Linkovi

Najnovije

Još jedna tužba Trumpove kampanje zbog izbora, novi porazi na sudovima

Arhiva - Pristalice Donalda Trumpa nose njegov poster u prirodnoj veličini tokom protesta u Atlanti, Georgia.
Arhiva - Pristalice Donalda Trumpa nose njegov poster u prirodnoj veličini tokom protesta u Atlanti, Georgia.

Kampanja Donalda Trumpa saopštila je da je u petak pokrenula tužbu pred državnim sudom u Georgiji nastojeći da poništi tamošnje rezultate predsjedničkih izbora, što je najnoviji u nizu pravnih pokušaja da se Trumpov poraz pretvori u pobjedu. Tužbe do sada nisu imale nikakvog uspjeha na sudovima. 

Kampanja je saopštila da će nova tužba sadržati izjave stanovnika Georgije date pod zakletvom u kojima se iznose tvrdnje o prevari.

Državni sekretar Georgije Brad Raffensperger​, inače republikanac kao i Trump, i drugi državni zvaničnici više puta su rekli da nisu pronašli dokaze o široko rasprostranjenoj prevari na izborima 3. novembra na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden.

Trumpov tim i pojedinci koji ga podržavaju pretrpeli su niz poraza na sudovima širom zemlje, uključujući i slučajeve pokrenute u Nevadi i Wisconsinu, kada su tražili dozvolu suda da se ponište izborni rezultati u tim državama.

Izabrani predsjednik Bijden pobijedio je na izborima sa osvojenih 306 glasova elektora, od potrebnih 270, naspam Trumpovih 232.

Okružni sudija u Nevadi odbacio je u petak slučaj koji su pokrenuli potencijalni republikanski predsjednički elektori i rekao da moraju da plate sudske troškove optuženih nakon što nisu "ispunili svoju obavezu da pruže vjerodostojne i relevantne dokaze koji potkrijepljuju" bilo koju od tvrdnji iznijetih u tužbi.

Vrhovni sud u Wisconsinu odbio je, presudom 4 prema 3, zahtjev da poništi izborni rezultat u toj državi i otvori put državnoj skupštini da sama izabere 10 predsjedničkih elektora iz Wisconsina.

"Čini se da bi takav potez bez presedana u američkoj istoriji", napisao je sudija Vrhovnog suda u Wisconsinu Brian Hagedorn ​obrazlažući većinsku odluku četvoro sudija.

Trumpova kampanja potrošila je skoro devet miliona dolara na neuspješne pokušaje da poništi rezultate izbora, uključujući skoro 2,3 miliona dolara koliko je plaćeno advokatima i konsultantima.

Kampanja i Republikanski nacionalni komitet prikupili su najmanje 207,5 miliona američkih dolara od dana izbora, od čega je najviše dobijeno traženjem donacija za "Zvanični izborni fond za odbranu".

Sitnim slovima jasno je pisalo da će veći dio novca otići na druge prioritete kroz Trumpov novi komitet za političku akciju, što bi moglo da pokrene njegove buduće političke aktivnosti.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom Kongresa usvojio prijedlog zakona za pomoć Ukrajini

Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)
Sjedište američkog Kongresa u Washingtonu. (AFP/PEDRO UGARTE)

Dvostranačka većina Predstavničkog doma američkog Kongresa usvojio je nacrt zakona koji se Ukrajini, Izraelu i području Indo-pacifika dodjeljuju dodatna novčana sredstva u iznosu od 95 milijardi dolara.

Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

On je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.

„Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama”, saopštio je američki predsjednik.

Od ukupnih 95 milijardi dolara, 60,84 milijarde namijenjene su Ukrajini. U nju je uračunato i 23,2 milijarde za popunu zaliha američkog naoružanja, izvijestila je agencija Reuters.

Njihova količina je smanjena, pošto su korišyene za snabdijevanje Ukrajine tokom blokade paketa pomoći u donjem domu Kongresa - koji je pod kontrolom republikanaca.

Za Izrael je predviđeno 26,38 milijardi dolara, od kojih će 9,1 milijarda biti iskorištena za obezbjeđivanje humanitarne pomoći stanovništvu ugroženom konfliktom u Gazi.

Za područje Indo-pacifika planirano izdvajanje iznosi 8,12 milijardi dolara.

Članovi Predstavničkog doma imali su prethodna tri dana da razmotre predloženi zakon i ulože amandmane prije planiranog glasanja.

Pitanje bezbjednosti na granici biti predmet odvojenog zakonskog prijedloga – čime se smatra da je predsjedavajući Predstavničkom domom, republikanac Mike Johnson, izašao u susret konzervativnijim krugovima.

Prema tumačenjima u američkoj javnosti, podrška demokrata zakonskim predlozima u Predstavničkom domu bila je od suštinskog značaja – imajući u vidu tanku većinu republikanaca u Predstavničkom domu (218:213), kao i oštro protivljenje njihove tvrdokornije struje.

Među njima su najglasniji bliski saradnici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je skeptičan u vezi sa pomoći Ukrajini. Trump je osvojio dovoljan broj stranačkih glasova potreban za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru.

Neki od njih, najavljivali su mogućnost smjene Mikea Johnsona sa pozicije predsjedavajućeg – ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen.

Međutim, Johnson je poručio da neće dozvoliti da prijetnje utiču na njega – rekavši da je podrška Ukrajini od ključne važnosti.

„Mogao bih da donesem sebičnu odluku. Međutim, radim ono što vjerujem da je ispravna stvar”, rekao je on.

Ukrajina se već treću godinu nalazi na meti brutalne ruske agresije.

Primedbi ima i na ljevici – usljed zabrinutosti zbog pomoći Izraelu tokom kampanje protiv ekstremista Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.

Sa te strane poziva se na strožiju kontrolu distribucije američkog naoružanja i novca poreskih obveznika u okolnostima, kako upozorava dio međunarodne javnosti, razornih posljedica izraelskih napada po civilno stanovništvo u području Gaze.

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike

Nepojmljivi su zahtjevi za ignorisanje sudskih činjenica o genocidu u Srebrenici, kažu sagovornici Glasa Amerike
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

Sagovornici Glasa Amerike kažu kako je rezolucija o genocidu u Srebrenici trebala biti davno usvojena, i da Srbija treba prihvatiti novu realnost.

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"

Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Desničarski političari, akademici i aktivisti iz svih dijelova Evrope okupili su se ove sedmice u Briselu na dvodnevnoj konferenciji za koju organizatori kažu da joj je cilj "očuvanje nacionalnih država u Evropi".

Dosadašnji predsjednik Freedom Housea imenovan za direktora Glasa Amerike

Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.
Zgrada Glasa Amerike u Washingtonu.

Američka agencija za globalne medije (USAGM) u petak je imenovala Michaela Abramowitza za novog stalnog direktora Glasa Amerike.

U poruci zaposlenima u petak, izvršna direktorica USAGM-a Amanda Bennett navela je da će Abramowitz, bivši novinar i sadašnji predsjednik istraživačkog centra Freedom House, preuzeti tu funkciju u narednim mesecima.

„Sigurna sam da je poznat mnogima, ako ne i većini vas, po izvanrednom radu u Freedom House gdje se zalagao za demokratiju i ljudska prava, a posebno u odbrani i zalaganju za slobodu govora i medija širom svijeta”, napisala je Bennett.

Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)
Majk Abramovic koji je imenovan za direktora Glasa Amerike. (Fotografija: Freedom House)

Abramowitz je predsjednik Freedom Housea od 2017. Diplomirao na Harvard koledžu, karijeru je započeo u Washington Postu, gdje je radio 24 godine. Također je osam godina radio na prevenciji genocida i obrazovanju o holokaustu u Memorijalnom muzeju holokausta SAD.

„Zbog ove stručnosti i iskustva, on duboko razumije isti posao kojem smo svi posvetili svoje živote i karijere”, navela je Bennett u svojoj poruci zaposlenima.

Očekuje se da će Abramowitz početi da obavlja funkciju u Glasu Amerike početkom ljeta. U video poruci osoblju rekao je da mu je čast što je imenovan.

„Ovo je institucija koja ima nevjerovatnu historiju i prije svega nevjerovatnu misiju. Misija me duboko inspiriše: ideja da svakog dana pružamo kredibilne, istinite, sveobuhvatne vijesti i informacije za veliki dio sveta sa ogromnom publikom. Za mnoge ljude Glas Amerike je jedini izvor informacija koji imaju”, rekao je Abramowitz.

Bennett je bila direktorica Glasa Amerike od 2016. do 2020. godine, kada je dala ostavku nakon što je Kongres potvrdio konzervativnog filmskog reditelja Michaela Packa da vodi USAGM. Imenovao ga je tadašnji predsjednik Donald Trump, a Packovo vrijeme na čelu USAGM-a obeleženo je tužbama i pritužbama uzbunjivača. Podnio je ostavku kada je Joe Biden postao predsjednik, a nezavisna istraga je kasnije utvrdila da je Pack više puta zloupotrebljavao funkciju, da je loše upravljao, kao i da je pokušavao da se se miješa u uređivačke odluke.

Poslije njegovog odlaska, Kongres je osigurao ulogu izvršnog šefa USAGM-a, uključujući dio oko zapošljavanja i otpuštanja šefova mreže.

Abramowitz će biti prvi zvanični direktor Glasa Amerike od kratkog mandata Roberta Reillyja, koga je imenovao Pack, koji je u toj ulozi bio od decembra 2020. do januara 2021. Nakon Reillyjeve smjene, Glas Amerike je predvodila vršiteljica dužnosti direktora Yolanda Lopez od 2021. do ostavke u septembru 2023. i sadašnji aktuelni predsjednik John Lippman.

U izjavi, Abramowitz je rekao da se raduje radu u Glasu Amerike s obzirom na zabrinjavajuću stopu dezinformacija koje dolaze od autoritarnih vlada širom svijeta.

„VOA je bedem za istinu i slobodu medija i ja sam uzbuđen što ću preuzeti kormilo ove organizacije i raditi zajedno sa njenim talentovanim novinarima i osobljem. Zajedno ćemo pobijediti u informacionom ratu”, rekao je on.

Freedom House je u petak objavio saopštenje u kojem se zahvaljuje Abramowitzu na što ih je vodio.

„Veći dio decenije, Mike je bio pokretačka snaga stalnog uspjeha Freedom House, postavio je viziju za organizaciju koja je pojačala efikasnost u borbi za slobodu širom svijeta”, rekla je Jane Harman, kopredsjedavajuća Upravnog odbora Freedom Housea.

Kao direktor Glasa Amerike, Abramowitz će nadgledati 48 jezičkih servisa koji dopiru do oko 354 miliona ljudi nedjeljno uz nezavisnu TV, radio i digitalne medije.

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG