Najnovije
Trump - Kim pisma: Prijateljstvo i pohvale

Dugogodišnji novinar dnevnika Washington Post Bob Woodward, poznat po razotkrivanju afere Watergate, u svojoj novoj knjizi "Bijes" iznosi detalje o neubičajenom odnosu predsjednika SAD Donalda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una.
Knjiga će biti objavljena tek naredne sedmice, ali je nekoliko američkih medija u srijedu objavilo izvode, uključujući i dijelove ličnih pisama koja su Trump i Kim razmijenili protekle dvije godine.
U pismima, sjevernokorejski lider upućuje velike pohvale na račun američkog lidera, kojem se više puta obraća rečima "Vaša ekselencijo" i pozdravlja "duboko i specijalno prijateljstvo", čak i za vrijeme zastoja u širim nuklearnim pregovorima SAD i Sjeverne Koreje.
"Čak i sada, ne mogu da zaboravim taj istorijski trenutak kada sam čvrsto držao ruku Vaše ekselencije na prelijepoj i svetoj lokaciji dok je cijeli svijet gledao", napisao je Kim Trumpu poslije prvog sastanka u Singapuru u junu 2018. godine. Riječ je o jednom od dva Kimova pisma koja je objavila kablovska mreža CNN.
Poslije drugog samita u Vijetnamu, Kim je rekao Trumpu "da je svaki minut koji smo podijelili prije 103 dana u Hanoju takođe bio slavni trenutak koji ostaje vrijedna uspomena", prenosi CNN koji je imau uvid u transkripte dva pisma.
Američki lider ćesto je uzvraćao pohvale. Nakon sastanka u Singapuru, Trump je Kima opisao kao "nevjerovatno pametnog", prenosi Washington Post. Dnevnik navodi i da se Trump hvalio Woodwardu da mu Kim "priča sve" i da je između ostalog opisao kako je ubio svog ujaka, Janga Songa Thaeka koji je pogubljen 2013. godine zbog izdaje.
Trump je slične komentare iznio u intervjuu Glasu Amerike, odmah poslije samita u Singapuru, kada je rekao da je Kim "pametan, da voli svoj narod i zemlju".
Pretjerane pohvale?
Woodward je naveo da je tokom pisanja knjige imao uvid u 25 pisama koje su razmijenili Tramp i Kim, mada nije poznato koliko će te prepiske biti uključeno.
Za sada, u objavljenim izvodima iz knjige nema velikih iznenađenja kada je riječ o odnosu Trumpa i Kima, a predsjednik SAD je već objavio dijelove prepiske. Međutim analitičari smatraju da pisma predstavljaju važan uvid u lične osobine i pregovarački stil dvojice lidera.
“Interesantno je vidjeti kako se Kimove lične osobine provlače kroz ta pisma. Okružen poslušnicima cijelog života i posmatrač i učenik pretjeranih izliva divljenja prema svom ocu i dedi, Kim gotovo sigurno zna kako da iskoristi pohvale da bi zloupotrijebio nečiju nesigurnost i želju za veličinom", kaže Jung Pak, bivši analitičar Centralne obavještajne agencija (CIA) koji radi za Institut Brookings, sa sjedištem u Washingtonu. Napisao je i knjigu o Kim Jong Unu.
Neoubičajeno prijateljstvo
Trump i Kim se nisu uvijek slagali. 2017. godine redovno su razmjenjivali uvrede - Trump je Kima zvao "mali raketaš", a Kim Trumpa "mentalno poremećeni američki izlapjeli starac".
Predsjednik SAD je u jednom trenutku zaprijetio da će "potpuno da uništi" Sjevernu Koreju.
Tenzije su ublažene nakon što je Trump postao prvi američki predsjednik koji se za vrijeme mandata u Bijeloj kući sastao sa sjevernokorejskim liderom. Kasnije je tvrdio da su se njih dvojica "zaljubili".
Odnos Trumpa i Kima i dalje je dobar, uprkos tome što je Sjeverna Koreja prošle godine nastavili raketne testove i napustila nuklearne pregovore.
Ukoliko osvoji još jedan mandat u novembru, Trump je najavio da će "veoma brzo" postići sporazum sa Kimom. Trumpov demokratski protivkandidat, Joe Biden, rekao je da neće nastaviti ličnu komunikaciju sa Kimom, čime je nagovijestio povratak na tradicionalniju američku politiku prema Sjevernoj Koreji.
Uticaj na buduće razgovore
Pojedini sada strahuju da bi objavljivanje privatnih pisama Trumpa i Kima moglo da uvrijedi Sjevernu Koreju i poremeti buduće razgovore.
“Riječ je o diplomatskoj komunikaciji", navodi Mark P. Barry, dugogodišni analitičar korejskih pitanja i pomoćnik urednika Međunarodnog časopisa o svjetskom miru.
Situacija je takođe komplikovana zašto što se u autokratskoj Sjevernoj Koreji, Kimove izjave tretiraju sa najvećim uvažavanjem, smatra on.
“Najgore što može da se dogodi je da Kim u domaćoj javnosti izgleda kao da se pokorava Trumpu", ističe Barry.
Sjeverna Koreja nije komentarisala objavljivanje prepiske između dvojice lidera, ali Pjongjang možda i neće biti previše iznenađen s obzirom na to da je Trump tweetovao jedno od Kimovih pisama u julu 2018. godine.
“To neće mnogo uticati na Kimov stav. On razumije da postoji mogućnost da nešto procuri", ističe Lee Sang-sin iz Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.
Kathryn Botto, analitičarka u programu za Aziju pri Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir kaže da ne bi bila iznenađena kada bi Kim iskoristio objavljivanje pisama kao razlog za odbijanje razgovora.
“Kao dokaz nepoštovanja SAD ili nešto slično. Međutim, u stvarnosti, Kimova spremnost da razgovara u budućnosti zasnovana je na potencijalnom ublažavanju sankcija ili drugim promjenama u američkom pregovaračkom stavu. Ovo naravno to ne mijenja", ocjenjuje Botto.
Odnos Trumpa i Kima nedovoljan za napredak?
Sjeverna Koreja već mjesecima bojkotuje razgovore, koji su počeli da zastaju nakon neuspješnog samita u Hanoju u februaru 2019. godine.
Trump i Kim sastali su se još jednom - u demilitarizovanoj zoni koja razdvaja dvije Koreje u februaru 2019. godine, što je kratkotrajno oživjelo nade da bi pregovori mogli da budu nastavljeni.
Mjesec nakon sastanka, Kim je pisao Trumpu "u novom tonu", navodno nezadovoljan zato što nisu u potpunosti obustavljene američko-južnokreojske vojne vježbe, prenosi CNN.
"Uvrijeđen sam i ne želim da to krijem od vas. Veoma sam, veoma uvrijeđen", napisao je Trump Kimu.
Sjevernokorejski zvaničnici su proteklih mjeseci isticali da je odnos Trumpa i Kima i dalje snažan i da je vjerovatno spriječio da tenzije izmaknu kontroli, ali da nije dovoljan da osigura napredak u nuklearnim pregovorima.
See all News Updates of the Day
Usred debate o USAID-u, Britanija nudi model za spajanje pomoći i diplomatije

Dok Washington raspravlja o budućnosti Američke agencije za međunarodni razvoj ili USAID-a, usred izvještaja da bi ona mogla biti stavljena pod kontrolu State Departmenta, analitičari kažu da bi Britanija mogla ponuditi lekcije Americi o spajanju diplomatije i pomoći.
Trumpova administracija prošlog mjeseca je pauzirala finansiranje USAID-a, navodeći potrebu da se agencija uskladi s predsjednikovom politikom America First.
Britanski model
Godine 2020. tadašnji britanski premijer Boris Johnson spojio je Odjel za međunarodni razvoj (DFID), koji je nadgledao programe pomoći Ujedinjenog Kraljevstva, sa Ministarstvom vanjskih poslova.
"Ovo će ujediniti našu pomoć s našom diplomatijom i ujediniti ih u našim međunarodnim naporima", rekao je Johnson poslanicima u junu 2020.
“Ministar vanjskih poslova će biti ovlašten da odluči koja zemlja prima ili prestaje primati britansku pomoć, dok će isporučiti jedinstvenu strategiju Ujedinjenog Kraljevstva za svaku zemlju, koju nadgleda Vijeće za nacionalnu sigurnost, kojim ja predsjedavam”, dodao je Johnson.
Johnsonova odluka mogla bi se povezati s njegovom prethodnom ulogom britanskog ministra vanjskih poslova, kaže Tim Durrant, programski direktor Instituta za vladu u Londonu.
„Mislim da je bio frustriran što se osjećalo kao da su DFID, program i program pomoći Ujedinjenog Kraljevstva bili odvojeni i da nisu uvijek u skladu sa onim što je on mislio da bi trebalo da budu prioriteti britanske spoljne politike“, rekao je za Glas Amerike. „Mislim da je među onima s desne strane britanske politike definitivno postojao osjećaj da je DFID možda malo prevelik za svoje čizme ili da mu je potreban bolji nadzor.
Šok pomoći
Taj potez izazvao je šok među mnogima u sektoru pomoći, prisjetio se Mark Miller, viši savjetnik britanske razvojne istraživačke grupe ODI Global.
“Mislim da je trenutna reakcija bila gotovo konfuzna. Gdje dalje ide sektor pomoći? Čemu služi pomoć u ovom novom svijetu gdje je kontrolira Ministarstvo vanjskih poslova? Zato što ste sada imali skup viših menadžera koji su bili u velikoj mjeri fokusirani na podršku nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva – kako god to mogli protumačiti – umjesto ranije, [što je bio] vrlo jasan mandat u kojem je pomoć trebala biti prioritet u smanjenju siromaštva”, rekao je Miller, dodajući da konfuzija “još uvijek traje”.
2020. godine, nekoliko mjeseci nakon spajanja DFID-a sa Ministarstvom vanjskih poslova, britanski budžet za pomoć smanjen je sa 0,7% bruto nacionalnog dohotka, najvišeg u grupi G7 razvijenih zemalja, na 0,5%.
Geopolitički prioriteti
Potrošnja je preusmjerena jer je vlada nastojala uskladiti pomoć sa svojim političkim ciljevima. Gotovo trećina britanskog budžeta za pomoć, koji iznosi oko 5,2 milijarde dolara, potrošena je na podršku izbjeglicama unutar zemlje 2023.
Potrošnja pomoći također odražava geopolitičke prioritete Velike Britanije, rekao je Miller iz ODI Globala.
„Više je pažnje posvećeno pokušajima da se nadmaši, recimo Kina ili Rusija, posebno u Azijsko-pacifičkom regionu. Pokušavajući povećati ulaganja u ove regije, dok je historijska pomoć bila mnogo više fokusirana na Afriku”, rekao je.
“Također ste vidjeli da su budžeti koji su tradicionalno bili fokusirani na socijalne sektore kao što je zdravstvo, na primjer, relativno umanjili prioritet u odnosu na neke od sektora koji su povezani sa trgovinskim i investicijskim odnosima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Posebno je veliki fokus na finansiranju energetike i klime”, dodao je Miller.
Lekcije iz Velike Britanije
Osnivanje britanskog Ureda za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj, ili FCDO, nudi lekcije za Washington dok razmišlja o budućnosti USAID-a.
„U slučaju Velike Britanije, došlo je do svojevrsne reputacije. DFID je imao veoma jak brend, kao i USAID”, rekao je analitičar Durrant. „Postoji i vrsta uticaja koji ima na moral i produktivnost. Mislim da će to posebno biti slučaj u SAD.”
Ali sada postoji osjećaj da je FCDO jedan glas i da postoje ljudi koji imaju i razvojno i diplomatsko iskustvo koji predstavljaju UK u zemljama u kojima UK troši novac za razvoj.
Postoje praktične i političke lekcije iz britanskog spajanja diplomatije i pomoći, rekao je Miller iz ODI Globala.
„Gubitak stručnosti i kako ide ovo prilično remetilačko spajanje – mislim da postoje lekcije o tome kako se to može pažljivije upravljati. Mislim da je druga stvar koju smo vidjeli u Velikoj Britaniji da zatvaranje odjela nije nužno stvorilo novi konsenzus o tome čemu služi pomoć”, rekao je Miller.
Sa ekonomskim pritiscima koji utiču na vladine budžete, političke debate o ulozi strane pomoći nastavljaju se u Londonu i Washingtonu, napomenuo je Durrant.
“Ono što vam je potrebno su jake institucije, potreban vam je parlamentarni nadzor i nadzor američkog Kongresa. Potrebni su vam ljudi da biste mogli da sagledate šta se troši i kakav uticaj to ima”, rekao je on za Glas Amerike.
Kritičari USAID-a pozivaju na ciljane investicije u stranim državama

Trumpova administracija kaže da provodi reviziju programa strane pomoći i glavne američke agencije za humanitarnu pomoć, USAID-a. Veronica Balderas Iglesias izvještava o tome kakve promjene predlažu kritičari agencije.
Svojim pristupom "Amerika na prvom mjestu", američki predsjednik Donald Trump obećao je korjenite promjene u načinu na koji Sjedinjene Države komuniciraju sa ostatkom svijeta.
Potpredsjednik JD Vance objasnio je pristup tokom intervjua za Hannity Show na FOX News-u.
„Jednostavan koncept „Amerika na prvom mjestu“ ne znači da mrzite bilo koga drugog. To znači da imate vodstvo, a predsjednik Trump je bio vrlo jasan u vezi s tim, što interese američkih građana stavlja na prvo mjesto.”
U tom kontekstu, predsjednik Trump naredio je 90-dnevno zamrzavanje sve strane pomoći koja se očekuje od 20. januara, uz neke izuzetke koje je nedavno pojasnio američki sekretar Marco Rubio.
“Izdali smo izuzeće za programe koji imaju smisao u svijetu, oni čine Ameriku sigurnijom, čine Ameriku jačom//Ako pruža hranu ili lijekove ili bilo šta što spašava živote i što je hitno i hitno, niste uključeni u zamrzavanje.”
Američka agencija za međunarodni razvoj, koja upravlja većinom programa strane pomoći, pod intenzivnim je nadzorom, što neki analitičari kažu da je neophodno.
Bryan Clark je analitičar odbrambene politike na Hudson institutu,kaže:
“Možda postoje dijelovi Američke agencije za međunarodni razvoj koji bi možda trebali biti smanjeni ili prenamijenjeni kako bi se pokušali preusmjeriti na ciljeve američke nacionalne sigurnosti, umjesto da samo promoviraju kulturne norme za koje smatramo da su ovdje korisne, ali to možda neće biti željeno od strane ciljane zemlje.”
Analitičar spoljnih poslova na Univerzitetu George Washington Sean Roberts kaže:
“Jedna od stvari zbog kojih je Trumpova administracija bila veoma zabrinuta je USAID-ov fokus na raznolikosti, jednakosti i inkluziji širom svijeta. I znate, mislim da je USAID u određenoj mjeri pogrešno postupao, jer neke zemlje širom svijeta, nisu spremne da prihvate, na primjer, gay brakove.”
Radnici USAID-a su posljednjih dana izašli na ulice da brane svoj rad i odbacuju potencijalno raspuštanje njihove agencije.
Izvođač radova iz USAID-a Mieka nije htjela reći svoje prezime.
“Ne radimo tako što tjeramo ljude da poštuju Ameriku ili govoreći ljudima da imaju određene vrijednosti, već podržavajući ih na način na koji smatraju da im je potreban, i čineći tako svijet boljim mjestom za sve nas.”
Usmjerenija ulaganja USAID-a u strane zemlje mogla bi donijeti bolje povrate, kaže stručnjak za politiku odbrane Bryan Clark.
“Ulaganja u humanitarnu pomoć, čak i ako ne stvaraju nužno saveznika koji će moći podržati interese SAD-a, dobra su, jer promoviraju meku moć SAD-a i promoviraju položaj SAD-a u svijetu.”
Dok je revizija programa USAID-a u toku, zvaničnici su ukinuli suspenziju nekih programa kao što je predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć protiv AIDS-a ili PEPFAR, ali lokalne klinike nisu odmah ponovo otvorene.
DOGE reže 900 miliona dolara agenciji koja prati napredak američkih studenata

Federalna istraživačka agencija koja prati napredak američkih studenata će izgubiti 900 miliona dolara u finansiranju nakon što je Odjeljenje za vladinu efikasnost Elona Muska otkrilo da nema potrebe za velikim dijelom njegovog rada.
Nejasno je do kojeg stepena će Institut za obrazovne nauke Odjela za obrazovanje nastaviti postojati nakon što je Muskov tim smanjio niz ugovora. Industrijske grupe su saopštile da je najmanje 169 ugovora iznenada raskinuto u ponedjeljak, što čini veći dio rada instituta.
Odeljenje za obrazovanje nije odmah saopštilo detalje o rezovima. Madison Biedermann, glasnogovornica agencije, rekla je da ta akcija neće utjecati na primarni rad instituta, uključujući NAEP procjenu, poznatu kao nacionalna izvještajna kartica, i College Scorecard, bazu podataka o troškovima i rezultatima univerziteta.
Muskovo stisak Odjela za obrazovanje narušen je u utorak kada je agencija privremeno blokirala radnike DOGE-a iz više od deset internih sistema koji sadrže osjetljive informacije. U sklopu tužbe kojom se osporava njegov pristup, odjel se složio da blokira Muskov tim barem do ponedjeljka dok sudija odmjeri širu pauzu.
Oglašavanje alarma
Smanjenje rada instituta izazvalo je uzbunu među zagovornicima koji su rekli da bi to moglo naštetiti odgovornosti američkog obrazovnog sistema, ostavljajući naciju u mraku po pitanju efikasnosti škola. Istorijski gledano, nedostaci u postignućima pokazali su da učenici sa niskim primanjima i ne-bijeli studenti zaostaju za svojim vršnjacima.
Rezovi su kontraproduktivni i destruktivni, rekla je Rachel Dinkes, predsjednica i izvršna direktorica Saveza znanja, koalicije istraživačkih firmi u obrazovanju. "Obarati na koljena jednu nezavisnu agenciju koja pomaže da se poboljšaju rezultati učenika je smiješno", rekao je Dinkes.
Biderman je odbio da saopšti imena čiji su ugovori prekinuti.
Rezovi po ugovornoj klauzuli
Institut za obrazovne nauke je centralni izvor informacija o zdravlju američkog obrazovnog sistema. Širom zemlje prati napredak učenika tokom vremena i kroz demografiju. On ocjenjuje učinkovitost federalnih programa, a fakulteti i škole oslanjaju se na njegova istraživanja kako bi poboljšali rezultate učenika.
Čini se da su smanjenja izvršena prema klauzuli koja dozvoljava IES-u da prekine ugovore u bilo koje vrijeme "zbog pogodnosti vlade", prema obavještenjima koju je dobio Associated Press.
Među projektima koji se prekidaju je i studija koja istražuje kako ubrzati učenje matematike za učenike četvrtog i petog razreda, navodi se u dokumentu do kojeg je došao AP. Poznat kao ReSolve, projekat je vodila istraživačka grupa MDRC.
Prošlog mjeseca, IES je objavio najnovije rezultate NAEP-a, otkrivajući da su američka djeca i dalje gubila tlo pod nogama u vještinama čitanja i da su malo napredovala u matematici nakon pandemije COVID-19.
Activate Research, mala firma, izgubila je četiri ugovora i planira otpustiti najmanje 20 od svojih 28 radnika. Kompanija je angažovana da obezbijedi tačnost i objektivnost izvještaja. Kada je osnivačica Dinah Sparks objavila da se kompanija gasi u utorak, imala je poruku za svoj tim: "Mi nismo otpad", rekla je. "Uradili smo vrijedan posao za američke poreske obveznike."
Još jedno malo preduzeće izgubilo je više ugovora nakon što je angažovano da prikupi osnovne informacije o školama u zemlji. Kompanija je ove sedmice počela otpuštati radnike, kaže zaposlenik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Kongres je prošle godine dao institutu oko 800 miliona dolara, što je otprilike 1% godišnjeg budžeta Odjela za obrazovanje.
Udruženja pozivaju da se ugovori vrate na snagu
Dva istaknuta istraživačka udruženja zajednički su pozvala da se ugovori vrate na snagu, rekavši da veliki dio rada IES-a nalaže Kongres i da se oslanja na ugovore koji podržavaju ograničeno osoblje. Grupe su saopštile da je prekinuto 169 ugovora, što ograničava sposobnost instituta da izvještava o podacima o školskim finansijama i rezultatima učenika.
Institut nadgleda širok spektar poslova, uključujući administraciju NAEP ispita i učešće SAD u PISA-i, procjeni koja upoređuje akademski napredak u različitim zemljama. Također je glavni finansijer istraživanja obrazovanja i vodi bazu podataka istraživanja koja su pokazala rezultate u poboljšanju obrazovanja.
IES baca svjetlo na nejednakost, a njegov rad je "više od pukih brojeva i statistike", kaže Education Trust, neprofitna istraživačka i zagovaračka grupa. "Bez toga ostajemo u mraku, ne možemo vidjeti gdje postoje praznine u obrazovanju ili kako ih zatvoriti", navodi se u saopštenju grupe.
Mark Schneider, bivši komesar IES-a kojeg je imenovao predsednik Donald Tramp 2018. godine, rekao je da rezovi daju novoj administraciji šansu da ponovo razmisli o programima koji su se malo promijenili decenijama.
"Pitanje nije šta se dogodilo u ponedeljak, već šta će se desiti sljedeće", rekao je Šnajder. "Ako samo zamahnemo ovim maljem, razbijemo sve ove stvari i kažemo, 'U redu, gotovo', onda smo izgubili priliku da popravimo stvari."
Demokratska senatorka Patty Murray, bivša učiteljica i članica Odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije rekla su da će "oglasiti uzbunu" kako bi se borila protiv rezova.
Trump je obećao da će ukinuti Odeljenje za obrazovanje i prepustiti njegovu moć državama i školama. Bijela kuća razmatra naredbu kojom bi se Trumpov šef obrazovanja naložio da što je moguće više rasformira agenciju, a istovremeno poziva Kongres da je potpuno zatvori.
Nejasno je koliko daleko bi Trump mogao samostalno djelovati kako bi smanjio potrošnju odjela, od čega većinu naređuje Kongres.
Trump pauzirao provođenje, naredio reviziju zakona o korupciji u inostranstvu

Predsjednik Donald Trump naredio je pauzu i reviziju zakona koji definira aktivnosti američkog poslovanja u inostranstvu za skoro pet decenija, tvrdeći da stroge zabrane podmićivanja stranih zvaničnika guše američku konkurentnost na teškom globalnom tržištu.
"To će značiti mnogo više posla za Ameriku", rekao je Trump dok je u ponedjeljak potpisivao naredbu Ministarstvu pravde da pauzira tekuće istrage i revidira Zakon o stranoj korupciji iz 1977. u narednih šest mjeseci.
U nalogu se tvrdi da "prevelika i nepredvidiva primjena FCPA protiv američkih građana i poduzeća - od strane naše vlastite vlade - za rutinske poslovne prakse u drugim zemljama ne samo da troši ograničene tužilačke resurse koji bi mogli biti posvećeni očuvanju američkih sloboda, već aktivno šteti američkoj ekonomskoj konkurentnosti i, prema tome, nacionalnoj sigurnosti."
Ali najnoviji godišnji pregled primjene zakona od strane Pravnog fakulteta Stanford kaže da je broj mjera izvršenja u 2024. bio "znatno ispod desetogodišnjeg prosjeka od 36", sa 26 predmeta koje su te godine podnijela dva entiteta odgovorna za sprovođenje - DOJ i Komisija za hartije od vrijednosti.
„Ovaj pad ukazuje na to da je svaka šema podmićivanja dovela do više jedinstvenih radnji protiv korporacije i njenih podružnica, zaposlenih i agenata, ali da je manje zasebnih šema bilo ciljano za provođenje 2024. godine“, zaključuje se u izvještaju.
Predsjednikov nalog naišao je na kritike zagovornika borbe protiv korupcije.
"Svijet ne smije zaobići ono gdje su mito i korupcija norma", rekao je Gary Kalman, izvršni direktor Transparency International SAD-a u izjavi za Glas Amerike. "Utrka do dna šteti i građanima u zemlji i preduzećima koja su uključena u koruptivne transakcije. Oni koji odluče prekršiti zakon često se suočavaju sa višestrukim zahtjevima za podmićivanje koji odgađaju ili sprječavaju ove kompanije da dobiju licence i dozvole koje su im potrebne za ulazak na prekookeanska tržišta. Na kraju, mito je prijedlog za gubitak."
Podmićivanje je i dalje nezakonito
Privatni pravni stručnjaci požurili su u utorak da razjasne obim i značaj naloga.
"Podmićivanje je i dalje nezakonito", navodi se u naslovu analize koju je u utorak ujutro objavila multinacionalna advokatska firma Arnold & Porter sa sjedištem u Washingtonu.
Osmorica pravnika-autora nastavljaju u svojoj analizi da ne samo da podmićivanje ostaje nezakonito po zakonu, koji Kongres nije ukinuo, već i prema raznim državnim, saveznim i stranim zakonima. Oni također napominju da su druge zemlje pojačale svoju primjenu antikorupcijskih zakona.
"Za sada preporučujemo kompanijama da sačekaju i vide šta će se dogoditi, a da se u međuvremenu nastave fokusirati na usklađenost", zaključili su advokati.
Demokratski zastupnik Jamie Raskin, ustavni pravnik, rekao je u utorak da novi poredak "stavlja Ameriku na stranu 'rutinske' korumpirane poslovne prakse širom svijeta". Naredba, kako je rekao, daje korporacijama "slobodne ruke da plaćaju mito, i finansijsku počast korumpiranim stranim zvaničnicima".
Njegova izjava također je bila usmjerena na Elona Muska, milijardera biznismena čija ga je bliskost s Trumpom stavila na čelo napora da radikalno preoblikuje američku vladu i cilja na rasipništvo, prevaru i korupciju kroz svoje odjeljenje za vladinu efikasnost.
"Administracija Trump-Musk ponovo čini mito i korupciju savršeno legalnim", napisao je Raskin u izjavi. "Cijene jaja i drugih namirnica, stanova i stanarine i struje i dalje rastu, ali je upravo postalo mnogo jeftinije baviti se političkom korupcijom."
Musk i njegove kompanije su se javno petljale sa SEC-om i Ministarstvom trgovine, ali ni njegovo ime ni imena bilo koje kompanije s kojom je povezan ne pojavljuju se na kompletnoj listi FCPA mjera.
Netanyahu upozorava da će se prekid vatre u Gazi završiti ako se taoci ne oslobode

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je u utorak da će se prekid vatre s Hamasom okončati i da će se nastaviti intenzivne borbe u Gazi ako do subote ne bude oslobođeno još talaca koje drži ta militantna grupa.
"Vojska će se vratiti intenzivnim borbama dok Hamas konačno ne bude poražen", rekao je Netanyahu u video izjavi od utorka.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu oslobođeni do subote.
Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje trojice talaca koji bi trebali biti oslobođeni u subotu.
Zvaničnik Hamasa rekao je u utorak da je jedini način da zarobljenici budu oslobođeni poštovanje uslova primirja.
Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti puštani do daljnjeg. Grupa — koju su Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja označile kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.
Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru".
Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.
Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena, u subotu, poziva na oslobađanje još trojice Izraelaca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.
U Parizu je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao Hamas da se pridržava planiranog oslobađanja talaca.
"Moramo po svaku cijenu izbjeći nastavak neprijateljstava u Gazi koja bi dovela do ogromne tragedije", rekao je on. “Apelujem na Hamas da sljedeće subote nastavi s planiranim oslobađanjem talaca.
"Obje strane moraju u potpunosti ispoštovati svoje obaveze u sporazumu o prekidu vatre i nastaviti ozbiljne pregovore u Dohi za drugu fazu", rekao je Guterres.
Plan za Gazu
Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređene lokacije izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.
U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretninama za budućnost".
“Ja bih je posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.
Trump se u utorak sastao u Bijeloj kući s jordanskim kraljem Abdulahom.
"Mislim da će prihvatiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o monarhu.
Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... Ako se ne slože, vjerojatno bih uskratio pomoć."
Jordanski kralj je poslije susreta sa Trumpom ponovio protivljenje iseljavanju Palestinaca iz Gaze i sa Zapadne obale.
"To je jedinstveni arapski stav. Obnova Gaze bez raseljavanja Palestinaca i rješavanje teške humanitarne situacije trebalo bi da budu prioritet za sve...Pravedan mir zasnovan na rješenju koje predviđa postojanje dvije države je put da se osigura regionalna stabilnost. To zahtijeva američko liderstvo. Predsjednik Trump je čovjek mira. Bio je ključan za obezbjeđivanje primirja u Gazi. Očekujemo od SAD i svih strana da osiguraju da se održi", napisao je Abdulah na X-u.
U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da arapske države odbijaju plan za raseljavanje Palestinaca i da SAD preuzmu kontrolu nad enklavom.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.
Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".
Uslovi prekida vatre
Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim koji dijeli sjeverni i južni dio Gaze.
U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.
U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i tek treba da se pregovaraju.
Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael navodi da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.