Linkovi

Najnovije

Približava sa kraj Trumpovog mandata, ali još nema odgovora na brojna pitanja

Predsjednik SAD Donald Trump
Predsjednik SAD Donald Trump

Manje od sedam nedjelja prije okončanja njegovog četvorogodišnjeg mandata, postavljaju se brojna pitanja o aktuelnom predsjedniku SAD Donaldu Trumpu.

Da li će da prizna da je poražen na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden?

Trump za sada to nije uradio, niti je to neophodno. Priznanje poraza na izborima je jednostavno učtiva tradicija američkih predsjedničkih izbora, poslije kojih poraženi kandidat priznaje očigledno i čestita pobjedniku.

Joe Biden
Joe Biden

Međutim, nema nagovještaja da je Trump spreman da prizna poraz na izborima, čak i nakon što su zvaničnici ključnih država proglasili Bidenovu pobjedu, što će dovesti do njegove inauguracije 20. januara za 46. predsjednika SAD.

Umesto toga, Trump tvrdi da su izbori pokradeni i da mu je prevarom oduzet drugi mandat. U srijedu je objavio video od 46 minuta ispunjen osporenim tvrdnjama o nepravilnostima tokom glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, tokom kojeg je pokušao da dokaže da je u stvari pobijedio.

"Ubačen je ogroman broj glasova, gotovo svi za Bidena. I do danas, svi pokušavaju da utvrde odakle su došli. Krenulo je od moje velike prednosti (nekoliko sati nakon zatvaranja birališta) do toga da gubim sa malom razlikom u narednim danima", ustvrdio je Trump.

Smanjena Trumpova prednost, a zatim i poraz, lako je objašnjena činjenicom da je ogroman broj glasova koji su poslati ranije poštom, a koje je on kritikovao, uglavnom bio za Bidena, a bilo je potrebno više dana da se prebroje - u pojedinim slučajevima zato što su izborni zvaničnici dozvolili brojanje ranije poslatih glasačkih listića tek na dan izbora ili poslije zatvaranja birališta.

Trump i njegov izborni štab za sada nisu uspjeli da dokažu svoje tvrdnje pred sudovima u odlučujućim državama u kojima je Biden pobijedio. Najnoviji pravni poraz doživeli su u Wisconsinu, gdje je Vrhovni sud odbio u četvrtak da razmotri tužbu kojom se tražilo da se preokrene izborni rezultat, prema kojem je Biden pobijedio sa prednošću od 20.000 glasova. Sudije su saopštile da tužbu prvo moraju da razmotre niži sudovi.

Pobjednika američkih predsjedničkih izbora odlučuje takozvani Elektorski koledž, prema kojem države sa najvećim brojem stanovnika imaju i najveći broj elektorskih glasova.

Biden ima prednost od 306 naprema 232 elektorska glasa, koliko je osvojio Trump. Aktuelni predsjednik je istom razlikom 2016. godine porazio tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a svoju pobjedu proglasio "ubjedljivom".

Biden takođe vodi po broju direktnih glasova birača - sa gotovo 7 miliona. Elektorski koledž glasa 14. decembra, a očekuje se da Biden bude proglašen pobjednikom. Kongres bi trebalo da formalno potvrdi taj ishod početkom januara, dvije nedjelje prije nego što Biden položi zakletvu za predsjednika na platformi koja se gradi ispred zgrade američkog Kongresa.

Sada se postavlja pitanje da li će Trump prisustvovati Bidenovoj inauguraciji?

Zgrada američkog Kongresa
Zgrada američkog Kongresa

Više od jednog vijeka, svaki odlazeći predsjednik poštovao je običaj i prisustvovao ceremoniji polaganja zakletve svog nasljednika, čak i kada je izgubio trku za drugi mandat.

Trump je rekao da je donio odluku o tome, ali još nije objavio gdje planira da bude na dan inauguracije. Međutim, istovremeno razmišlja da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine.

Samo je jedan američki predsjednik - Grover Cleveland 1892. godine - uspešno osvojio još jedan mandat u Bijeloj kući nakon što je četiri godine ranije izgubio u trci za rezibor.

Trump ne isključuje ni jednu opciju i daje nagovještaje o svojim planovima. Na prazničnoj zabavi u Bijeloj kući, početkom nedjelje, republikancima je rekao: "Ovo su bile izvanredne četiri godine. Pokušavamo da osvojimo još četiri. U suprotnom, vidimo se za četiri godine".

See all News Updates of the Day

Netanyahu često pominje antisemitizam, kritičari kažu da zloupotrebljava tu riječ

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu na nedeljnom sastanku kabineta u Jerusalimu, 21. maja 2023. (AP Photo/ Maya Alleruzzo, Pool, File)
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu na nedeljnom sastanku kabineta u Jerusalimu, 21. maja 2023. (AP Photo/ Maya Alleruzzo, Pool, File)

Nakon što je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) zatražio nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog ministra odbrane i nekoliko visokih zvaničnika Hamasa, izraelski lider ga je optužio da je jedan od "najvećih antisemita savremenog doba".

Kada su protesti potresali kampuse fakulteta širom Sjedinjenih Država, Netanyahu je rekao da su prepuni "antisemitske rulje".

To su samo dva od brojnih primjera kada je Netanyahu, tokom rata, optužio kritičare Izraela ili njegove politike za antisemitizam, koristeći vatrenu retoriku da ih uporedi sa najgorim neprijateljima koji su proganjali Jevreje. Međutim, njegovi kritičari kažu da previše često koristi taj izraz da bi ostvario svoje političke ciljeve i da pokušava da uguši legitimne kritike, pri čemu rizikuje da "razvodnji" značenje tog izraza u vreme kada antisemitizam raste širom svijeta.

"Nije svaka kritika na račun Izraela antisemitska", kaže Tom Segev, izraelski istoričar. "U trenutku kada kažete da je to antisemitska mržnja oduzimate svaki legimitet kritikama i pokušavate da ugušite debatu."

Prema istraživačima, došlo je do naglog porasta broja antisemitskih incidenata od kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra. Mnogi Jevreji u Sjevernoj Americi i Evropi kažu da se osjećaju nebezbjedno, pozivajući se na pretnje jevrejskim školama i sinagogama i na propalestinske demonstracije na kampusima američkih univerziteta, iako organizatori negiraju da je antisemitizam pokretač protesta.

Rat je obnovio debatu koja se već dugo vodi o definiciji antisemitizma i tome da li se svaka kritika Izraela - od ubistva hiljada palestinske djece koje je počinila njegova vojska do pitanja o samom pravu Izraela na postojanje - svode na govor mržnje prema Jevrejima.

Netanyahu, sin akademika koji je proučavao srednjevjekovni progon Jevreja, odavno koristi patnje jevrejskog naroda da oboji političku retoriku. I on svakako nije prvi svjetski lider optužen da je iskoristio nacionalnu traumu za ostvarenje sopstvenih političkih ciljeva.

Pristalice kažu da je Netanyahu iskreno zabrinut za bezbjednost Jevreja širom svijeta.

Ali, on iznosi optužbe za antisemitizam u vrijeme kada je više puta pokušao da izbjegne odgovornost za činjenicu da nije spriječio napad Hamasa 7. oktobra. Hamas je ubio oko 1.200 ljudi i uzeo 250 talaca, za šta mnogi u izraelskom vojnom establišmentu priznaju da snose dio krivice.

Netanyahu je stalno izložen kritikama i na domaćem terenu i u inostranstvu, tokom rata u kome je ubijeno 35.000 Palestinaca prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Sukobi su izazvali humanitarnu katastrofu a glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan je optužio Netanyahua i njegovog ministra odbrane da koriste izgladnjivanje kao "metod rata", između ostalih zločina.

Istoričar Segev priznaje da je došlo do porasta u "nasilnoj mržnji" prema Izraelu, i govoreći iz Beča kaže da nije siguran da li je sada bezbjedno pričati na hebrejskom jeziku na javnim mjestima. Međutim, dodaje da je Netanyahu odavno koristio jevrejske krize za sopstvenu političku korist, uključujući i podsjećanje na najdublju traumu jevrejskog naroda - Holokaust - kako bi sprovodio svoje ciljeve.

Studenti na propalestinskim demonstracijama na Institutu tehnologije Massachusetts 3. maja 2024. (Foto: AP/Charles Krupa)
Studenti na propalestinskim demonstracijama na Institutu tehnologije Massachusetts 3. maja 2024. (Foto: AP/Charles Krupa)

Na vrhuncu protesta na američkim fakultetima, Netanyahu je objavio video saopštenje u kome je osudio "nedopustivi" antisemitizam i uporedio kampove na travnjacima koledža sa nacističkom Nemačkom 1930-ih.

"To što se dešava na kampusima američkih koledža je stravično", izjavio je.

Reagujući na zahtjev Khana da se izdaju potjernice, rekao je da tužilac MKS "nesmotreno doliva ulje na vatru antisemitizma koja bjesni širom svijeta", poredeći ga sa nejmačkim sudijama koji su dozvolili da se usvoje nacistički rasni zakoni protiv Jevreja.

Ti komentari izazvali su kritiku od strane šefa Evropske unije za spoljnu politiku, Josepa Borrella.

"Tužiocu suda se upućuju prijetnje i optužen je za antisemitizam - kao što je uvijek slučaj kada bilo ko učini nešto što se ne dopada Netanyahuovoj vladi", izjavio je Borrell. "Riječ antisemitski ima ogromnu težinu, ona je previše važna i ozbiljna."

Netanjahu je otpužbe da izraelski rat izaziva glad u Gazi i da taj rat predstavlja genocid uporedio sa "krvnom klevetom" - neosnovanim, vijekovima starim optužbama da su Jevreji žrtvovali hrišćansku djecu kako bi koristili njihovu krv u verskim obredima.

"Te lažne optužbe se ne iznose na naš račun zbog stvari koje radimo, već zbog jednostavne činjenice da postojimo", izjavio je izraelski premijer na ceremoniji povodom obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust u Izraelu ranije ovog mjeseca.

Netanyahu je ranije više puta aludirao na Holokaust u pokušaju da okrene svijet protiv iranskog nuklearnog programa.

Izraelski lideri i mediji također su pravili takva poređenja u odnosu na 7. oktobar, opisujući napadače Hamasa kao naciste, poredeći njihov upad u Izrael sa historijskim nasiljem nad Jevrejima u istočnoj Evropi i opisujući prizore spaljenih tijela jevrejskih žrtava kao "Šoa" - što je jevrejska riječ za Holokaust.

Izraelci se osjećaju veoma povrijeđenim zbog globalnog rasta antisemitizma, a mnogi smatraju da je rast kritika na račun Izraela dio tog rasta. Također smatraju i da postoji hipokrizija u intenzivnom fokusu svijeta na izraelski rat sa Hamasom dok drugi konflikti privlače mnogo manje pažnje.

Moshe Klughaft, bivši savjetnik Netanyahua, kaže da vjeruje da je izraelski lider iskreno zabrinut zbog rasta antisemitzma.

"Njegova je dužnost da osudi antisemitizam kao premijer Izraela i šef države koja sebe smatra odgovornom za Jevreje u cijelom svijetu", kaže.

Mnogi Izraelci vide rat u Gazi jednostavno kao čin samoodbrane i zbunjeni su jer smatraju da je više kritika trebalo da bude usmjereno na Hamas - pošto krive grupu da je započela rat, da koristi palestinske civile kao živi štit i odbija da oslobodi taoce. Zahtjevi za potjernicama Međunarodnog krivičnog suda su vjerovatno pojačali ta osjećanja.

Dok Netanyahu ponavlja optužbe za antisemitizam, on ima na umu izraelsku javnost, kaže Reuven Hazan, politikolog Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

Hazan kaže da je Netanyahu iskoristio proteste na američkim koledžima, na primjer, da dobije podršku Izraelaca u vrijeme kada je njegova popularnost značajno opala, dok su građani sve nestrpljiviji u odnosu na rat. On dodaje da je Netanyahu također iskoristio proteste da odvrati pažnju sa svog dosadašnjeg neuspjeha da ostvari dva glavna cilja rata - uništenje Hamasa i oslobođenje talaca.

"On skida krivicu sa sebe, pripisuje sve neuspjehe ne svojoj spoljnoj politici i politici na palestinskim teritorijama, nego antisemitizmu. Taj narativ mu donosi veliku korist, pošto ga oslobađa odgovornosti", ukazuje Hazan.

Shmuel Rosner, visoki saradnik Instituta za politiku jevrejskog naroda, tink-tenka iz Jerusalima, odbacuje argument da Netanyahu guši kritike nazivajući ih antisemitskim, podsjećajući na veliki broj kritika upućenih njegovoj zemlji. Međutim, kaže da bi upotreba oznake "antisemitski" da se postignu politički ciljevi mogla da devalvira tu riječ.

"Ja bih bio selektivniji od vlade Izraela u odabiru ljudi i institucija koje proglašavaju antisemitskim", ističe on.

Neke supstance u "vapeu" mogu da izazovu veću zavisnost od običnog nikotina

"Vapeovi" u prodavnici u Coloradu, maj 2024. (REUTERS/Kevin Mohatt)
"Vapeovi" u prodavnici u Coloradu, maj 2024. (REUTERS/Kevin Mohatt)

Alternative nikotinu, koje se koriste u "vape" uređajima u SAD-u i ostatku svijeta, potentnije su i mogu da izazovu veću zavisnost od nikotina - iako naučni podaci još nisu potpuno kompletirani, pokazuju istraživanja Agencije za hranu i lijekove SAD (FDA) i nezavisnih stručnjaka, saznaje Reuters.

Sintetičke supstance, koje imaju hemijsku strukturu sličnu nikotinu, ne potpadaju pod regulativu o duhanu i "vapeovanju" u SAD - pod koju potpada tradicionalni nikotin. To znači da proizvođači mogu da prodaju "vapeove" sa sintetičkim supstancama sličnim nikotinu bez da traže odobrenje od FDA - što je proces koji je skup, traje dugo i često je neuspešan.

Veliki proizvođači duvana kao što su Altria group ili British American Tobacco, već su izgubili dobar dio tržišta zbog "vapeova" koji se prodaju bez odobrenja FDA.

Altria, koja proizvodi Marlboro cigarete u SAD, objavila je na svom siteu prepisku sa FDA u kojoj naglašava da raste upotreba "vapeova" sa sintetičkim 6-metil nikotinom i upozorava da takvi uređaji postaju "nova prijetnja" za regulaciju tog sektora.

"Ako ostanu neprovjerene, hemikalije koje imitiraju efekat nikotina, mogu predstavljati rizike za potrošače u SAD i umanjiti autoritet FDA", piše Altria i kao primer navodi Spree Bar, "vape" proizvođača Charlie's Holdings Inc CHUC.N.

FDA nije komentarisala ovu prepisku.

U odgovoru Reutersu na pitanja o 6-metil nikotinu i drugim alternativana, FDA je navela: "Iako je potrebno još istraživanja, neki podaci pokazuju da su supstance slične nikotinu potentnije od nikotina - za koji znamo da izaziva jaku zavisnost, može da utiče na razvoj mozga kod adolescenata i ima dugoročne efekte kada je riječ o učenju i pamćenju adolescenata".

Tradicionalni nikotin se također može naći u "vapeovima", i dobija se iz lišća duhana. Sintetički nikotin se u potpunosti pravi u laboratoriji.

FDA je saopštila da će upotrijebiti sve svoje resurse kako bi zaštitila omladinu od proizvoda koji mogu da škode zdravlju.

"FDA se oslanja na podatke i trenutno smo u procesu razmatranja dopstupnih informacija, kako bismo potencijalno preduzeli neke korake", navodi se u odgovoru na pitanja Reutersa.

Troje akademskih istraživača je Reutersu reklo da su trenutne studije 6-metil nikotina limitirane u smislu da se mogu izvesti konačni zaključci o uticaju te supstance na zdravlje.

Imad Damaj, profesor na Odjeljenju faramkologije i toksikologije Univerziteta u Virginiji, kaže da su istraživanja pokazala da je 6-metil nikotin potentniji od nikotina, ali da je potrebno još testiranja na ljudima.

Neke od aktuelnih studija su ograničene jer ih dijelom finansiraju proizvođači, a druge se bave kratkoročnim efektima na životinje i ne može se još potpuno utvrditi kako utiču na ljude.

Proizvođač "vapeova" kojeg je prozvala Altria, Charlie's Holdings odgovorio je da Spree Bar ima "profil toksičnosti sličan nikotinu". Jedan od osnivača kompanije Ryan Stump priznao je da je potrebno još istraživanja o 6-metil nikotinu.

FDA i dalje nije odobrila "vapeove" sa tradicionalnim nikotinom koji imaju različite ukuse, uz objašnjenje da proizvođači nisu dokazali da benefiti konzumiranja "vapea" u odnosu na duhan prevazilaze rizike po mlade ljude.

Anes Saleh prodaje Spree Bar u prodavnici "vapeova" u Denveru, Coloradu.

Kaže da neke mušternije kupuju taj "vape" umjesto nikotinskog, i da se niko nije žalio.

"Jedino sam čuo da neki ljudi neće da probaju jer ne znaju šta je sintetički nikotin i kako deluje", kaže on.

Udruženje proizvođača "vapeova" u SAD-u u saopštenju navodi da je FDA zabranila proizvode koje mnogi pušači u Americi koriste kako bi se odvikli od pušenja klasičnih cigareta. To omogćava procvat crnog tržišta, i vraća ljude pušenju cigareta, rekla je potpredsjednica udruženja Allison Boughner.

Firma koja proizvodi Spree Bar je 6-metil nikotin kupila od druge američke firme Novel Compounds, koja uvozi tu supstancu iz inostranstva. Testovi koje je sprovela ta kompanija pokazuju da sintetički nikotin nije štetniji od običnog, ali dodaje se da je potrebno još istraživanja.

Sven Jordt, profesor na Univerzitetu Duke, koji je pisao o ovoj temi, kaže da 6-metil nikotin može biti štetniji i toksičniji od tradicionalnog.

"Pitanje je da li želimo da takva hemikallija bude svima dostupna", napominje on.

Profesor Jordt, kao i Damaj, nisu dobijali novac ni od proizvođača "vapeova", niti cigareta.

Sintetički nikotin se prodaje i u malim vrećicama - tako ga prodaje kompanija Aroma King u Velikoj Britaniji. Ta firma je u februaru navela da je 6-metil nikotin "manje toksičan, manje štetan i manje izaziva zavisnost od običnog".

U izjavi Reutersu se pozvala na svoja istraživanja, studije drugih i svog dobavljača koji 6-metil nikotin klasifikuje kao manje toksičan prema regulativi Evropske unije o klasifikaciji, označavanju, pakovanju supstanci i mešavina (CLP).

Četiri kompanije u Kini imaju patente za proizvodnju 6-metil nikotina, uključujući i kompaniju Zinwi Biotech koja pravi tečnosti za "vapeove".

Iz te kompanije nisu odgovorili na pitanja dokle su stigla njihova istraživanja sintetičkog nikotina, a nisu rekli ni gdje ga prodaju.

Macron traži da se Ukrajini dozvoli da zapadnim oružjem gađa mete u Rusiji

Macron i Scholz
Macron i Scholz

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio se pozivu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se Ukrajini omogući da vojne baze u Rusiji gađa oružjem dugog dometa koje su joj isporučile zapadne zemlje.

Zapadni lideri su do sada uglavnom oklijevali da preduzmu taj korak zbog opasnosti da isprovociraju ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je više puta upozorio da bi direktno učešće Zapada u ratu u Ukrajini moglo da svijet dovede do nuklearnog konflikta.

Međutim, ruske snage napreduju proteklih nedelja dok se Kijev suočava sa nestašicama municije i nedovoljnim brojem vojnika, nakon što su zastoj u usvajanju američke pomoći i nedovoljna vojna proizvodnja u zapadnoj Evropi usporili isporuke ključnog oružja.

Ruske rakete i bombe za to vrijeme pogađaju ukrajinske vojne položaje i civilna područja, uključujući i energetsku infrastrukturu. Ukrajina se suočava sa najtežom fazom u ratu i ako dobije zeleno svijetlo da upotrijebi oružje dugog dometa, to bi moglo da pomogne njenim snagama da uzvrate i poremete Kremlj.

Macron je rekao da je stav Francuske da se "Ukrajini mora dozvoliti da neutrališe ruske vojne lokacije sa kojih se ispaljuju rakete".

"Ako kažemo (Ukrajincima) da nemaju pravo da stignu do tačke odakle se ispaljuju rakete, u suštini im govorimo da im isporučujemo oružje, ali da ne mogu da se brane", rekao je Macron u utorak tokom zvanične posjete Njemačkoj.

Dan ranije, Stoltenberg je pozvao članice alijanse da ukinu neka ograničenja na ukrajinsku upotrebu zapadnog oružja.

"Pravo na samoodbranu obuhvata i gađanje legitimnih meta van Ukrajine", rekao je Stoltenberg u ponedjeljak, na NATO sastanku u Sofiji.

Moskva je već krajem maja kao prijetnju protumačila izjavu britanskog šefa diplomatije Davida Camerona da bi Ukrajina mogla da koristi britansko oružje dugog dometa, kao što su krstareće rakete "Storm Shadow", da napadne Rusiju.

Zbog te izjave, ali i Macronovog komentara da ne isključuje mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, Rusija je najavila da će održati vježbe koje će obuhvatiti taktičko nuklearno oružje. Također je upozorila britansku vladu da bi njena odluka mogla da rezultira napadima na britanske vojne objekte i opremu na ukrajinskom tlu ili bilo gdje drugo.

Macron je naglasio da bi legitimne mete trebalo da budu samo ruske baze iz kojih se lansiraju rakete za napade na Ukrajinu, a ne druge baze ili civilna infrastruktura.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Makronom, bio je oprezniji svojim komentarima, navodeći da je po međunarodnom pravu, Ukrajini dozvoljeno da se brani.

Scholzov portparol u srijedu je pojasnio da je kancelar mislio da odbrana Ukrajine nije ograničena na "njenu teritoriju".

Scholz je ranije navodio da bi trebalo izbjeći korake koji bi NATO mogli da uvuku u sukob sa Rusijom na ratištu. Ostali zapadni lideri izrazili su slična strahovanja od eskalacije.

Washington je protekle dvije godine postepeno počeo da udovoljava zahtjevima Ukrajine da pošalje tenkove i raketne sisteme dugog dometa, ali uz uslov da se to oružje ne koristi za napade na rusku teritoriju.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je u utorak da nema promjene te politike i da Amerika ne podstiče niti omogućava upotrebu američkog oružja za napada unutar Rusije. I portparolka Bijele kuće rekla je da Amerika ne želi dalju eskalaciju u bilo kom obliku.

Američki državni sekretar Antony Blinken je tokom posjete Moldaviji u srijedu naglasio da će Washington - iako nije dao zeleno svjetlo Kijevu da koristi američko oružje za prekogranične napada - nastaviti da Ukrajini pruža sredstva da se efikasno odbrani.

"Ukrajina mora sama da odluči o tome kako najbolje može da se odbrani. Mi ćemo da osiguramo da za to ima potrebnu opremu”, rekao je Blinken i naglasio da su se zapadni saveznici prilagođavali situaciji na ratištu da bi obezbijedili Kijevu efikasniju podršku i da će to nastaviti da rade.

Zapadni lideri istovremeno žele da nastave da vrše pritisak na Putina, čije snage su nedavno napredovale u Harkovskoj oblasti gdje ruski lider želi da uspostavi tampon zonu da bi, kako je naveo, zaustavio ukrajinske prekogranične napade.

Belgija i Španija su obećale po milijardu eura za novu vojnu pomoć Ukrajini, dok je Švedska u srijedu najavila da će Kijevu dati najveći paket oružja do sada - vrijedan više od 1,2 milijardu dolara.

Specijalno oružje: Sjeverna koreja „bombardovala” Južnu Koreju fekalijama

Balon sa kesom u kojem se nalaze predmeti iz Sjeverne Koreje, na ulici u mjestu Chungnam u Južnoj Koreji (Foto: Handout / South Korean Defence Ministry / AFP)
Balon sa kesom u kojem se nalaze predmeti iz Sjeverne Koreje, na ulici u mjestu Chungnam u Južnoj Koreji (Foto: Handout / South Korean Defence Ministry / AFP)

Sjevernokorejski baloni ispuštali su izmet i drugo smeće na prometne ulice, ispred stambenih objekata u oblastima širom Južne Koreje, prema izvještajima lokalnih medija i vojske u Seulu, u posljednjoj eskalaciji napetosti na poluostrvu.

Generalštab južnokorejske vojske saopštio je da je otkrio veliki broj balona, od kojih su barem neki sadržavali prljavštinu i smeće, optužujući Sjevernu Koreju za „nehuman i nizak” čin.

Pozivajući se na vojne izvore, južnokorejska novinska agencija Jonhap saopštila je da je otkriveno više od 200 balona. Neki od balona su sadržavali supstancu, „za koju se, iako je teško potvrditi, pretpostavljalo da je fekalija zbog njene tamne boje i mirisa”, izvijestio je Jonhap.

Drugi mediji su javili da su baloni primjećeni čak na jugu do provincije Jeola, na krajnjem jugu Južne Koreje, što sugeriše da su baloni bili rašireni širom zemlje.

Na slikama koje je objavila vojska Južne Koreje prikazani su različiti komadi smeća, neki pomiješani sa neodređenom smeđom materijom, razbacani po ulicama gradova, među kojima i u Seulu. Na jednoj slici je prikazan elektronski uređaj, za koji je vojska rekla da je očigledno dizajniran da izbaci tanke plastične balone.

U saopštenju, vojska Južne Koreje je rekla da te akcije krše međunarodno pravo i ozbiljno ugrožavaju javnu bezbjednost. „Baloni Sjeverne Koreje poslati na Južnu koreju mogu da padnu ne samo na stambena naselja, već i na aerodrome i autoputeve, izazivajući štetu”, navodi se u saopštenju.

Tokom noći u srijedu, neki stanovnici Južne Koreje u pograničnim provincijama dobili su SMS poruke u kojima se pozivaju da se uzdrže od aktivnosti na otvorenom zbog nepoznatih predmeta koji su navodno iz Sjeverne Koreje.

U obavještenju, u kojem se ne pominju fekalije, stanovnicima se savjetuje da kontaktiraju svoju lokalnu upravu ako pronađu bilo koji od predmeta. Sjeverna Koreja se ranije ove nedjelje zaklela na akciju u stilu „oko za oko, zub za zub” pošto je istaknuti aktivista za ljudska prava lansirao balone koji su nosili pamflete protiv Sjeverne Koreje i USB diskove na kojima su bile snimljene južnokorejske pop pesme.

„Hrpe otpadnog papira i prljavštine uskoro će biti razbacane po graničnim oblastima i unutrašnjosti RK, i direktno će se osjetiti koliko je napora potrebno da se oni uklone”, rekao je zamjenik ministra nacionalne odbrane Sjeverne Koreje državnim medijima.

Neidentifikovani objekat koji je sletio u dvorište kuće u Seulu. (Foto: Handout / South Korean Defence Ministry / AFP)
Neidentifikovani objekat koji je sletio u dvorište kuće u Seulu. (Foto: Handout / South Korean Defence Ministry / AFP)

Ratovi balonima

Totalitarna vlada Sjeverne Koreje godinama se žalila na južnokorejske aktiviste koji ubacuju materijale i druge predmete protiv Pjongjanga na sjever. Leci često kritikuju stanje ljudskih prava u Sjevernoj Koreji ili ismevaju njenog lidera Kim Jong Una, a ponekad su pakovani sa vrednim stvarima, kao što su dolarske novčanice ili USB diskovi.

Iako Sjeverna Koreja prezire lansiranje letaka, decenijama je uzvraćala na isti način, šaljući sopstvene balone napunjene propagandnim pamfletima na jug. Lansiranja su bila dio višedecenijskih napora Sjeverne Koreje da pridobije Južnokorejce i stvori nepovjerenje prema njihovoj vladi, rekao je Jacco Zwetsloot, voditelj NK Njuz podcasta o pitanjima vezanim za Sjevernu Koreju sa sedištem u Seulu.

Ali najnovija lansiranja, kako je rekao, izgleda da odražavaju promjenu u pristupu Sjeverne Koreje prema jugu. „Kada jednom pošaljete izmet – ili korišteni toalet papir ili smeće - to će ljude odgurnuti od vas”, rekao je Zvetslot.

Ranije ove godine, Pjongjang je formalno odbacio svoj dugogodišnji cilj ponovnog ujedinjenja Koreje, proglasivši Jug svojim stalnim protivnikom.

Šire tenzije

Ovi potezi su u skladu sa sve neprijateljskijom retorikom Sjeverne Koreje protiv Južne - što je navelo neke analitičare da zaključe da Kim možda priprema ozbiljniju provokaciju, uključujući i neku vrstu prekogranične konfrontacije.

Međutim, ostaje nejasno da li će Kim eskalirati dosadašnji obrazac periodičnog sprovođenja ratnih taktika takozvane sive zone, koje su manje od ratnih dejstava.

U jednom posebno provokativnom potezu, Sjeverna Koreja je krajem 2022. poslala pet malih izviđačkih dronova preko granice, od kojih je jedan stigao sve do sjevernog ruba glavnog grada Seula.

Sjeverna Koreja bi mogla da vidi vrijednost u podizanju napetosti uoči američkih izbora u novembru, delimično zbog toga što će Pjongjang ostati prioritet američke spoljne politike, rekla je Jean Lee, specijalista za Koreju iz Centra Istok-Zapad sa sjedištem na Havajima.

„Mislim da je sve ovo korak po korak i veoma pažljivo osmišljen obrazac ili playlista provokacija za stvaranje anksioznosti, kako bi se osiguralo da Sjeverna Koreja bude relevantna. Mislim da bi to moglo da uključi više provokacija, tako da region mora da bude spreman i za to”, dodao je Lee.

Sjeverna Koreja je u utorak priznala neuspjeh prilikom najnovijeg pokušaja lansiranja vojnog špijunskog satelita u orbitu, nakon što je raketa koja je nosila uređaj eksplodirala ubrzo po polijetanju. Sjeverna Koreja je prošle godine uspješno lansirala svoj prvi špijunski satelit i obećala je da će poslati još nekoliko kao dio napora da nadgleda američke snage u regionu.

U saopštenju od nedelje, zamjenik ministra nacionalne odbrane Sjeverne Koreje optužio je američke i južnokorejske snage da „otvoreno intenziviraju” svoju vazdušnu špijunažu i aktivnosti pomorske patrole u blizini granice. U saopštenju se navodi da je „vrhovno vojno rukovodstvo” Sejverne Koreje naložilo vojsci „da preduzme ofanzivnu akciju protiv provokativnog napada neprijatelja”.

Lee Juhyunje doprinio ovom izvještaju.

Tanja Topić: Povlačenje "Zakona o stranim agentima" je "tihi poraz" vlasti, ali to nije kraj priče

Tanja Topić: Povlačenje "Zakona o stranim agentima" je "tihi poraz" vlasti, ali to nije kraj priče
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Predstavnici vlade bh. entiteta RS povukli su iz parlamentarne procedure takozvani zakon o stranim agentima. Analitičarka Tanja Topić smatra da su predstavnici vlasti u ovom entitetu u proteklih nekoliko mjeseci uspjeli dodatno stigmatizirati i targetirati nevladine organizacije kao neprijatelje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG