Najnovije
Sukob Trumpa i Bidena zbog retorike o vakcini COVID-19
Američki predsjednik Donald Trump i bivši potpredsjednik Joe Biden razmijenili su verbalne napade o vakcinama protiv COVID-19 u svojim osvrtima na Praznik rada.
Predsjednik je pozvao kandidate Demokratske stranke, Bidena i njegovu kandidatkinju američku senatorku iz Kalifornije Kamalu Harris, da se "odmah ispričaju zbog nepromišljene retorike protiv vakcine".
Biden je rekao novinarima u Pennsylvaniji u ponedjeljak da bi želio vidjeti vakcinu sutra, čak i ako ga to košta izbora. Ali "ako budemo imali stvarno dobru vakcinu, ljudi će to nerado prihvatiti", jer predsjednikova ponovljena pogrešna izjava i neistine u vezi s virusom "potkopavaju povjerenje javnosti".
"Ništa što nam je do sada rekao nije istina", rekao je Biden kasnije tokom virtualnog događaja s AFL-CIO, krovnom federacijom za američke radničke sindikate.
Trump je, održavajući svoju prvu konferenciju za novinare na sjevernom trijemu Bijele kuće, rekao da će, suprotno "političkim lažima", svaka vakcina za masovnu upotrebu koju odobri federalna vlada biti "vrlo sigurna i vrlo učinkovita".
Kandidati Republikanske i Demokratske stranke iznijeli su svoje osvrte u predsjedničkoj kampanji koja je usmjerena na domaća pitanja tokom obilježavanja godišnjeg Praznika rada - u vrijeme kada COVID-19, bolest uzrokovana koronavirusom, i dalje svakodnevno ubija oko 1000 Amerikanaca, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Biden je u ponedjeljak otišao u ključnu političku bojišnicu državu Pennsylvaniu na istoku SAD-a na AFL-CIO događaj, gdje se pojavio sa predsjednikom organizacije Richardom Trumkom.
"On je zapravo ne-Amerikanac", rekao je Biden za Trumpa, optuživši predsjednika da oklijeva da djeluje kako bi minimalizovao javno zdravstvo i ekonomske posljedice pandemije, jer bi to snizilo cijene dionica, što povrjeđuje predsjednikove korporativne interese i interese njegovih prijatelja.
"On živi prema kodeksu pohlepe, laži i sebičnosti", dodao je Biden na video linku sa šefom radničkog sindikata.
Trump je, za razliku od toga, pozdravio nastup svoje administracije usred pandemije, predviđajući brz, "Super-V" oporavak američke ekonomije i predviđajući da će, ako Biden, kojeg je nazvao "glupom osobom", pobijedi na izborima, "Kina posjedovati ovu zemlju."
Trump je sebe predstavio kao nekog ko se suprotstavlja Kini u trgovinskim pitanjima, kritikujući tu zemlju jer je dopustila širenje koronavirusa globalno, uništavajući ekonomski oporavak Amerike.
Američka stopa nezaposlenosti u avgustu se spustila na 8,4 posto, međutim ekonomski stručnjaci kažu da su potrebni mjeseci da bi se snažniji oporavak održao. Oporavljeno je samo oko polovice od 22 miliona radnih mjesta koja su izgubljena u pandemiji, sa mnogim poslodavcima koji su umanjili svoje platne spiskove, čak i kad su ponovno otvorili svoje biznise.
Biden prikuplja preporuke od tri organizovane radničke grupe: Međunarodne unije radnika Sjeverne Amerike (The Laborers' International Union of North America), Međunarodne unije konstruktora dizala (International Union of Elevator Constructors) i Nacionalne federacije saveznih zaposlenika (National Federation of Federal Employees).
Tri sindikata zajedno predstavljaju stotine hiljada radnika širom zemlje, a Bidenova kampanja se nada da će ih mobilisati za podršku.
Trump je naglasio svoju podršku od sindikata koji zastupaju policajce, ističući poruku "reda i zakona" usred mirnih gradskih demonstracija i izvjesnog nasilja na protestima kao odgovoru na smrt crnaca od strane policije u brojnim gradovima.
Trump se, takođe, bori za održavanje podrške među veteranima i onima koji služe u američkoj vojsci nakon što je časopis, pozivajući se na četvero neimenovanih ljudi, izvijestio da je marince pokopane na američkom groblju u blizini Pariza nazivao "gubitnicima" i "naivcima", te je odbio posjetiti njihove grobove tokom putovanja u Francusku 2018. godine.
"Samo bi životinja to rekla", odgovorio je Trump na pitanje o članku The Atlantica tokom konferencije za medije u ponedjeljak. Članak je nazvao "lažnom pričom" što su drugi opovrgavali.
Nekoliko novinskih organizacija, uključujući Fox News, koji je Trumpu generalno simpatičan, potvrdili su elemente priče, pozivajući se na vlastite izvore, koje nisu imenovali.
Biden se ranije u ponedjeljak sastao s trojicom sindikalnih radnika koji su služili u američkoj vojsci u domu Lancaster u državi Pennsylvania.
"Mislite li da su većina tih momaka i žena naivčine?", pitao je Biden.
U međuvremenu, Harris i potpredsjednik Mike Pence posjetili su vrlo osporavanu bojišnicu, saveznu državu Wisconsin na Srednjem zapadu.
Harris se u svom prvom samostalnom pojavljivanju u kampanji, kao dio Bidenove stranačke ulaznice, susrela sa sindikalnim radnicima - električarima i crnim vlasnicima preduzeća iz Milwaukeeja. Takođe se susrela i sa porodicom i pravnim timom Jacoba Blakea, 29-godišnjeg crnca koji je prošlog mjeseca ustrijeljen i paralizovan u Kenoshau u Wisconsinu, pred troje njegove djece.
Pence, Trumpov drugokomandujući, obišao je energetski objekat u gradu La Crosse.
Pennsylvania i Wisconsin, dvije tradicionalno demokratske države u kojima je Trump pobijedio 2016. godine, što mu je pomoglo da osvoji četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, očekuje se da ponovo budu ključne države ovog novembra. Ankete pokazuju da je Biden u uskoj prednosti u obe države.
Biden, koji ima malo prednosti u nekim drugim ključnim državama, održava prednost u odnosu na Trumpa u nacionalnim anketama za oko 7 postotnih bodova.
Iako je pandemija koronavirusa, koja je ubila oko 190 000 ljudi u zemlji, oštro uticala na smanjenje velikih političkih skupova koji su oslonac tipičnih američkih predsjedničkih kampanja, i Trump i Biden planiraju brojna putovanja tokom narednih sedmica u politički važne države pred skromnijim grupama.
Trump planira da posjeti Sjevernu Karolinu, Floridu, Michigan i Pennsylvaniju kasnije tokom sedmice.
Biden se planira vratiti u Pennsylvaniju u petak, kada i on i Trump planiraju obilježiti 19. godišnjicu terorističkih napada Al-Qaide 2001. godine na SAD u Shanksvilleu, gdje se avion srušio u polje dok su putnici pokušavali preuzeti komandu nad avionom od otmičara.
See all News Updates of the Day
Kamala Harris: Od imigrantskih korijena do historijske predsjedničke nominacije
Potekla iz jedne od najraznolikijih, liberalnih regija SAD-a, demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris trasirala je politički put između oštrog provoditelja zakona i reformatora koji razmišlja unaprijed. Iz Oaklanda u Kaliforniji, Matt Dibble, donosi detalje iz njenog života.
Donald Trump: Nekonvencionalni put do predsjednika
U nešto više od devet godina, bivši, a možda i budući predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump preoblikovao je Republikansku stranku u sve podijeljenijoj zemlji. Novinarka Glasa Amerike Tina Trinh osvrće se na Trumpov pokušaj historijskog političkog povratka.
Kako su poplave u Španiji za nekoliko minuta ubile stotine ljudi
Za samo nekoliko minuta, bujične poplave uzrokovane obilnim pljuskovima u istočnoj Španiji, zbrisale su sve što im se našlo na putu. Vremena za reagovanje bilo je veoma malo, pa su ljudi ostali zarobljeni u svojim vozilima, domovima ili na poslu.
Stotine tijela pronađeno je u regionu istočne Valencije, Castille i La Manchi i Andaluziji, ali potraga za nestalima se nastavlja. Još nije utvrđen tačan broj onih koji se vode kao nestali.
U nekim automobilima, koje je voda podigla i udarila o zgrade, i dalje se nalaze ostaci ljudskih tijela koji čekaju da budu izvučeni i identifikovani.
Uz upozorenje na nove padavine, stanovnici poplavljenih područja pokušavaju da se probiju kroz guste slojeve blata koje je prekrilo kuće, ulice i puteve. Prijete nestanci struje, vode, kao i nekih osnovnih dobara.
Šta se dogodilo?
Oluje su bile koncentrisane iznad reka Magro, Turija i Poyo, pa su se zbog obilnih kiša reke izlile iz korita, poplavile gradove i ljude uhvatile nespremne dok su obavljali svakodnevne aktivnosti.
Za tren oka, blato je prekrilo puteve, pruge, ušlo u kuće, poslovne prostore u predgrađu Valencije. Vozači automobila, koji su se u to vrijeme našli u kolima, morali su da se popnu na krov kako se ne bi udavili.
Pljuskovi su bili bez presedana. Španska nacionalna meteorološka služba je saopštila da je u teško pogođenom mjestu Chiva, za 8 sati palo više kiše nego u proteklih 20 mjeseci ukupno.
Kada su vlasti poslale građanima upozorenje da je situacija ozbiljna, mnogi su u tom trenutku već bili na ulicama, putevima - i bili životno ugroženi.
Kako su se desile ovako masivne bujične poplave?
Naučnici se trude da razjasne šta se desilo i vide neke veze sa klimatskim promjenama.
Jedan faktor je sve topliji vazduh zbog kojeg pada sve više kiše. Drugi faktor su promjene u vazdušnim strujama koje uzrokuju esktremne vremenske prilike. Meteorolozi kažu da se, zbog tih promjena, nad Španijom nadvio sistem koji je doneo ekstremne kiše.
Faktor je i neobično visoka temperatura Mediterana - u augustu je temperatura vode bila čak 28,7 stepeni na površini, kaže Carola Koeing iz Centra za rizike i odbranu od poplava u Londonu.
Ekstremne kiše i poplave su u Španiju stigle poslije dugih perioda suše 2022. i 2023. Stručnjaci kažu da su ciklusi suša i poplava također sve češći zbog klimatskih promjena.
Da li se ovo ranije dešavalo?
Jesenje oluje i poplave dešavaju se na mediteranskoj obali Španije, ali ove sada su najjače.
Stariji stanovnici grada Paiporta, koji je teško pogođen, kažu da su ove poplave bile tri puta gore od onih iz 1957. u kojima je stradala 81 osoba i smatrale su se najsmtronosnijim u historiji istočne Španije.
Tada je preusmjeren tok reke Turije, što je sada i spasilo dio grada od poplava.
U Valenciji su se desile jake poplave 1980. i 1982, u kojima je poginulo oko 30 osoba. Pet godina kasnije, zabilježene su rekordne padavine.
Ove bujične poplave u Španiji smatraju se najkatastrofalnijom prirodnom katastrofom u skorijoj historiji zemlje.
14 poginulih prilikom obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu
Četrnaestero ljudi je poginulo prilikom obrušavanja nadstrešnice iznad glavnog ulaza željezničke stanice u Novom Sadu koja se srušila u petak nešto prije 12 časova, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.
Premijer Srbije Miloš Vučević naveo je da je ovo jedan od najtežih dana u poslijeratnoj historiji Novog Sada i da je ovo tragedija za cijelu Srbiju.
"Hoću da u ime Vlade i svih građana izrazim saučešće porodicama stradalih i da se zahvalim svim spasiocima, lekarima, koji pomažu i koji se bore da spasu ljude koji su pod ruševinama i koji vode nadljudsku bitku", rekao je i dodao da će, bez obzira na činjenicu da je nadstrešnica stara 60 godina - insistirati da se pronađu odgovorni za njeno neodržavanje.
Na licu mjesta i dalje je veliki broj ekipa Hitne pomoći i policija, kao i bageri i teška mehanizacija koji pokušavaju da raščiste odvaljeni dio zgrade.
Kako se može vidjeti na snimcima objavljenim na društvenim mrežama, policija je zatvorila plato ispred stanične zgrade.
Na lokaciju nešto ranije je stigao gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić koji je rekao da je povrijeđeno više od 30 ljudi.
"Izražavam ogromno žaljenje što se ova tragedija dogodila u Novom Sadu. Gradske službe su u punom kapacitetu stavljene na raspolaganje nadležnim državnim službama. U skladu sa svim procedurama, nakon što istražni organi obave uviđaj, obavestićemo javnost o daljim koracima", saopštio je Đurić.
On je dodao da je grad u neprestanom kontaktu sa nadležnim organima i da će preduzeti sve neophodne korake.
"U ovom trenutku sva naša pažnja je usmerena na pružanje pomoći svima koji su pogođeni ovom nesrećom", rekao je Đurić.
Na lice mjesta izašao je javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, radi vršenja uviđaja, saopštila je ta institucija.
"U saradnji sa Policijskom upravom u Novom Sadu i nadležnim inspekcijskim i drugim službama, preduzimaju se sve mere i radnje u skladu sa zakonom, radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti u vezi sa uzrokom nastanka predmetnog događaja", navedeno je u saopštenju.
Kako prenose mediji, na lokaciju bi uskoro trebalo da stigne i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Željeznička stanica u Novom Sadu svečano je otvorena u julu 2024. godine, nakon trogodišnje rekonstrukcije.
Izvođač radova bio je kineski konzorcijum CRIC&CCCC ("China Railway International Co.Ltd" i "China Communications Construction Company Ltd").
Infrastruktura željeznice Srbije saopštila je da nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije u okviru radova na obnovi stanične zgrade kao dio projekta izgradnje brze pruge Novi Sad-Subotica.
"U okviru rekonstrukcije rađena je unutrašnjost stanice, krov i fasada iznad i ispod nadstrešnice", navodi se u saopštenju.
Željeznički saobraćaj u stanici Novi Sad je u prekidu, a vozovi saobraćaju iz pravca Beograda do stanice Petrovaradin.
Željeznička stanica u Novom Sadu izgrađena 1964. godine po projektu arhitekte Imrea Farkaša.
Ruska kampanja dezinformacija stvara „klimu haosa”, kažu stručnjaci
Za redovnu publiku poljskog javnog emitera Polskie Radio, naslovi na web stranici izgledali su čudno: „Neprihvatljiva istina: EU će se snaći bez Poljske” i „Ukrajina će ostati izvan EU”.
Proruski, euroskeptični narativi nisu bili u skladu sa uobičajenim izvještavanjem emitera. Ali na prvi pogled, web stranica je izgledala legitimno.
Oni koji su bolje pogledali vidjeli su da je naziv domene stranice bio je polskieradio.icu. Prava domena Polskie radija je polskieradio.pl. Proruski narativi su stavljeni na rusku kloniranu web stranicu - koja je posebno dizajnirana da dovede u zabludu.
Incident, zabilježen u aprilu, dio je šireg trenda lažnih web stranica koje se koriste u „upornoj” kampanji dezinformacija koja traje dvije godine, navodi se u članku objavljenom na web stranici Međunarodnog instituta za štampu sa sjedištem u Austriji i potpisanom od Instituta i tri druge evropske grupe za slobodu štampe. Navode da ruski agenti stvaraju lažne web stranice koje oponašaju renomirane izvore i objavljuju lažne priče na tim lažnim stranicama.
„Zaista je teško vidjeti da je to lažna web stranica”, rekla je Camille Magnissalis, koja prati kršenje slobode medija za Evropsku federaciju novinara (EFJ). „Ako ne znate, lako se možete zavesti.”
Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u septembarskom saopštenju za javnost navelo da su takve web stranice dio „kampanja stranog zloćudnog utjecaja pod ruskom vladom” neformalno poznate kao „Doppelganger”, prema njemačkoj riječi za osobu koja je gotovo potpuno identična drugoj.
U to vrijeme, Ministarstvo pravosuđa je objavilo da je „u toku zaplijena” 32 internet domena koja se koriste u kampanjama „Doppelganger”.
Internetske stranice mogu izgledati kao evropski mediji od povjerenja, ali zapravo obmanjuju čitatelje zlonamjernim pričama i propagandom. Taj se sadržaj često dijeli na društvenim mrežama putem reklama ili bot naloga.
„To je često povezano sa političkim interesima jer žele da utječu na ljude", rekla je Magnisalis za Glas Amerike. „Na kraju, ove priče su integrirane u medijski krajolik i imaju utjecaj.”
Konzorcij za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) opisao je rusku kampanju dezinformacija u svom dvogodišnjem izvještaju o praćenju medija koji pokriva prvu polovinu 2024. Evropski čuvari slobode medija, uključujući EFJ i IPI, čine konzorcij.
U 2023. lažni članci činili su većinu sadržaja na lažnim web stranicama, prema izvještaju MFRR-a. Ove godine većina napada uključivala je umjetnu inteligenciju, bilo kao „deepfake” slike ili lažne audio snimke poznatih novinara.
Takav sadržaj destabilizuje poverenje u vijesti i stvara „klimu haosa” za evropske čitaoce, navodi se u izvještaju.
Domeni za ove lažne web stranice kupljeni su putem transakcija kriptovaluta, prikrivajući identitet kupca.
„Oni koriste zaista prefinjene tehnike kako bi prikrili činjenicu da pokušavaju nekoga dezinformirati”, rekao je Karol Luczka, IPI-jev službenik za praćenje i zagovaranje za istočnu Evropu. „Pokušavaju da uvjere da niko ne shvati da Rusija to radi.”
Ruska operacija ciljala je Ukrajinu, Poljsku i Njemačku. Ciljano je i na Francusku uoči predsjedničkih izbora prošlog ljeta, lažirajući web stranicu francuskog dnevnika Le Monde.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Iako je kampanja široko rasprostranjena u cijeloj Evropi, dvojne web stranice su se prvo počele pojavljivati u Ukrajini, pokušavajući da manipulišu mišljenjem javnosti o ratu Rusije i Ukrajine, rekao je Luczka.
Prema Luczki, lažne priče na tim stranicama prvenstveno su potakle jedan od tri narativa: da Ukrajina gubi rat, da Ukrajina ostaje bez resursa ili da je ukrajinska vlada korumpirana.
Prije 2022. Rusija je prvenstveno objavljivala dezinformacije na ruskom jeziku. Moderna dvostruka kampanja, međutim, prilagođava svoj jezik ciljanoj zemlji. Ova razlika čini da će publika vjerovati u ono što čita, rekao je Luczka za Glas Amerike.
„Ruske taktike dezinformacija postaju sve suptilnije i profinjenije”, rekao je.
Facebook je bio ključan za popularizaciju ovih web stranica i njihovih lažnih informacija, rekao je Luczka, dodajući da je to glavna platforma društvenih medija na kojoj Ukrajinci primaju vijesti.
Oko 54% ukrajinskog stanovništva koristi Facebook, prema podacima koje je prikupio World Population Review.
Ovo stvara izazov za velike tehnološke kompanije poput Mete, vlasnika Facebooka, rekla je Magnissalis iz EFJ-a. Ove platforme imaju odgovornost da prate dezinformacije objavljene na njihovoj web stranici, rekla je ona, uključujući i one koje dolaze od ruskih aktera.
„Oni samo kreiraju lažne naloge i svuda šire poveznice na te web stranice”, rekla je Magnissalis. „Nije novo, ali je problematično.”