Linkovi

Najnovije

Približava sa kraj Trumpovog mandata, ali još nema odgovora na brojna pitanja

Predsjednik SAD Donald Trump
Predsjednik SAD Donald Trump

Manje od sedam nedjelja prije okončanja njegovog četvorogodišnjeg mandata, postavljaju se brojna pitanja o aktuelnom predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

Da li će da prizna da je poražen na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden?

Trump za sada to nije uradio, niti je to neophodno. Priznanje poraza na izborima je jednostavno učtiva tradicija američkih predsjedničkih izbora, poslije kojih poraženi kandidat priznaje očigledno i čestita pobjedniku.

Joe Biden
Joe Biden

Međutim, nema nagovještaja da je Trump spreman da prizna poraz na izborima, čak i nakon što su zvaničnici ključnih država proglasili Bidenovu pobjedu, što će dovesti do njegove inauguracije 20. januara za 46. predsjednika SAD.

Umesto toga, Trump tvrdi da su izbori pokradeni i da mu je prevarom oduzet drugi mandat. U srijedu je objavio video od 46 minuta ispunjen osporenim tvrdnjama o nepravilnostima tokom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, tokom kojeg je pokušao da dokaže da je u stvari pobijedio.

"Ubačen je ogroman broj glasova, gotovo svi za Bidena. I do danas, svi pokušavaju da utvrde odakle su došli. Krenulo je od moje velike prednosti (nekoliko sati nakon zatvaranja birališta) do toga da gubim sa malom razlikom u narednim danima", ustvrdio je Trump.

Smanjena Trumpova prednost, a zatim i poraz, lako je objašnjena činjenicom da je ogroman broj glasova koji su poslati ranije poštom, a koje je on kritikovao, uglavnom bio za Bidena, a bilo je potrebno više dana da se prebroje - u pojedinim slučajevima zato što su izborni zvaničnici dozvolili brojanje ranije poslatih glasačkih listića tek na dan izbora ili poslije zatvaranja birališta.

Trump i njegov izborni štab za sada nisu uspjeli da dokažu svoje tvrdnje pred sudovima u odlučujućim državama u kojima je Biden pobijedio. Najnoviji pravni poraz doživeli su u Wisconsinu, gdje je Vrhovni sud odbio u četvrtak da razmotri tužbu kojom se tražilo da se preokrene izborni rezultat, prema kojem je Biden pobijedio sa prednošću od 20.000 glasova. Sudije su saopštile da tužbu prvo moraju da razmotre niži sudovi.

Pobjednika američkih predsjedničkih izbora odlučuje takozvani Elektorski koledž, prema kojem države sa najvećim brojem stanovnika imaju i najveći broj elektorskih glasova.

Biden ima prednost od 306 naprema 232 elektorska glasa, koliko je osvojio Trump. Aktuelni predsjednik je istom razlikom 2016. godine porazio tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a svoju pobjedu proglasio "ubjedljivom".

Biden takođe vodi po broju direktnih glasova birača - sa gotovo 7 miliona. Elektorski koledž glasa 14. decembra, a očekuje se da Biden bude proglašen pobjednikom. Kongres bi trebalo da formalno potvrdi taj ishod početkom januara, dvije nedjelje prije nego što Biden položi zakletvu za predsjednika na platformi koja se gradi ispred zgrade američkog Kongresa.

Sada se postavlja pitanje da li će Trump prisustvovati Bidenovoj inauguraciji?

Zgrada američkog Kongresa
Zgrada američkog Kongresa

Više od jednog vijeka, svaki odlazeći predsjednik poštovao je običaj i prisustvovao ceremoniji polaganja zakletve svog nasljednika, čak i kada je izgubio trku za drugi mandat.

Trump je rekao da je donio odluku o tome, ali još nije objavio gdje planira da bude na dan inauguracije. Međutim, istovremeno razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine.

Samo je jedan američki predsjednik - Grover Cleveland 1892. godine - uspešno osvojio još jedan mandat u Bijeloj kući nakon što je četiri godine ranije izgubio u trci za rezibor.

Trump ne isključuje ni jednu opciju i daje nagovještaje o svojim planovima. Na prazničnoj zabavi u Bijeloj kući, početkom nedjelje, republikancima je rekao: "Ovo su bile izvanredne četiri godine. Pokušavamo da osvojimo još četiri. U suprotnom, vidimo se za četiri godine".

See all News Updates of the Day

Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris

Bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Trump sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyauom i njegovom suprugom Sarom u Mar-a-Lagu, u Palm Beachu na Floridi.
Bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Trump sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyauom i njegovom suprugom Sarom u Mar-a-Lagu, u Palm Beachu na Floridi.

Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.

Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.

Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.

"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.

Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.

"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.

Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.

Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.

"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.

Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.

Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.

Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.

"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.

Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.

Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.

Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.

Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.

Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu

Barže sa sportistima-učesnicima igara tokom defilea rijekom Senom (REUTERS/Amanda Perobelli)
Barže sa sportistima-učesnicima igara tokom defilea rijekom Senom (REUTERS/Amanda Perobelli)

U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.

Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.

Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.

Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.

Defile učesnika Olimpijskih igara.
Defile učesnika Olimpijskih igara.

Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.

Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.

Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.

Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.

Nastup Lady Gage na otvaranju Olimpijskih igara.
Nastup Lady Gage na otvaranju Olimpijskih igara.

Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.

Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.

Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.

Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti

Sekretar za odbranu Lloyd Austin i načelnig združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi na konferenciji za novinare u Washingtonu. (Foto: AP/Kevin Wolf)
Sekretar za odbranu Lloyd Austin i načelnig združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi na konferenciji za novinare u Washingtonu. (Foto: AP/Kevin Wolf)

Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.

"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.

U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.

"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.

Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.

Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.

"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.

Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.

Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.

Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.

"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.

Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.

"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.

U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.

"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.

A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.

"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.

Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa

Kamala Harris
Kamala Harris

Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.

Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.

Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.

Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.

Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.

Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.

Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.

Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.

Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.

Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu

Paris Olympics Torch Relay
Paris Olympics Torch Relay

Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.

Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.

U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.

„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.

Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG