Linkovi

Najnovije

Trump - Kim pisma: Prijateljstvo i pohvale

Sjevernokorejski lider Kim Jong Un rukuje se sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom na sastanku 30. juna 2019. godine (Foto: Brendan Smialowski / AFP)
Sjevernokorejski lider Kim Jong Un rukuje se sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom na sastanku 30. juna 2019. godine (Foto: Brendan Smialowski / AFP)

Dugogodišnji novinar dnevnika Washington Post Bob Woodward, poznat po razotkrivanju afere Watergate, u svojoj novoj knjizi "Bijes" iznosi detalje o neubičajenom odnosu predsjednika SAD Donalda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una. 

Knjiga će biti objavljena tek naredne sedmice, ali je nekoliko američkih medija u srijedu objavilo izvode, uključujući i dijelove ličnih pisama koja su Trump i Kim razmijenili protekle dvije godine.

U pismima, sjevernokorejski lider upućuje velike pohvale na račun američkog lidera, kojem se više puta obraća rečima "Vaša ekselencijo" i pozdravlja "duboko i specijalno prijateljstvo", čak i za vrijeme zastoja u širim nuklearnim pregovorima SAD i Sjeverne Koreje.

"Čak i sada, ne mogu da zaboravim taj istorijski trenutak kada sam čvrsto držao ruku Vaše ekselencije na prelijepoj i svetoj lokaciji dok je cijeli svijet gledao", napisao je Kim Trumpu poslije prvog sastanka u Singapuru u junu 2018. godine. Riječ je o jednom od dva Kimova pisma koja je objavila kablovska mreža CNN.

Poslije drugog samita u Vijetnamu, Kim je rekao Trumpu "da je svaki minut koji smo podijelili prije 103 dana u Hanoju takođe bio slavni trenutak koji ostaje vrijedna uspomena", prenosi CNN koji je imau uvid u transkripte dva pisma.

Američki lider ćesto je uzvraćao pohvale. Nakon sastanka u Singapuru, Trump je Kima opisao kao "nevjerovatno pametnog", prenosi Washington Post. Dnevnik navodi i da se Trump hvalio Woodwardu da mu Kim "priča sve" i da je između ostalog opisao kako je ubio svog ujaka, Janga Songa Thaeka​ koji je pogubljen 2013. godine zbog izdaje.

Trump je slične komentare iznio u intervjuu Glasu Amerike, odmah poslije samita u Singapuru, kada je rekao da je Kim "pametan, da voli svoj narod i zemlju".

Pretjerane pohvale?

Woodward je naveo da je tokom pisanja knjige imao uvid u 25 pisama koje su razmijenili Tramp i Kim, mada nije poznato koliko će te prepiske biti uključeno.

Za sada, u objavljenim izvodima iz knjige nema velikih iznenađenja kada je riječ o odnosu Trumpa i Kima, a predsjednik SAD je već objavio dijelove prepiske. Međutim analitičari smatraju da pisma predstavljaju važan uvid u lične osobine i pregovarački stil dvojice lidera.

“Interesantno je vidjeti kako se Kimove lične osobine provlače kroz ta pisma. Okružen poslušnicima cijelog života i posmatrač i učenik pretjeranih izliva divljenja prema svom ocu i dedi, Kim gotovo sigurno zna kako da iskoristi pohvale da bi zloupotrijebio nečiju nesigurnost i želju za veličinom", kaže Jung Pak​, bivši analitičar Centralne obavještajne agencija (CIA) koji radi za Institut Brookings, sa sjedištem u Washingtonu. Napisao je i knjigu o Kim Jong Unu.

Neoubičajeno prijateljstvo

Trump i Kim se nisu uvijek slagali. 2017. godine redovno su razmjenjivali uvrede - Trump je Kima zvao "mali raketaš", a Kim Trumpa "mentalno poremećeni američki izlapjeli starac".

Predsjednik SAD je u jednom trenutku zaprijetio da će "potpuno da uništi" Sjevernu Koreju.

Tenzije su ublažene nakon što je Trump postao prvi američki predsjednik koji se za vrijeme mandata u Bijeloj kući sastao sa sjevernokorejskim liderom. Kasnije je tvrdio da su se njih dvojica "zaljubili".

Predsjednik SAD Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong tokom sastanka u Singapuru, 12. jun 2018. godine (Foto: KCNA)
Predsjednik SAD Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong tokom sastanka u Singapuru, 12. jun 2018. godine (Foto: KCNA)

Odnos Trumpa i Kima i dalje je dobar, uprkos tome što je Sjeverna Koreja prošle godine nastavili raketne testove i napustila nuklearne pregovore.

Ukoliko osvoji još jedan mandat u novembru, Trump je najavio da će "veoma brzo" postići sporazum sa Kimom. Trumpov demokratski protivkandidat, Joe Biden, rekao je da neće nastaviti ličnu komunikaciju sa Kimom, čime je nagovijestio povratak na tradicionalniju američku politiku prema Sjevernoj Koreji.​

Uticaj na buduće razgovore

Pojedini sada strahuju da bi objavljivanje privatnih pisama Trumpa i Kima moglo da uvrijedi Sjevernu Koreju i poremeti buduće razgovore.

“Riječ je o diplomatskoj komunikaciji", navodi Mark P. Barry​, dugogodišni analitičar korejskih pitanja i pomoćnik urednika Međunarodnog časopisa o svjetskom miru.

Situacija je takođe komplikovana zašto što se u autokratskoj Sjevernoj Koreji, Kimove izjave tretiraju sa najvećim uvažavanjem, smatra on.

“Najgore što može da se dogodi je da Kim u domaćoj javnosti izgleda kao da se pokorava Trumpu", ističe Barry.

Sjeverna Koreja nije komentarisala objavljivanje prepiske između dvojice lidera, ali Pjongjang možda i neće biti previše iznenađen s obzirom na to da je Trump tweetovao jedno od Kimovih pisama u julu 2018. godine.

“To neće mnogo uticati na Kimov stav. On razumije da postoji mogućnost da nešto procuri", ističe Lee Sang-sin ​ iz Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.

Kathryn Botto​, analitičarka u programu za Aziju pri Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir kaže da ne bi bila iznenađena kada bi Kim iskoristio objavljivanje pisama kao razlog za odbijanje razgovora.

“Kao dokaz nepoštovanja SAD ili nešto slično. Međutim, u stvarnosti, Kimova spremnost da razgovara u budućnosti zasnovana je na potencijalnom ublažavanju sankcija ili drugim promjenama u američkom pregovaračkom stavu. Ovo naravno to ne mijenja", ocjenjuje Botto.

Odnos Trumpa i Kima nedovoljan za napredak?

Sjeverna Koreja već mjesecima bojkotuje razgovore, koji su počeli da zastaju nakon neuspješnog samita u Hanoju u februaru 2019. godine.

Trump i Kim sastali su se još jednom - u demilitarizovanoj zoni koja razdvaja dvije Koreje u februaru 2019. godine, što je kratkotrajno oživjelo nade da bi pregovori mogli da budu nastavljeni.

Mjesec nakon sastanka, Kim je pisao Trumpu "u novom tonu", navodno nezadovoljan zato što nisu u potpunosti obustavljene američko-južnokreojske vojne vježbe, prenosi CNN.

"Uvrijeđen sam i ne želim da to krijem od vas. Veoma sam, veoma uvrijeđen", napisao je Trump Kimu.

Sjevernokorejski zvaničnici su proteklih mjeseci isticali da je odnos Trumpa i Kima i dalje snažan i da je vjerovatno spriječio da tenzije izmaknu kontroli, ali da nije dovoljan da osigura napredak u nuklearnim pregovorima.

See all News Updates of the Day

Izrael kaže da su presretnuti skoro svi iranski projektili. Strah od šireg sukoba raste

Ozraelski Air Force F-15 Eagle nakon misije presretanja iranskih raketa i dronova.
Ozraelski Air Force F-15 Eagle nakon misije presretanja iranskih raketa i dronova.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će njegova zemlja ostvariti pobjedu nakon što je vojska rekla da je oborila gotovo svih više od 300 dronova i projektila koje je lansirao Iran u oštroj eskalaciji bliskoistočnog sukoba.

Napadi Teherana kasno u subotu, pokrenuti nakon navodnog izraelskog zračnog napada na njegovu ambasadu u Damasku 1. aprila u kojem su ubijeni oficiri elitnog Korpusa Islamske revolucionarne garde, podigli su prijetnju šireg regionalnog sukoba.

Iran se oslanjao na svoje opunomoćenike u cijeloj regiji kako bi napali izraelske i američke mete u demonstraciji podrške palestinskoj militantnoj grupi Hamas u ratu u Gazi s Izraelom, koji ne pokazuje znake popuštanja uprkos brojnim naporima posredovanja.

"Presreli smo, odbili smo, zajedno ćemo pobijediti", objavio je Netanyahu na X.
Izraelska vojska je saopćila da su oružane snage oborile više od 99 posto iranskih bespilotnih letjelica i projektila i da razgovaraju o mogućnostima daljnjeg postupanja.

Američke snage objavile su da su presrele desetine raketa i dronova izvan Iraelskog zračnog prostora, javlja dopisnik Glasa Amerike.

Izraelska televizija Kanal 12 citirala je neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je rekao da će biti "značajnog odgovora" na napad.

Rat u Gazi, koji je Izrael izvršio invaziju nakon napada Hamasa koji podržava Iran 7. oktobra, podigao je tenzije u regionu, proširivši se na frontove sa Libanom i Sirijom i privlačeći vatru dugog dometa na izraelske ciljeve čak i iz daljine Jemen i Irak.

'SKOK KA ESKALACIJI'

Najmoćniji iranski saveznik u regionu, libanska šiitska grupa Hezbolah - koja razmjenjuje vatru s Izraelom od početka rata u Gazi - izjavila je rano u nedjelju da je ispalila rakete na izraelsku bazu.

Bespilotne letjelice su također navodno pokrenule protiv Izraela i jemenske grupe Huti orijentiranih prema Iranu, koja je napala brodske puteve u okolini Crvenog mora kako bi pokazala solidarnost s Hamasom, navodi britanska pomorska sigurnosna kompanija Ambrey u saopćenju.

Ti sukobi sada prijete da se pretvore u direktan otvoreni sukob koji će suprotstaviti Iran i njegove regionalne saveznike protiv Izraela i njegovog glavnog pristalica, Sjedinjenih Država. Regionalna sila Egipat pozvala je na "najveću suzdržanost".

Glavni izraelski vojni glasnogovornik, kontraadmiral Daniel Hagari, nazvao je iranske akcije "veoma teškim", rekavši na televizijskom brifingu da "guraju region prema eskalaciji".

Iran je lansirao desetine raketa zemlja-zemlja na Izrael, uključujući više od 10 krstarećih projektila, a većina je presretnuta izvan izraelskih granica, rekao je Hagari.

Iranska salva izazvala je laku štetu na jednom izraelskom vojnom objektu, rekao je on.

Izraelska vojska saopćila je da ne savjetuje stanovnike da se pripreme za sklonište, revidirajući ranije upozorenje kao očigledan signal o prestanku prijetnje.

SASTANAK VIJEĆA SIGURNOSTI UN-a

Iran je obećao odmazdu za, kako je rekao, izraelski napad na bazu njegove ambasade u kojem je ubijeno sedam oficira Revolucionarne garde, uključujući dva viša komandanta. Teheran je rekao da je njegov udar kazna za "izraelske zločine". Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za napad na konzulat.

"Ukoliko izraelski režim napravi još jednu grešku, odgovor Irana će biti znatno strožiji", rekla je iranska misija pri Ujedinjenim nacijama, upozoravajući SAD da se "drže podalje". Međutim, također je rečeno da Iran sada "smatra da je stvar završena".

Američki predsjednik Joe Biden, koji je telefonom razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, rekao je da će u nedjelju sazvati sastanak lidera Grupe sedam velikih ekonomija kako bi koordinirao diplomatski odgovor na, kako je rekao, drski napad Irana.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da Amerika nije tražila sukob s Iranom, ali neće oklijevati da djeluje kako bi zaštitila američke snage i podržala odbranu Izraela.

Sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zakazan je za 16 sati. ET (2000 GMT) u nedjelju nakon što je Izrael zatražio da osudi iranski napad i proglasi Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom.

Iranska novinska agencija Fars citirala je izvor koji je rekao da Teheran pomno prati Jordan, koji bi mogao postati sljedeća meta u slučaju bilo kakvih poteza podrške Izraelu.

Izrael i Liban saopštili su da zatvaraju svoj vazdušni prostor u subotu uveče. Izrael je u nedjelju u 04:30 GMT ponovo otvorio svoj zračni prostor, saopštila je njegova uprava za aerodrome.

Jordan, koji se nalazi između Irana i Izraela, pripremio je protuzračnu odbranu da presretne bilo koju bespilotnu letjelicu ili projektil koji je napao njegovu teritoriju, rekla su dva regionalna sigurnosna izvora.

Stanovnici nekoliko jordanskih gradova rekli su da su čuli jake zračne aktivnosti.
Sirija, saveznik Irana, rekla je da svoje odbrambene sisteme zemlja-vazduh stavlja u stanje visoke pripravnosti oko glavnog grada i velikih baza, rekli su tamošnji vojni izvori.

Evropska unija, Britanija, Japan, Češka, Danska, Francuska, Meksiko, Holandija i Norveška osudile su napad Irana.

update

Iran pokrenuo napad dronovima i raketama na Izrael. Bijela kuća kaže da čvrsto podržava sigurnost Izraela

Stanovnici Teherana javno su proslavljali vijest o napadu na Izrael.
Stanovnici Teherana javno su proslavljali vijest o napadu na Izrael.

Iran je saopštio da je lansirao balističke rakete kao dio napada na Izrael, pošto je prethodno lansirao desetine bespilotnih letjelica ka toj zemlji. Bidenova administracija je rekla da će SAD "stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od prijetnji iz Irana".

Portparol izraelske vojske, kontraadmiral Daniel Hagari, rekao je da će biti potrebno nekoliko sati da dronovi dolete do Izealeske teritorije, te da je izraelska odbrana spremna.

Izrael ima raketne odbrambene sisteme sposobne da gađaju balističke rakete, međutim, u masovnom napadu koji uključuje više dronova i projektila, kao što je kampanja koju je Iran pokrenuo kasno u subotu, veća je vjerovatnoća da će napad uspjeti.

Iran je prijetio da će napasti Izrael otkako su u vazdušnom napadu prošle nedelje ubijena dva iranska generala u Siriji. Izrael nije komentarisao taj napad, ali ga je Teheran optužio da stoji iza njega.

Iranska državna TV mreža IRINN izvijestila je u nedjelju oko ponoći da su snage Islamske republike lansirale desetine dronova za napad sa iranske teritorije prema Izraelu.

Navodi se da je napad odmazda za, kako iranski zvaničnici kažu, izraelski napad u kojem je ubijeno nekoliko visokih iranskih vojnih komandanata u Damasku 1. aprila.

"Provedena na osnovu člana 51. Povelje UN-a koja se odnosi na legitimnu odbranu, iranska vojna akcija bila je odgovor na agresiju cionističkog režima na naše diplomatske prostorije u Damasku. Stvar se može smatrati okončanom. Međutim, ako izraelski režim napravi još jednu grešku, odgovor Irana će biti znatno oštriji. To je sukob između Irana i skitničkog izraelskog režima, od kojeg se SAD MORAJU DRŽATI DALJE!", objavljeno je na na X profilu stalne misije Irana u Ujedinjenim Nacijama.

Izraelska vojska, koja nije ni potvrdila ni negirala odgovornost za napad 1. aprila, objavila je saopštenje u kojem se navodi da njene zračne i pomorske snage nadziru napad iranskih dronova.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u televizijskoj poruci da će se Izrael braniti "od svake prijetnje i da će to učiniti ravnodušno i odlučno".

Britanska kompanija za pomorsku sigurnost Ambery navela je u saopćenju da je bespilotne letjelice, također protiv Izraela, navodno lansirala jemenska grupa Huti koja je povezana s Iranom.

Ti sukobi sada prijete da se pretvore u direktan otvoreni sukob koji će Iran i njegove regionalne saveznike suprotstaviti Izraelu i njegovom glavnom podržavaocu Sjedinjenim Državama, a regionalna sila Egipat poziva na "najveću suzdržanost".

Portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Adrienne Watson rekla je u subotu: "Sjedinjene Države će stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od ovih prijetnji iz Irana."

Predsjednik SAD Joe Biden vratio se iz Delawarea u Bijelu kuću odakle prati situaciju.

Ovo je prvi put da je Iran pokrenuo vojni napad punog obima na Izrael, uprkos decenijama neprijateljstva koje datira još od Islamske revolucije u toj zemlji 1979. godine.

Penzionisani izraelski general Amos Yadlin rekao je za vijesti na Kanalu 12 da su iranski dronovi opremljeni sa po 20 kilograma eksploziva. Izraelska vojska je saopštila da će se oglasiti sirene u svim ugroženim područjima i da je njena odbrana spremna da se odbrani.

Biden je uputio Iranu strogo upozorenje u jednoj riječi u petak dok se svijet pripremao da se Teheran osveti za smrtonosni napad.

"Nemojte", rekao je Biden novinarima nakon govora o unutrašnjoj politici na događaju u New Yorku.

"Posvećeni smo odbrani Izraela", rekao je predsjednik odgovarajući na pitanja novinara. "Podržaćemo Izrael. Pomoći ćemo u odbrani Izraela, a Iran neće uspjeti."

Ranije u subotu, izraelska vojska je saopštila da otkazuje školu i ograničava javna okupljanja na najviše 1.000 ljudi iz bezbednosnih razloga.

Jordanske i iračke vlasti u subotu su također zatvorile vazdušne prostore tih država za civilne letove, a izraelske vlada je privremeno zatvorila škole i druge obrazovne institucije.

Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Rusija: Poplave izazvale evakuacije desetina hiljada ljudi

Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije voze se čamcem kako bi pomogli lokalnim stanovnicima tokom evakuacije iz poplavljenog područja u Orenburgu, Rusija, 11. aprila 2024.
Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije voze se čamcem kako bi pomogli lokalnim stanovnicima tokom evakuacije iz poplavljenog područja u Orenburgu, Rusija, 11. aprila 2024.

Vlasti ruskog grada Orenburga pozvale su hiljade stanovnika da se odmah evakuišu zbog naglog porasta poplavnih voda nakon što su glavne rijeke izlile iz korita zbog istorijske poplave snijega koji se topio.

Voda je takođe naglo porasla u drugom ruskom regionu — Kurganu — i u susjednom Kazahstanu. Vlasti su saopštile da je do sada evakuisano 100.000 ljudi, jer su temperature koje su se brzo zagrijavale topile veliki snijeg i led.

Potop otopljene vode protjerao je više od 120.000 ljudi iz svojih domova na ruskom Uralu, Sibiru i Kazahstanu, jer su velike rijeke poput Urala, koji teče kroz Kazahstan u Kaspijsko more, preplavile nasipe.

Regionalne vlasti pozvale su na masovnu evakuaciju dijelova Orenburga, grada s preko pola miliona stanovnika, oko 1.200 kilometara istočno od Moskve.

"U gradu se pali sirena. Ovo nije vježba. U toku je masovna evakuacija!" Sergej Salmin, gradonačelnik grada, rekao je u aplikaciji za slanje poruka Telegram.

Ruske novinske agencije kasnije su citirale zvaničnike u Orenburgu koji su rekli da je više od 13.000 stanovnika evakuisano širom regiona, od kojih su više od četvrtine djeca.

Izvještaji agencije citiraju Salmina koji je rekao da su se stanovnici pojavili kako bi pomogli u podizanju nasipa kako ne bi poplavili višespratnice. Kamioni natovareni glinom otpremljeni su u rizična područja.

Radnici Hitne pomoći rekli su da je nivo vode u rijeci Ural bio više od 2 metra iznad onoga što smatraju opasnim nivoom. Voda je zapljuskivala prozore kuća od cigle i drveta u gradu, a psi kućni ljubimci sjedili su na krovovima.

Salmin je pozvao stanovnike da prikupe svoje dokumente, lijekove i osnovne stvari i da napuste svoje domove.

Gubici

Ljudi koji žive u poplavljenim kućama žalili su se zbog gubitka svojih stvari.

"Sudeći prema vodostaju, sav namještaj, neki kućanski aparati i materijali za uređenje enterijera su uništeni", rekao je lokalni stanovnik Vjačeslav za Reuters dok je sjedio u motornom čamcu koji je u praznom hodu i gledao preko ramena u svoju dvospratnu kuću od cigala, djelomično potopljenu u mutna vodu. "To je kolosalan iznos novca."

Aleksej Kudinov, zamjenik gradonačelnika Orenburga, ranije je rekao da je preko 360 kuća i skoro 1.000 parcela poplavljeno tokom noći. On je rekao da se očekuje da je poplava dostgla vrhunac u petak i počeće jenjavati za dva dana.

Guverner Orenburga Denis Pasler rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu u četvrtak da su poplavljene 11.972 kuće i da će, ako voda poraste, još 19.412 ljudi biti u opasnosti.

Selo Kaminskoje u Kurganskoj oblasti takođe je evakuisano u petak ujutro nakon što je nivo vode porastao za 1,4 metra tokom noći, rekao je regionalni guverner Kurgana Vadim Šumkov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Kaminskoje je naselje uz reku Tobol, koja takođe protiče kroz regionalni centar Kurgan, grad od 300.000 stanovnika. Šumkov je rekao da bi potop mogao stići do Kurgana u narednim danima.

"Možemo samo da se nadamo da će se poplavna ravnica protezati široko i da će tlo upijati što je moguće više vode na svom putu", rekao je on, dodajući da se u Kurganu pojačava brana.

Kurgan je dom ključnog dijela ruskog vojno-industrijskog kompleksa — džinovske fabrike koja proizvodi borbena vozila pješadije za vojsku koja su veoma tražena u Ukrajini, gdje je ruska vojska u ofanzivi u nekim područjima.

Nije bilo izvještaja da je fabrika Kurganmashzavod do sada bila pogođena.

Povećanje nivoa vode također prijeti južnim dijelovima Zapadnog Sibira, najvećem ugljovodoničnom bazenu na svijetu, i područjima u blizini Volge, najveće rijeke u Evropi.

Očekuje se da će nivo vode u nekim drugim ruskim regijama dostići vrhunac u naredne dvije sedmice.

Iranska Revolucionarna garda zaplijenila teretni brod povezan sa Izraelom

Na ovoj fotografiji snimljenoj sa video snimka, iranski komandos se spušta iz helikoptera u napadu na MSC Aries u Hormuskom moreuzu 13. aprila 2024.
Na ovoj fotografiji snimljenoj sa video snimka, iranski komandos se spušta iz helikoptera u napadu na MSC Aries u Hormuskom moreuzu 13. aprila 2024.

Komandosi iz iranske paravojne Revolucionarne garde spustili su se iz helikoptera na kontejnerski brod koji je povezan s Izraelom, u blizini Hormuškog moreuza i zaplijenio brod u subotu, posljednji u nizu napada između dvije zemlje.

Bliski istok se pripremio za potencijalnu iransku odmazdu zbog navodnog izraelskog napada ranije ovog mjeseca na iransku konzularnu zgradu u Siriji u kojem je ubijeno 12 ljudi, uključujući višeg generala garde koji je tamo nekoć komandovao ekspedicionim snagama Kuds.

Izraelski rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze je u međuvremenu star šest mjeseci i raspiruje višedecenijske tenzije u cijelom regionu. S obzirom da su snage koje podržava Iran, poput Hezbolaha u Libanu i jemenskih Huti pobunjenika također uključen u borbe, svaki novi napad na Bliskom istoku prijeti eskalacijom tog sukoba u širi regionalni rat.

Iranska državna agencija IRNA saopćila je da je jedinica specijalnih snaga gardijske mornarice izvela napad na brod, MSC Aries pod portugalskom zastavom, teretni brod povezan sa londonskom Zodiac Maritime.

Zodiac Maritime je dio Zodiac grupe izraelskog milijardera Eyala Ofera. Zodiac je odbio da komentariše i uputio je pitanja MSC-u. MSC sa sjedištem u Ženevi kasnije je priznao zapljenu i rekao da je na brodu bilo 25 članova posade. IRNA je rekla da će garda odvesti brod u iranske teritorijalne vode.

Ranije je zvaničnik odbrane Bliskog istoka, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o obavještajnim pitanjima, podijelio snimak napada za Associated Press. U njemu se vide iranski komandosi kako se spuštaju na gomilu kontejnera smještenih na palubi broda.

Može se čuti kako član posade na brodu govori: "Nemojte izlaziti." Zatim kaže svojim kolegama da odu do brodskog mosta dok se više komandosa spušta na palubu. Jedan komandos se može vidjeti kako kleči iznad ostalih kako bi im pružio potencijalnu zaštitu.

Video je korespondirao sa poznatim detaljima.. Također se činilo da je korišteni helikopter Mil Mi-17 iz sovjetske ere, koji su garda i Huti koristili u prošlosti za iskrcavanje komandosa na brodovima.

Pomorske trgovinske operacije britanske vojske opisale su brod kao "zaplijenjen od strane regionalnih vlasti" u Omanskom zaljevu kod emiratskog lučkog grada Fujairah, bez detaljnijeg objašnjenja.

Tjesnac Hormuz
Tjesnac Hormuz

MSC Aries je posljednji put lociran kod Dubaija na putu prema Hormuškom moreuzu u petak. Brod je isključio podatke o praćenju, što je uobičajeno za brodove povezane s Izraelom koji se kreću kroz regiju.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz pozvao je nacije da gardu navedu kao terorističku organizaciju.

Iran je "zločinački režim koji podržava Hamasove zločine i sada provodi piratske operacije kršeći međunarodno pravo", rekao je Katz.

Iran je od 2019. godine sudjelovao u nizu zapljena brodova, a napadi na brodove mu se pripisuju usred stalnih tenzija sa Zapadom zbog njegovog brzog napredovanja nuklearnog programa.

Iran je od novembra povukao svoje napade na brodove dok su Huti gađali brodove u Adenskom zaljevu i Crvenom moru. Napadi Hutija usporili su se posljednjih sedmica nakon što je završio muslimanski sveti mjesec posta Ramazan, a pobunjenici su se suočili s višemjesečnim zračnim napadima pod vodstvom SAD-a prema njima.

U prethodnim zapljenama, Iran je ponudio početna objašnjenja o njihovim operacijama kako bi izgledalo kao da napadi nemaju nikakve veze sa širim geopolitičkim tenzijama - iako je kasnije to priznao. U subotnjem napadu, međutim, Iran nije ponudio nikakvo objašnjenje za zapljenu osim da je rekao da MSC Ovan ima veze s Izraelom.

Danima su iranski zvaničnici do i uključujući vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija prijetili da će "ošamariti" Izrael zbog napada u Siriji. Zapadne vlade su izdale upozorenja svojim građanima u regionu da budu spremni za napade.

Međutim, Iran je u prošlosti uglavnom izbjegavao direktan napad na Izrael, uprkos tome što je provodio ciljano ubijanje nuklearnih naučnika i višestruke sabotažne kampanje protiv iranskih atomskih lokacija. Iran je, međutim, decenijama gađao izraelske ili jevrejske mete preko proxy snaga.

Ranije ove sedmice, general garde Ali Reza Tangsiri, koji nadgleda njene pomorske snage, kritizirao je prisustvo Izraelaca u regionu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. UAE su 2020. postigli diplomatsko priznanje Izraela, nešto što je dugo razbjesnilo Teheran.

Znamo da dovođenje cionista u ovu tačku nije samo zbog ekonomskog rada,” navodno je rekao Tangsiri. „Sada, oni zaista obavljaju sigurnosne i vojne poslove. Ovo je prijetnja i to ne bi trebalo da se desi.

SAD, glavni podržavalac Izraela, stale su uz tu zemlju uprkos rastućoj zabrinutosti zbog izraelskog rata u Gazi u kojem je ubijeno više od 33.600 Palestinaca i ranjeno više od 76.200, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Izraelski rat je počeo nakon Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a oko 250 drugih uzeto kao taoci.

U petak je američki predsjednik Joe Biden upozorio Iran da ne napada Izrael i rekao da smatra da će se iranski napad na Izrael vjerovatno dogoditi "prije nego kasnije".

"Pomoći ćemo u odbrani Izraela, a Iran neće uspjeti", rekao je Biden.

Omanski zaljev nalazi se u blizini Hormuškog tjesnaca, uskog ušća Perzijskog zaljeva kroz koje prolazi petina ukupne globalno trgovane nafte. Fujairah, na istočnoj obali Ujedinjenih Arapskih Emirata, glavna je luka u regiji za brodove koji preuzimaju novi teret nafte, preuzimaju zalihe ili razmjenjuju posadu.

Od 2019. godine, vode u blizini Fujaire su doživjele niz eksplozija i otmica. Američka mornarica okrivila je Iran za napade minama na brodove koje su oštetili tankere. UAE su, u međuvremenu, nastojali da poprave odnose s Iranom i izdali su saopštenje u kojem osuđuju sumnjivi izraelski napad u Siriji.

Sjedinjene Američke Države još jedan sponzor Rezolucije o Srebrenici

Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.
Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica u subotu 13. aprila je stigla potvrda da su se Sjedinjene Američke Države pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica podsjećaju da su SAD godinama podržavale zaštitu sjećanja na žrtve genocida, ali i osiguranju podizanje, uspostave i opstanka Memorijalnog centra.

Ističu da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Pompeo.

Poručili su da ne zaboravljaju aktivnosti predsjednika Bidena i brojnih drugih prijatelja građana i građanki Bosne i Hercegovine devedesetih. Istovremeno, izražavaju zahvalnost na svemu što administracija predsjednika Bidena čini danas za BiH.

"Pozdravljamo napore ambasadorice SAD-a u Ujedinjenim nacijama Linde Thomas-Greenfield. Zajedno radimo na tome da ova Rezolucija bude poruka mira, prilika da mladi ljude uče na lekcijama Srebrenice o važnosti zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Pozivamo medije i javnost da se ne osvrću na izjave koje podstiču podjele, tenzije i konflikt, te koje plemenitu ideju Rezolucije žele prikazati nečim što ona nije i podstiču opću histeriju", stoji u objavi Memorijalnog centra.

Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.
Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.

Na društvenim mrežama Memorijalnog centra u posljednjih nekoliko dana je ta institucija potvrdila i izrazila zahvalnost na podršci Rezoluciji Ruandi, Njemačkoj, Novom Zelandu, Čileu, Francuskoj, Lihtenštajnu i Sloveniji.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.

Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".

Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG