iznajmljen putem aplikacije Turo i čini se da je napunjen vatrometom. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer nisu imali ovlaštenja da govore javno.

Portparol Turo-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar koji je poslat e-poštom.

Dim se diže nakon što je Tesla Cybertruck izgorio na ulazu u Trump Tower u Las Vegasu, Nevada, SAD, 1. januara 2025. (Jeffrey Miller/preko Reutersa)
Dim se diže nakon što je Tesla Cybertruck izgorio na ulazu u Trump Tower u Las Vegasu, Nevada, SAD, 1. januara 2025. (Jeffrey Miller/preko Reutersa)

Izvršni direktor Tesle Elon Musk rekao je u srijedu popodne X da smo "sada potvrdili da je eksploziju izazvao veoma veliki vatromet i/ili bomba koja je bila u iznajmljenom Cybertrucku i da nije povezana sa samim vozilom. Sva telemetrija vozila bila je pozitivna u trenutku eksplozije."

"Cijeli Teslin viši tim trenutno istražuje ovu stvar", rekao je Musk u ranijoj objavi na platformi nakon što je prisustvovao novogodišnjoj zabavi u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago. "Nikad nismo vidjeli ništa slično."

Zvaničnici za provođenje zakona nisu isključili terorizam kao mogući motiv, rekla je osoba upoznata s tim. Osoba je govorila pod uvjetom da ostane anonimna jer nije bila ovlaštena da javno raspravlja o detaljima istrage.

"Znam da imate mnogo pitanja", rekao je novinarima Jeremy Schwartz, vršilac dužnosti specijalnog agenta zaduženog za ured FBI-a u Las Vegasu. "Nemamo puno odgovora."

Predsjednik Joe Biden je informiran o eksploziji. Eksplozija kamiona uslijedila je nekoliko sati nakon što je vozač naletio kamionom na gomilu u poznatoj francuskoj četvrti New Orleansa rano na Novu godinu, ubivši najmanje 15 ljudi prije nego što ga je policija ubila.

U Las Vegasu svjedokinja Ana Bruce, koja je bila u posjeti iz Brazila, rekla je da je čula tri eksplozije.

“Prvu gdje smo vidjeli vatru, drugi je, valjda, bio akumulator ili nešto slično, a treća je bila velika koja je zadimila cijeli prostor i to je bio trenutak kada je svima rečeno da se evakuišu i da se drže podalje. “, rekao je Bruce.

Hotel sa 64 sprata nalazi se odmah pored Las Vegas Stripa i preko puta tržnog centra Fashion Show Las Vegas.

Eric Trump, sin izabranog predsjednika i izvršnog potpredsjednika Trump Organization, objavio je o požaru na platformi društvenih medija X. Pohvalio je vatrogasnu službu i lokalnu policiju "za njihovu brzu reakciju i profesionalizam".

Vlasti vrše pretrese u istrazi o napadu kamiona u kojem je poginulo najmanje 15 osoba

Debris litters Bourbon Street after a pickup truck was driven into a large crowd in the French Quarter of New Orleans, Louisiana, Jan. 1, 2025. (Geoff Burke/USA TODAY Network via Reuters)
Debris litters Bourbon Street after a pickup truck was driven into a large crowd in the French Quarter of New Orleans, Louisiana, Jan. 1, 2025. (Geoff Burke/USA TODAY Network via Reuters)

FBI je kasno u srijedu saopćio da vlasti izdaju naloge za pretrese u New Orleansu, Louisiana, i državama izvan Louisiane dok istražuju napad u kojem je vozač kamionetom uletio u gomilu i otvorio vatru, ubivši 15 ljudi i ranivši najmanje 30.

Istražitelji su i dalje radili kasno u srijedu na prikupljanju dokaza na mjestu ranojutarnjeg novogodišnjeg napada na popularnu ulicu Bourbon u New Orleansu.

Do sada je FBI identifikovao osumnjičenog kao 42-godišnjeg Shamsud-Din Jabbara. Agencija je saopštila da istražuje napad kao teroristički čin i da vlasti ne vjeruju da je vozač djelovao sam.

"Ubica je bio američki državljanin rođen u Teksasu", rekao je u srijedu navečer američki predsjednik Joe Biden. "Služio je u vojsci Sjedinjenih Država u aktivnoj službi dugi niz godina. Također je služio u rezervnom sastavu vojske do prije nekoliko godina."

Nekoliko sati ranije, osumnjičeni je u video snimcima objavljenim na društvenim mrežama pokazao da je napad inspirisan terorističkom grupom Islamska država. FBI je saopštio da je zastava Islamske države pronađena u vozilu nakon napada.

Biden je rekao da policija i obavještajna zajednica traže bilo kakve potencijalne "veze, udruženja ili saučesnike".

"Toliko ljudi širom svijeta voli New Orleans zbog njegove historije, njegove kulture i prije svega njegovih ljudi", rekao je Biden. "Dakle, znam, dok je ova osoba izvršila užasan napad na grad, duh našeg New Orleansa nikada, nikada, nikada neće biti poražen. Uvijek će sijati."

Napad rano ujutro

Napad se dogodio u srijedu u 3:15 ujutro na raskrsnici ulica Canal i Bourbon u živahnoj francuskoj četvrti u gradu. Istorijska turistička destinacija puna barova i muzike poznata je i po velikim proslavama Nove godine.

Nakon što se vozilo sudarilo, vozač je izašao iz automobila i otvorio vatru na policajce, saopštila je policija. Policajci su uzvratili vatru i ubili osumnjičenog, navodi policija. Dvojica policajaca su ranjena, ali su u stabilnom stanju, saopštila je policija.

"Ovo nije samo teroristički čin. Ovo je zlo", rekla je načelnica policije New Orleansa Anne Kirkpatrick novinarima na konferenciji za novinare ranije u srijedu.

Istražitelji su u vozilu pronašli oružje i potencijalnu eksplozivnu napravu, saopćio je FBI, zajedno s drugim potencijalnim eksplozivnim napravama pronađenim u Francuskoj četvrti. Čini se da je vozilo iznajmljeno, saopštio je FBI.

"Moje srce je sa žrtvama i njihovim porodicama koje su jednostavno pokušavale da proslave praznik. Nema opravdanja za nasilje bilo koje vrste i nećemo tolerisati bilo kakav napad na bilo koju zajednicu naše nacije", rekao je Biden u saopštenju na platformi društvenih medija X.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump osudio je napad u objavi na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.

"Naša srca su sa svim nevinim žrtvama i njihovim najmilijima", rekao je Trump. Trumpova administracija će u potpunosti podržati grad New Orleans dok istražuju i oporavljaju se od ovog čina čistog zla!

U izjavi za X, guverner Luizijane Jeff Landry je incident nazvao "strašnim činom nasilja".

Član FBI-a stoji u blizini buketa cvijeća vezanog za ogradu blok od ulice Bourbon u New Orleansu, Louisiana, nakon što je najmanje 15 ljudi ubijeno tokom napada rano ujutro 1. januara 2025. godine.
Član FBI-a stoji u blizini buketa cvijeća vezanog za ogradu blok od ulice Bourbon u New Orleansu, Louisiana, nakon što je najmanje 15 ljudi ubijeno tokom napada rano ujutro 1. januara 2025. godine.

Gužva je također bila na zabavi u New Orleansu jer je grad trebao biti domaćin utakmice Sugar Bowl u srijedu navečer. Zvaničnici su potvrdili da je utakmica odgođena za četvrtak uveče.

Osim toga, New Orleans bi trebao biti domaćin NFL Super Bowla 9. februara.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Reutersa i Associated Pressa.

Crna Gora: 12 osoba ubijeno u pucnjavi na Cetinju. Napadač mrtav

ARHIVA: Policija na mjestu masovne pucnjave na Cetinju, 12. avgust 2022. godine (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)
ARHIVA: Policija na mjestu masovne pucnjave na Cetinju, 12. avgust 2022. godine (Foto: REUTERS/Stevo Vasiljevic)

Dvanaest osoba, među kojima dvoje djece, ubijeno je, u srijedu popodne 1. januara na Cetinju, dok su četiri osobe ranjene, saopštila je tužiteljka Andrijana Nastić nakon uviđaja.

Oni su ubijeni na pet udaljenih lokacija - na prvoj i drugoj po četiri osobe, na trećoj dvoje djece, na četvrtoj i petoj po jedna osoba.

Osumnjičeni za ovo višestruko ubstvo i ranjavanja, Aco Martinović pokušao je samoubistvo. Preminuo je tokom transporta prema bolnici.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je na vanrednom presu u ponoć da je motiv ubistava nepoznat, jer su ubijeni bili prijatelji i kumovi Martinovića.

Ranjeni koji su dovezeni u Klinički centar, tri muškarca i jedna ženska osoba, životno su ugroženi, saopštio je Aleksandar Radović direktor ispred Kliničkog centra.

Tokom noći troje od njih je operisano.

Crnogorska vlada uvela je zbog tragedije tri dana žalosti.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da su u tragediji na Cetinju ubijeni vlasnik ugostiteljskog objekta "Velestovo" i pojedini članovi njegove porodice, kao i članovi porodice Aca Martinovića, osumnjičenog za višestruko ubistvo.

Osumnjičeni za višestruko ubistvo Aca Martinović
Osumnjičeni za višestruko ubistvo Aca Martinović

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović objasnio je da se “Martinović nalazio u bezizlaznoj situaciji jer smo ga locirali i nakon što smo dali komandu da spusti oružje, pucao je sebi u glavu”.

Martinović je posle višesatne potrage pronađen blizu svoje kuće u jednom naselju na Cetinju.

Šćepanović je kazao i da su od porodice osumnjičenog ubice dobili informacije da je Martinović bio socijalno devijantna osoba.

“Kazali su nam da je imao antisocijalno devijantno ponašanje, prema svojoj porodici, drugovima, prijateljima. Apelujem na građane da blagovremeno ukazuju na takve slučajeve, da ne tražimo krivca samo u državnim organima za sprovođenje zakona”, naveo je Šćepanović.

Dodao je da su sva lica koja su smrtno stradala bila "Martinovićevi kumovi, prijatelji, drugovi, sa kojima je provodio vrijeme", ali da motiv napada još nije poznat.

Ministar Šaranović najavio je da će Vlada Crne Gore u četvrtak predstaviti “plan urgentnih mjera”, jer, kako je naveo, “ne smijemo kao društvo dozvoliti pojedincima da na ovako brutalan način lišavaju života ne samo druge ljude, već i članove svoje porodice".

U pucnjavi su ubijeni vlasnik ugostiteljskog objekta "Velestovo" u cetinjskom naselju Bajice i pojedini članovi njegove porodice, kao i članovi porodice osumnjičenog, saopštili su ranije policijski zvaničnici. Među žrtvama su dva djeteta od deset i trinaest godina.

Premijer Milojko Spajić saopštio je novinarima ispred centra da se desila “užasna tragedija koja nas je sve pogodila”.

“Trenutno su sve raspoložive ekipe policije… na terenu. Tražimo počinioca, na dobrom smo tragu. Imamo četiri teško povrijeđene osobe, ljekari se bore za njihove živote, svi su na operacionim stolovima... Nadam se da će se izvući i da će ljekari uspjeti da spase njihove živote”, rekao je Spajić.

Prema prvim informacijama, “počinilac nije imao kriminalni bekgraund, već je to bila kafanska svađa gdje su se potegli pištolji i krenulo je u smjeru u kome nije trebalo da ide”, rekao je Spajić.

Stanovnici Cetinja i policija na ulici poslije pucnjave 1. januara 2024.
Stanovnici Cetinja i policija na ulici poslije pucnjave 1. januara 2024.

Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti. Vlada takođe apeluje na opštine da otkažu nastupe i koncerte zakazane za 1. januar.

“Pooštrićemo kriterijume za nošenje oružja, razmotrićemo i potpunu zabranu oružja”, rekao je premijer.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je zaprepašćen i potresen tragedijom, izražavajući saučešće porodicama i prijateljima stradalih.

"Umjesto praznične radosti, nad našom Prijestonicom i cijelom Crnom Gorom nadvila se tuga zbog gubitka nevinih života. Zaprepašćen sam i potresen tragedijom koja je zavila u crno naše Cetinje, porodice i prijatelje stradalih kojima izražavam svoje iskreno saučešće. Molimo se i nadamo za oporavak svih ranjenih", rekao je Milatović.

On je napisao da su "naše misli večeras sa porodicama koje su izgubile svoje voljene i građanima Cetinja, i dodao da "cijela Crna Gora osjeća i dijeli vašu bol".

U avgustu 2022. godine, u masakru na Cetinju ubijeno je 11 osoba, među kojima i napadač.

Nakon G20 u Riju: Obećanja da će se pozabaviti osnovnim uzrocima migracija, globalnih raseljavanja

Migranti hodaju autoputem Huixtla u državi Chiapas, Meksiko, 22. oktobra 2024., nadajući se da će stići do sjeverne granice zemlje i na kraju Sjedinjenih Država.
Migranti hodaju autoputem Huixtla u državi Chiapas, Meksiko, 22. oktobra 2024., nadajući se da će stići do sjeverne granice zemlje i na kraju Sjedinjenih Država.

Čelnici G20 sastali su se u Rio de Žaneiru u Brazilu, u novembru, i postavili ambiciozan cilj da izvuku 600 miliona ljudi iz siromaštva do 2030. godine, ističući hitnu potrebu za rješavanjem problema siromaštva i globalne zdravstvene zaštite – temeljnih uzroka migracija i prisilnog raseljavanja .

Tokom samita, stručnjaci su rekli da 20 najvećih svjetskih ekonomija ima kapacitet da umanji uticaj osnovnih uzroka kroz socijalne politike i regionalne sporazume o migraciji.

Stručnjaci poput Paula Illesa, osnivača Centra za ljudska prava i državljanstvo imigranata, naglasili su važnost prepoznavanja pitanja migracija kao legitimnih.

"To se uvijek mora rješavati iz perspektive ljudskih prava", rekao je Illes za Glas Amerike. „Pored toga, lideri G20 bi trebali priznati da se migracije dešavaju i zbog strukturalnih problema kao što su siromaštvo, ekološke katastrofe, ratovi i sukobi.

Euclimar Fuentes, venecuelanska migrantkinja koja živi u Sao Paulu u Brazilu, primjer je kako su se ova pitanja spojila. Rođen u Venecueli, Fuentes se sjeća svog sretnog djetinjstva.

“Išli bismo na plažu na doručak kao porodica. Kulturno, život je bio lijep u Venecueli”, rekla je ona za Glas Amerike.

Penzionisanje njenog oca nakon godina rada policajca omogućilo je porodici ugodan život. Situacija u Venecueli pogoršala se tokom pandemije COVID-19 zbog kombinacije već postojećih ekonomskih, političkih i društvenih kriza koje su pogoršale globalna zdravstvena vanredna situacija.

“Teško je kada porodica, cijela zajednica, ostane bez hrane, struje, energije ili vode. Teško je živjeti u zemlji u kojoj nemaš šta da jedeš - rekla je Fuentes.

Izazovi njene porodice su se pojačali kada je njegovom sinu dijagnosticirana leukemija u decembru 2020.

„Pokušali smo da ga liječimo tamo, ali bilo je teško“, rekao je on za Glas Amerike, dodajući da je mnogo djece umrlo u istim okolnostima: bez sredstava, bez liječenja, bez ičega za jelo.

"Nismo željeli da on bude dio tog sistema [i umre]", rekla je.

Fuentes i njena porodica napustili su Venecuelu 26. decembra 2020.

Razmatrali su različite zemlje, uključujući i Sjedinjene Države, ali su zbog bolesti njenog sina i puta za humanitarni status odabrali Brazil, u kojem prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice živi oko 61.000 Venecuelanaca.

Deklaracija G20

Zvanična deklaracija G20 istakla je potrebu rješavanja temeljnih uzroka raseljavanja, uključujući glad i siromaštvo.

UN procjenjuju da 2,4 milijarde ljudi širom svijeta živi u siromaštvu, krizi koja je povećala migraciju, rekao je brazilski ministar razvoja Wellington Dias.

„Ali pored pitanja migracije“, rekao je Dias za Glas Amerike, „glad i siromaštvo nisu samo problemi za one koji su gladni ili žive u siromaštvu. To je problem za srednju klasu, za bogate, za bogate zemlje i za bogate pojedince.”

Deklaracija je uključivala stvaranje Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva, koja ima za cilj implementaciju politika kao što su novčani transferi za 500 miliona ljudi, školski obroci za 150 miliona djece i zdravstvene usluge za 200 miliona žena i male djece.

Očekuje se da će finansiranje doći od najmanje 40 zemalja, 13 globalnih organizacija i raznih neprofitnih organizacija i fondacija, kojima upravlja nekoliko finansijskih institucija.

"Više nije samo davanje korpi sa hranom", rekao je Dias. “Razgovaramo o implementaciji razvojnog plana koji se mora baviti obrazovanjem, koje je ključna osnova za iskorjenjivanje siromaštva, kao i zdravstvom, ekonomijom, otvaranjem radnih mjesta i infrastrukturom.”

UN su napomenule da su nesigurnost hrane, migracije i raseljavanje zamršeno povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, sukobima i siromaštvom - što su sve glavne rasprave na samitu G20. Izazovi s kojima se suočavala tokom pandemije COVID-19 dodatno su naglasili ove veze, sa zdravstvenim krizama, ekonomskim poteškoćama i raseljavanjem koji su doveli do povećane migracije na zapadnoj hemisferi, rekao je Dias.

Steve Seide, 22-godišnji student političkih nauka sa Haitija, također je utjelovio borbe s kojima se suočavaju mnogi migranti. Otadžbinu je napustio 2023. godine zbog nedostatka posla i sve veće zabrinutosti za sigurnost.

"Odabrao sam Brazil jer sam čuo za mogućnosti posla i koliko su Brazilci dobrodošli", rekao je za Glas Amerike.

Venecuelanska migrantica Natalia Contreras brine o svojoj djeci dok se smještaju da doručkuju u skloništu u Rio Branco, Brazil, 22. juna 2024.
Venecuelanska migrantica Natalia Contreras brine o svojoj djeci dok se smještaju da doručkuju u skloništu u Rio Branco, Brazil, 22. juna 2024.

Seideovo putovanje u Brazil bilo je opasno i skupo. Da bi stigao na odredište, prešao je bez dokumentacije u Dominikansku Republiku.

“Prvi put nisam ušao. Ali vratio sam se na granicu”, rekao je.

Nakon što je proveo mjesec dana u Dominikanskoj Republici, na kraju je dobio humanitarnu vizu i na putu je ka stabilnom životu u Brazilu.

„U životu se ne možeš zaustaviti. Ako treba da stignete negdje, morate se boriti do kraja”, rekao je on.

Budući napori za odgovor

Globalni odgovor na pandemiju također je zauzeo središnje mjesto na samitu G20, gdje su Sjedinjene Države predvodile napore da osiguraju nove doprinose fondu za pandemiju vrijednom 2 milijarde dolara, obećavajući do 667 miliona dolara do 2026.

Cilj je pomoći zemljama u razvoju da se pripreme za buduće pandemije i odgovore na njih. Međutim, učešće SAD u ovoj inicijativi podliježe odobrenju Kongresa.

Zemlje članice su se također složile da uspostave „mehanizam upravljanja koji integriše ključne igrače u globalnoj zdravstvenoj sigurnosti i ekosistemu finansiranja, sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u centru“.

Dok su lideri G20 nastojali da se pozabave međusobno povezanim izazovima migracije, siromaštva i globalnog zdravlja, priče poput onih Fuentes i Seidea naglašavale su važnost međunarodne saradnje i održivih rješenja.

"Kada imate svoj dom, svoj komad zemlje, svoju porodicu, ne razmišljate o odlasku", rekla je Fuentes i dodala da je odvojenost od njenih najmilijih i dalje "veoma teška".

“Prošle su tri godine, ali još uvijek je teško. Ostaviti sve iza sebe, ne znati kada ćete ponovo vidjeti svoje voljene – to je bol koji ne nestaje. … Odlazak je bio najteža stvar koju smo ikada uradili. Ali ponekad je to jedini izbor koji imate da zaštitite onoga koga volite”, rekla je.

Trump kaže da planira prisustvovati sahrani Jimmy Cartera

Melania Trump gleda kako novoizabrani američki predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima prije novogodišnje zabave u Mar-a-Lagu 31. decembra 2024. u Palm Beachu na Floridi. Trump je rekao novinarima da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Džimija Kartera.
Melania Trump gleda kako novoizabrani američki predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima prije novogodišnje zabave u Mar-a-Lagu 31. decembra 2024. u Palm Beachu na Floridi. Trump je rekao novinarima da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Džimija Kartera.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera.

Upitan o tome dok je ulazio na novogodišnju zabavu u svom klubu Mar-a-Lago na Floridi, Trump je odgovorio: "Biću tamo." Pod pritiskom o tome da li je razgovarao s članovima Carterove porodice, Trump je rekao da radije ne bi rekao.

Pogrebne službe u čast Cartera, koji je preminuo u nedjelju u 100. godini, održat će se u Georgiji i Washingtonu, počevši od 4. januara do 9. januara.

Trump je bio čest i žestoki kritičar Cartera u tragovima kampanje uoči izbora u novembru, koristeći rastuću stopu inflacije iz 1970-ih da nepovoljno uporedi predsjednika Joea Bidena s Carterom i njegovom administracijom.

Novoizabrani predsjednik je bio ljubazan prema bivšem predsjedniku, međutim, u objavama na njegovoj društvenoj mreži nakon Carterove smrti u nedjelju, pišući da mu nacija "duguje zahvalnost".

"Iako sam se filozofski i politički snažno ne slagao s njim, također sam shvatio da je on zaista volio i poštovao našu zemlju i sve što ona predstavlja", napisao je Trump o Carteru. “Naporno je radio da Ameriku učini boljim mjestom i zbog toga mu odajem najveće poštovanje.”

Noseći smoking dok je ulazio na svečanosti, Trump je uzeo nekoliko minuta pitanja novinara o raznim temama. Upitan je o mogućnosti prekida vatre u izraelskom ratu s Hamasom u Gazi, ali je samo rekao: "Vidjet ćemo šta će se dogoditi."

O taocima koje je prije više od godinu dana zarobio Hamas, novoizabrani predsjednik je rekao: "Reći ću to ovako: bolje je da puste taoce da se vrate uskoro."

Trump je takođe rekao da misli da će 2025. biti "sjajna godina" i da ćemo "proći fantastično dobro kao zemlja".

“Postoji svjetlo nad cijelim svijetom, ne samo u našoj zemlji. Oni su mnogo srećni ljudi”, rekao je Tramp poslednjih nedelja.

Upitan o svojim odlukama za novu godinu, Trump je rekao: "Samo želim da svi budu sretni, zdravi i dobro".

Trump je kasnije izašao na pozornicu kako bi se kratko obratio okupljenima koji su se okupili u novoj godini u Mar-a-Lagu i obećao "da će obaviti sjajan posao kao vaš predsjednik".

Biden je, sa svoje strane, novogodišnju noć proveo proslavljajući vjenčanje svoje nećakinje Missy Owens u Greenvilleu, Delaware, nakon čega je uslijedio prijem na Kennett Squareu u Pennsylvaniji. Biden i prva dama Jill Biden prekinuli su svoje tradicionalno praznično putovanje na Američka Djevičanska ostrva kako bi prisustvovali ceremoniji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG