Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Trump - Kim pisma: Prijateljstvo i pohvale

Sjevernokorejski lider Kim Jong Un rukuje se sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom na sastanku 30. juna 2019. godine (Foto: Brendan Smialowski / AFP)

Dugogodišnji novinar dnevnika Washington Post Bob Woodward, poznat po razotkrivanju afere Watergate, u svojoj novoj knjizi "Bijes" iznosi detalje o neubičajenom odnosu predsjednika SAD Donalda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una. 

Knjiga će biti objavljena tek naredne sedmice, ali je nekoliko američkih medija u srijedu objavilo izvode, uključujući i dijelove ličnih pisama koja su Trump i Kim razmijenili protekle dvije godine.

U pismima, sjevernokorejski lider upućuje velike pohvale na račun američkog lidera, kojem se više puta obraća rečima "Vaša ekselencijo" i pozdravlja "duboko i specijalno prijateljstvo", čak i za vrijeme zastoja u širim nuklearnim pregovorima SAD i Sjeverne Koreje.

"Čak i sada, ne mogu da zaboravim taj istorijski trenutak kada sam čvrsto držao ruku Vaše ekselencije na prelijepoj i svetoj lokaciji dok je cijeli svijet gledao", napisao je Kim Trumpu poslije prvog sastanka u Singapuru u junu 2018. godine. Riječ je o jednom od dva Kimova pisma koja je objavila kablovska mreža CNN.

Poslije drugog samita u Vijetnamu, Kim je rekao Trumpu "da je svaki minut koji smo podijelili prije 103 dana u Hanoju takođe bio slavni trenutak koji ostaje vrijedna uspomena", prenosi CNN koji je imau uvid u transkripte dva pisma.

Američki lider ćesto je uzvraćao pohvale. Nakon sastanka u Singapuru, Trump je Kima opisao kao "nevjerovatno pametnog", prenosi Washington Post. Dnevnik navodi i da se Trump hvalio Woodwardu da mu Kim "priča sve" i da je između ostalog opisao kako je ubio svog ujaka, Janga Songa Thaeka​ koji je pogubljen 2013. godine zbog izdaje.

Trump je slične komentare iznio u intervjuu Glasu Amerike, odmah poslije samita u Singapuru, kada je rekao da je Kim "pametan, da voli svoj narod i zemlju".

Pretjerane pohvale?

Woodward je naveo da je tokom pisanja knjige imao uvid u 25 pisama koje su razmijenili Tramp i Kim, mada nije poznato koliko će te prepiske biti uključeno.

Za sada, u objavljenim izvodima iz knjige nema velikih iznenađenja kada je riječ o odnosu Trumpa i Kima, a predsjednik SAD je već objavio dijelove prepiske. Međutim analitičari smatraju da pisma predstavljaju važan uvid u lične osobine i pregovarački stil dvojice lidera.

“Interesantno je vidjeti kako se Kimove lične osobine provlače kroz ta pisma. Okružen poslušnicima cijelog života i posmatrač i učenik pretjeranih izliva divljenja prema svom ocu i dedi, Kim gotovo sigurno zna kako da iskoristi pohvale da bi zloupotrijebio nečiju nesigurnost i želju za veličinom", kaže Jung Pak​, bivši analitičar Centralne obavještajne agencija (CIA) koji radi za Institut Brookings, sa sjedištem u Washingtonu. Napisao je i knjigu o Kim Jong Unu.

Neoubičajeno prijateljstvo

Trump i Kim se nisu uvijek slagali. 2017. godine redovno su razmjenjivali uvrede - Trump je Kima zvao "mali raketaš", a Kim Trumpa "mentalno poremećeni američki izlapjeli starac".

Predsjednik SAD je u jednom trenutku zaprijetio da će "potpuno da uništi" Sjevernu Koreju.

Tenzije su ublažene nakon što je Trump postao prvi američki predsjednik koji se za vrijeme mandata u Bijeloj kući sastao sa sjevernokorejskim liderom. Kasnije je tvrdio da su se njih dvojica "zaljubili".

Predsjednik SAD Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong tokom sastanka u Singapuru, 12. jun 2018. godine (Foto: KCNA)
Predsjednik SAD Donald Trump i sjevernokorejski lider Kim Jong tokom sastanka u Singapuru, 12. jun 2018. godine (Foto: KCNA)

Odnos Trumpa i Kima i dalje je dobar, uprkos tome što je Sjeverna Koreja prošle godine nastavili raketne testove i napustila nuklearne pregovore.

Ukoliko osvoji još jedan mandat u novembru, Trump je najavio da će "veoma brzo" postići sporazum sa Kimom. Trumpov demokratski protivkandidat, Joe Biden, rekao je da neće nastaviti ličnu komunikaciju sa Kimom, čime je nagovijestio povratak na tradicionalniju američku politiku prema Sjevernoj Koreji.​

Uticaj na buduće razgovore

Pojedini sada strahuju da bi objavljivanje privatnih pisama Trumpa i Kima moglo da uvrijedi Sjevernu Koreju i poremeti buduće razgovore.

“Riječ je o diplomatskoj komunikaciji", navodi Mark P. Barry​, dugogodišni analitičar korejskih pitanja i pomoćnik urednika Međunarodnog časopisa o svjetskom miru.

Situacija je takođe komplikovana zašto što se u autokratskoj Sjevernoj Koreji, Kimove izjave tretiraju sa najvećim uvažavanjem, smatra on.

“Najgore što može da se dogodi je da Kim u domaćoj javnosti izgleda kao da se pokorava Trumpu", ističe Barry.

Sjeverna Koreja nije komentarisala objavljivanje prepiske između dvojice lidera, ali Pjongjang možda i neće biti previše iznenađen s obzirom na to da je Trump tweetovao jedno od Kimovih pisama u julu 2018. godine.

“To neće mnogo uticati na Kimov stav. On razumije da postoji mogućnost da nešto procuri", ističe Lee Sang-sin ​ iz Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.

Kathryn Botto​, analitičarka u programu za Aziju pri Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir kaže da ne bi bila iznenađena kada bi Kim iskoristio objavljivanje pisama kao razlog za odbijanje razgovora.

“Kao dokaz nepoštovanja SAD ili nešto slično. Međutim, u stvarnosti, Kimova spremnost da razgovara u budućnosti zasnovana je na potencijalnom ublažavanju sankcija ili drugim promjenama u američkom pregovaračkom stavu. Ovo naravno to ne mijenja", ocjenjuje Botto.

Odnos Trumpa i Kima nedovoljan za napredak?

Sjeverna Koreja već mjesecima bojkotuje razgovore, koji su počeli da zastaju nakon neuspješnog samita u Hanoju u februaru 2019. godine.

Trump i Kim sastali su se još jednom - u demilitarizovanoj zoni koja razdvaja dvije Koreje u februaru 2019. godine, što je kratkotrajno oživjelo nade da bi pregovori mogli da budu nastavljeni.

Mjesec nakon sastanka, Kim je pisao Trumpu "u novom tonu", navodno nezadovoljan zato što nisu u potpunosti obustavljene američko-južnokreojske vojne vježbe, prenosi CNN.

"Uvrijeđen sam i ne želim da to krijem od vas. Veoma sam, veoma uvrijeđen", napisao je Trump Kimu.

Sjevernokorejski zvaničnici su proteklih mjeseci isticali da je odnos Trumpa i Kima i dalje snažan i da je vjerovatno spriječio da tenzije izmaknu kontroli, ali da nije dovoljan da osigura napredak u nuklearnim pregovorima.

See all News Updates of the Day

Biden uvjerava saveznike u NATO u posvećenost SAD međusobnoj odbrani

Američki predsjednik Joe Biden

Organizacija Sjevernoatlantskog pakta (NATO) trebalo bi da diskutuje o reviziji svog strateškog koncepta kada se njeni lideri, uključujući američkog predsjednika Joe Bidena, okupe u ponedjeljak u Briselu.

NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.

"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".

NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.

"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.

Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".

Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".

Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".

Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.

Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.

Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.

"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.

NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.

"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.

"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".

Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.

"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.

Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.

Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".

Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.

Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.

"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".

Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.

Samit G7: Rusija da kazni odgovorne za cyber napade, Kina da dozvoli istragu o porijeklu Covida

Predstavnici država G7 na samitu u Britaniji.

Grupa sedam najrazvijenijih država svijeta (Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države - G7) zatražila je od Rusije da preduzme mjere protiv onih koji su unutar njenih granica odgovorni za sprovođenje cyber napada i pribavljanje novčanih otkupa.

"Potrebno je da Moskva prekine destabilizujuće ponašanje i zloćudne akrivnosti, kao i da pokrene istragu o upotrebi hemijskog oružja na svom tlu", istaknuto je u saopštenju lidera G7 nakon trodnevnog samita održanog u Britaniji.

Ta pitanja našla su se u centru pažnje nakon cyber napada kompaniju Colonial Pipeline, jednog od najvećih distributera nafte u SAD, kao i ometanja poslovanja na području Sjeverne Amerike i Australije američkog distributera mesa JBS USA.

"Pozivamo sve države da hitno identifikuju i prekinu rad kriminalnih mreža unutar svojih granica – I kazne odgovorne za njihove postupke", navodi se u saopštenju.

Istovremeno, poziv na istragu upotrebe hemijskog oružja uslijedio je pošto je kritičar Kremlja Aleksej Navalni u Njemačkoj liječen zbog, kako su utvrdili njemački ljekari, trovanja agensom novičokom

Takođe, lideri G7 su u saopštenju između ostalog, izrazili zabrinutost zbog konstantnih napada bjeloruskog režima na ljudska prava.

Od Kine je zatražena istraga porijekla koronavirusa.

"Pozivamo na pravoremenu, transparentnu, stručnu i na naučnoj osnovi zasnovanu istragu stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije o porijeklu druge faze Covid- 19", ukazano je u dokumentu.

Takođe, traži se i poštovanje prava, sloboda i visokog stepena autonomije Hong Konga.

Lideri G7 pružili su podršku održavanju Olimpijskih igara u Japanu, što kako su ukazali predstavlja znak globalnog jedinstvo u prevazilaženju posljedica Covida-19.

Također, usaglasile su se da će se obavezati na brži razvoj tehnologija i politika koje će omogućiti smanjenje proizvodnje uglja nesmanjenje kaloričnosti, uključujući i ukidanje državne podrške proizvodnji te vrste energenta do kraja 2021.

U saopštenju objavljenom nakona samita održanog u Britaniji, potvrđeno je da će biti povećano finansiranje koje bi trebalo da doprinese smanjenju štetne emisije gasova i pomogne prelasku na korištenje čistije energije.

"Upotreba uglja za proizvodnju električne energije najveći je uzrok emisije gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Naglašavamo potrebu prestanka ulaganja u proizvodnju uglja nesmanjene kaloričnosti i obavezujemo se da ćemo do kraja 2021. okončati direktnu državnu proizvodnji električne energije od termalnog uglja", ukazano je u saopštenju G7.

Precizirano je da će se države obavezale da će se usredsrediti na upotrebu tehnologija kojima se više vodi računa o životnoj sredini.

"Usredsredićemo se na ubrzanje napretka u elektrifikaciji i upotrebi baterija, korištenju vodonika i izolovanja ugljenika. Razvijanju aero i brodskog saobraćaja bez emisije štetnih gasova vodoniku, hvatanju ugljenika, upotrebi i skladištenju, vazduhoplovstvu i brodarstvu bez emisij štetnih gasova", navedeno je u saopštenju sedam najrazvijenijih država sveta čiji samit je završen u Britaniji.

Inače, grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.

Američki predsjednik Joe Biden tokom samita G7 u Britaniji.
Američki predsjednik Joe Biden tokom samita G7 u Britaniji.

Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.

"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.

Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.

Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.

Hronologija nije jasna

Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.

Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.

Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.

"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.

Konsenzus o Kini

Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.

Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.

"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.

Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.

“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.

Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".

Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.

Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.

"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.

U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.

Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Lideri G7 najavljuju donaciju od milijardu vakcina siromašnim zemljama

Milijarda vakcina za siromašne zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) očekuje da se lideri zemalja članica Grupe 7, na tekućem samitu čiji je Džonson domaćin, usaglase da siromašnim zemljama doniraju milijardu vakcina protiv COVID 19.

Samo nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden najavio da će SAD siromašnim zemljama donirati 500 miliona Pfizerovih vakcina, Džonson je obećao da će Velika Britanija slijediti sa najmanje sto miliona. Od 100 miliona britanskih vakcina, 80 miliona će ići u Covax, a ostatak će se podijeliti zemljama kojima su potrebne.

Džonson je već pozvao lidere G7 da se obavežu na to da će obezbijediti da se vakcinacija u svijetu završi do kraja 2022. i očekuje da obezbijede donaciju miljardu vakcina, tokom samita koji počinje u petak u Engleskoj.

Neke organizacije su, međutim, taj plan već odbacile kao nedovoljan, jer Oxfam procjenjuje da će oko 4 milijarde ljudi zavisiti od vakcina iz Covaxa, programa namijenjenog siromašnim i manje razvijenim zemljama.

"Zbog uspjeha vakcinacije u Britaniji, u poziciji smo da viškove damo onima kojima su potrebni", kazao je Džonson.

U Britaniji je bar jednu dozu vakcine primilo 77 odsto odraslih, a u SAD 64 odsto, i obje zemlje tvrde da će pandemija prestati kada se svi vakcinišu.

Ipak, pošto na svijetu ima 8 milijardi stanovnika, a većini su potrebne dvije doze, a moguće i tri, aktivisti kažu da donacija milijardu vakcina nije dovoljna i da mora mnogo više. U organizaciji Oxfam procjenjuju da je svijetu potrebno još 11 milijardi doza da pobijedi pandemiju.

Džonson je podržao Bajdenov apel farmaceutskim kompanijama da proizvode vakcine po modelu i trošku Astra Zenece.

Ako se siromašne zemlje ostave bez vakcina, to povećava rizik da se virus dalje širi i da mutira. Međutim, osim vakcina, biće potrebna i logistička podrška kako bi se organizovala vakcinacija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG