Linkovi

Top priča SAD

Sukob Trumpa i Bidena zbog retorike o vakcini COVID-19

Trump and Biden

Američki predsjednik Donald Trump i bivši potpredsjednik Joe Biden razmijenili su verbalne napade o vakcinama protiv COVID-19 u svojim osvrtima na Praznik rada.

Predsjednik je pozvao kandidate Demokratske stranke, Bidena i njegovu kandidatkinju američku senatorku iz Kalifornije Kamalu Harris, da se "odmah ispričaju zbog nepromišljene retorike protiv vakcine".

Biden je rekao novinarima u Pennsylvaniji u ponedjeljak da bi želio vidjeti vakcinu sutra, čak i ako ga to košta izbora. Ali "ako budemo imali stvarno dobru vakcinu, ljudi će to nerado prihvatiti", jer predsjednikova ponovljena pogrešna izjava i neistine u vezi s virusom "potkopavaju povjerenje javnosti".

"Ništa što nam je do sada rekao nije istina", rekao je Biden kasnije tokom virtualnog događaja s AFL-CIO, krovnom federacijom za američke radničke sindikate.

Trump je, održavajući svoju prvu konferenciju za novinare na sjevernom trijemu Bijele kuće, rekao da će, suprotno "političkim lažima", svaka vakcina za masovnu upotrebu koju odobri federalna vlada biti "vrlo sigurna i vrlo učinkovita".

Kandidati Republikanske i Demokratske stranke iznijeli su svoje osvrte u predsjedničkoj kampanji koja je usmjerena na domaća pitanja tokom obilježavanja godišnjeg Praznika rada - u vrijeme kada COVID-19, bolest uzrokovana koronavirusom, i dalje svakodnevno ubija oko 1000 Amerikanaca, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Biden je u ponedjeljak otišao u ključnu političku bojišnicu državu Pennsylvaniu na istoku SAD-a na AFL-CIO događaj, gdje se pojavio sa predsjednikom organizacije Richardom Trumkom.

Democratic U.S. presidential nominee Joe Biden speaks during a meeting with labor leaders in Lancaster, Pennsylvania, U.S., September 7, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque
Democratic U.S. presidential nominee Joe Biden speaks during a meeting with labor leaders in Lancaster, Pennsylvania, U.S., September 7, 2020. REUTERS/Kevin Lamarque

"On je zapravo ne-Amerikanac", rekao je Biden za Trumpa, optuživši predsjednika da oklijeva da djeluje kako bi minimalizovao javno zdravstvo i ekonomske posljedice pandemije, jer bi to snizilo cijene dionica, što povrjeđuje predsjednikove korporativne interese i interese njegovih prijatelja.

"On živi prema kodeksu pohlepe, laži i sebičnosti", dodao je Biden na video linku sa šefom radničkog sindikata.

Trump je, za razliku od toga, pozdravio nastup svoje administracije usred pandemije, predviđajući brz, "Super-V" oporavak američke ekonomije i predviđajući da će, ako Biden, kojeg je nazvao "glupom osobom", pobijedi na izborima, "Kina posjedovati ovu zemlju."

Trump je sebe predstavio kao nekog ko se suprotstavlja Kini u trgovinskim pitanjima, kritikujući tu zemlju jer je dopustila širenje koronavirusa globalno, uništavajući ekonomski oporavak Amerike.

Američka stopa nezaposlenosti u avgustu se spustila na 8,4 posto, međutim ekonomski stručnjaci kažu da su potrebni mjeseci da bi se snažniji oporavak održao. Oporavljeno je samo oko polovice od 22 miliona radnih mjesta koja su izgubljena u pandemiji, sa mnogim poslodavcima koji su umanjili svoje platne spiskove, čak i kad su ponovno otvorili svoje biznise.

Biden prikuplja preporuke od tri organizovane radničke grupe: Međunarodne unije radnika Sjeverne Amerike (The Laborers' International Union of North America), Međunarodne unije konstruktora dizala (International Union of Elevator Constructors) i Nacionalne federacije saveznih zaposlenika (National Federation of Federal Employees).

Tri sindikata zajedno predstavljaju stotine hiljada radnika širom zemlje, a Bidenova kampanja se nada da će ih mobilisati za podršku.

President Donald Trump speaks during a news conference on the North Portico of the White House, Monday, Sept. 7, 2020, in Washington. (AP Photo/Patrick Semansky)
President Donald Trump speaks during a news conference on the North Portico of the White House, Monday, Sept. 7, 2020, in Washington. (AP Photo/Patrick Semansky)

Trump je naglasio svoju podršku od sindikata koji zastupaju policajce, ističući poruku "reda i zakona" usred mirnih gradskih demonstracija i izvjesnog nasilja na protestima kao odgovoru na smrt crnaca od strane policije u brojnim gradovima.

Trump se, takođe, bori za održavanje podrške među veteranima i onima koji služe u američkoj vojsci nakon što je časopis, pozivajući se na četvero neimenovanih ljudi, izvijestio da je marince pokopane na američkom groblju u blizini Pariza nazivao "gubitnicima" i "naivcima", te je odbio posjetiti njihove grobove tokom putovanja u Francusku 2018. godine.

"Samo bi životinja to rekla", odgovorio je Trump na pitanje o članku The Atlantica tokom konferencije za medije u ponedjeljak. Članak je nazvao "lažnom pričom" što su drugi opovrgavali.

Nekoliko novinskih organizacija, uključujući Fox News, koji je Trumpu generalno simpatičan, potvrdili su elemente priče, pozivajući se na vlastite izvore, koje nisu imenovali.

Biden se ranije u ponedjeljak sastao s trojicom sindikalnih radnika koji su služili u američkoj vojsci u domu Lancaster u državi Pennsylvania.

"Mislite li da su većina tih momaka i žena naivčine?", pitao je Biden.

U međuvremenu, Harris i potpredsjednik Mike Pence posjetili su vrlo osporavanu bojišnicu, saveznu državu Wisconsin na Srednjem zapadu.

Harris se u svom prvom samostalnom pojavljivanju u kampanji, kao dio Bidenove stranačke ulaznice, susrela sa sindikalnim radnicima - električarima i crnim vlasnicima preduzeća iz Milwaukeeja. Takođe se susrela i sa porodicom i pravnim timom Jacoba Blakea, 29-godišnjeg crnca koji je prošlog mjeseca ustrijeljen i paralizovan u Kenoshau u Wisconsinu, pred troje njegove djece.

Pence, Trumpov drugokomandujući, obišao je energetski objekat u gradu La Crosse.

Pennsylvania i Wisconsin, dvije tradicionalno demokratske države u kojima je Trump pobijedio 2016. godine, što mu je pomoglo da osvoji četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, očekuje se da ponovo budu ključne države ovog novembra. Ankete pokazuju da je Biden u uskoj prednosti u obe države.

Biden, koji ima malo prednosti u nekim drugim ključnim državama, održava prednost u odnosu na Trumpa u nacionalnim anketama za oko 7 postotnih bodova.

Iako je pandemija koronavirusa, koja je ubila oko 190 000 ljudi u zemlji, oštro uticala na smanjenje velikih političkih skupova koji su oslonac tipičnih američkih predsjedničkih kampanja, i Trump i Biden planiraju brojna putovanja tokom narednih sedmica u politički važne države pred skromnijim grupama.

Trump planira da posjeti Sjevernu Karolinu, Floridu, Michigan i Pennsylvaniju kasnije tokom sedmice.

Biden se planira vratiti u Pennsylvaniju u petak, kada i on i Trump planiraju obilježiti 19. godišnjicu terorističkih napada Al-Qaide 2001. godine na SAD u Shanksvilleu, gdje se avion srušio u polje dok su putnici pokušavali preuzeti komandu nad avionom od otmičara.

See all News Updates of the Day

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Trump i Biden u finišu kampanje u državama koje bi da preokrenu u svoju korist

Trump - Biden

Predsjednik Donald Tramp i demokrata Joe Biden nastavili su kampanju u državama čije glasove žele da preokrenu u svoju korist, dvije nedjelje pred izbore 3. novembra.

Trump je u nedjelju dan počeo u Nevadi, posjetom crkvi, a potom je održao predizborni miting u Carson Cityju. Nijedan republikanac od 2004. nije osvojio Nevadu.

Na mitingu su bile hiljade Trumpovih pristalica, većina nije nosila masku, iako je u Nevadi u subotu prijavljeno više od 1.000 novozaraženih koronavirusom.

Predsjednik je upozorio da bi Biden nastavio zatvaranje ekonomije zbog virusa i kritikovao svog protivnika zato što je rekao da bi "vjerovao naučnicima".

"Vjerovaće naučnicima. Da sam ih ja slušao, zemlja bi bila u masivnoj depresiji", rekao je Trump.

Biden, koji je katolik, dan je počeo odlaskom na misu u Delawareu, a potom je održao predizborni miting u Severnoj Karolini - koju demokrate nisu osvojile na predsjedničkim izborima od 2008.

Na predizbornom mitingu u Duramu, demokrata se fokusirao na reforme u pravosuđu kako bi se iskorijenio sistemski rasizam i ojačao položaj crnaca u SAD.

Takođe je kritikovao Trumpa koji je na jednom od mitnga rekao da se situacija sa pandemijom poboljšava.

"Što bi moj deda rekao, ovaj čovek je sigurno lud kad misli da se situacija poboljšava. Poboljšava? Pogoršava se", rekao je Biden.

Prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u SAD je u nedjelju registrovano više od 53 hiljade novozaraženih koronavirusom.

Ankete pokazuju da je Biden u stabilnoj prednosti na nivou cijelih SAD, ali da je njegova prednost manja u državama čiji glasovi mogu da odluče izbore.

Takođe, ankete pokazuju da je Biden u prednosti u još jednoj kategoriji, novcu.

Trump je u subotu popodne uspio da sakupi 12 miliona dolara tokom organizovanog skupljanja sredstava za kampanju u Newport Beachu.

Međutim, u protekla četiri mjeseca, Biden je sakupio više od milijardu dolara, što je ogromna suma novca koja mu je dala prednost nad Trumpom.

U simultanim TV prijenosima, Trump i Biden iznijeli različita mišljenja o odgovoru SAD na koronavirus

Trump i Biden se složili u jednom: U pitanju su historijski izbori za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden u četvrtak je kritikovao ono što ne nazvao "paničnim" odgovorom predsjednika Donalda Trumpa na pandemiju koronavirusa, dok je Trump branio način na koji se odnosio prema krizi u kojoj je preminulo više od 217.000 Amerikanaca.

Rivali su razgovarali u simultanom TV prijenosu, u debati koja se emitovala na odvojenim televizijskim mrežama, pošto je rasprava prvobitno zakazana za četvrtak otkazana nakon što je Trump dobio COVID19, bolest izazvanu koronavirusom.

Obračun na podijeljenom ekranu predstavljao je oštar podsjetnik na mnoge načine na koje je sezona kampanje promijenjena pandemijom koja je navela više od 18 miliona ljudi da glasaju više od dvije nedjelje prije izbornog dana 3. novembra.

Biden je, obraćajući se biračima u Filadelfiji preko ABC-a, optužio republikanskog predsjednika za prikrivanje koliko je smrtonosan virus koji je zarazio skoro osam miliona ljudi u Sjedinjenim Državama.

"Rekao je da nikome nije rekao jer se plaši da će Amerikanci paničiti", rekao je Biden. "Amerikanci ne paniče. On se uspaničio".

Događaj u ružičnjaku

Trump je branio kako svoj odgovor na pandemiju, tako i sopstveno lično ponašanje, uključujući organizovanje događaja u ružičnjaku Bijele kuće, gdje je malo ljudi nosilo maske ili praktikovalo socijalno distanciranje, što je rezultiralo time da su mnogi od prisutnih bili zaraženi bolešću.

"Hej, ja sam predsjednik - moram da vidim ljude, ne mogu da budem u podrumu", rekao je Trump na NBC-u pred publikom na otvorenom u Majamiju, implicitno kritikujući Bidena što je mjesece proveo van izvan kampanje, dok je pandemija bjesnila.

Trump nije odgovorio na pitanja o tome kada je posljednji put testiran negativno prije nego što je dobio virus, rekavši da se ne sjeća tačno.

Trump, koji je agresivno prekidao Bidena tokom haotične debate prije dvije nedjelje, održao je sada ratoboran ton, često sparingujući sa moderatorkom Savanom Gutri. Rekao je da je "čuo različite priče" o efikasnosti maski, iako su stručnjaci za javno zdravstvo njegove vlastite administracije rekli da je njihovo nošenje ključno za zaustavljanje širenja virusa.

Predsjednik je odbio da osudi QAnon, lažnu teoriju zavjere prema kojoj su demokrate dio globalnog pedofilskog prstena. Prvo je pohvalio svoje pristalice zbog protivljenja pedofiliji, nakon čega je rekao da ne zna ništa o pokretu.

Trump je takođe izbjegao pitanja o istrazi New York Timesa o dvije decenije njegovih poreskih prijava, koje je odbio da iznese javno uprkos višedecenijskom presedanu za predsjedničke kandidate.

Čini se da je potvrdio novinski izveštaj prema kom ima oko 400 miliona dolara lično garantovanim zajmovima, tvrdeći da je taj iznos "kikiriki" u poređenju sa njegovom vrijednošću.

Takođe nije porekao Timesov izvještaj da je tokom prve godine u Bijeloj kući platio samo 750 dolara federalnog poreza na dohodak, iako je u jednom trenutku rekao da su brojevi lista "pogrešni".

Navala na rano glasanje

Druga predsjednička debata prvobitno je bila zakazana za četvrtak uveče, ali se Trump povukao iz toga nakon što su organizatori odlučili da ga pretvore u virtuelni događaj nakon što je kod njega dijagnostikovan COVID19, prije dvije nedjelje.

Završna debata i dalje stoji zakazana za 22. oktobar u Nešvilu u državi Tenesi.

Trump, koji je proveo tri dana u vojnoj bolnici, ali se od tada vratio u kampanju, pokušava da promijeni dinamiku trke. Ankete Reutersa i Ipsosa pokazuju da Biden ima značajno vođstvo na nacionalnom nivou, iako je njegova prednost u državama koje predstavljaju glavno bojno bolje manje izražena.

U Sjevernoj Karolini, državi koja je visoko konkurentna, formirali su se dugački redovi kada je započelo lično glasanje, koje će biti duže od dve nedjelje, nakon rekordne izlaznosti u Džordžiji i Teksasu ranije tokom nedjelje.

Do sada je oko 18,3 miliona Amerikanaca glasalo lično ili poštom, što predstavlja 12,9 odsto od ukupnog broja prebrojanih glasova na opštim izborima 2016. godine, prema američkom izbornom projektu na Univerzitetu na Floridi.

Birači pokušavaju da izbjegnu stajanje u redovima na dan izbora kako bi bili bezbjedni, dok zaraza koronavirusom i broj hospitalizacija nastavljaju da rastu, ali i da osiguraju da će se njihovi glasački listići računati.

Mnogi su zabrinuti da će Trump osporiti brojne glasačke listiće poslate putem pošte, nakon njegovih ponavljanih tvrdnji bez dokaza da je bilo prevara.

Bitka za Vrhovni sud

Saslušanja u Senatu za potvrdu imenovanja Amyi coney Barrett, Trumpove kandidatkinje za upražnjeno mjestu u Vrhovnom sudu, podstakla su pažljive odgovore oba kandidata u debati.

Republikanci forsiraju postavljenje Beretove prije izbora, nakon što su 2016. odbili kandidata za sudiju kog je nominovao bivši demokratski predsednik Barak Obama, rekavši da je to bilo neprimjereno u izbornoj godini.

Biden je rekao da nije "ljubitelj" ideje koju su neke demokrate promovisale i koja podrazumijeva povećanje broja sudija, kako bi se suprotstavile onome što smatraju ukradenim mjestom u sudu.

Ali on je odbio da to isključi nakon što ga je moderator Džordž Stepanopulost pritisnuo, rekavši: "Zavisi kako će ovo ispasti".

Trump nije rekao da li bi volio da se poništi pravo na abortus, što je ishod za koji mnogi pravnici vjeruju da je vjerovatniji sa konzervativnom Beretovom u sudu.

"Mislim da će donijeti sjajnu odluku", rekao je. "Nisam joj rekao kakvu odluku da donese".

SAD: Nastavlja se trend gubitka poslova

Red za traženje posla, Omaha, Nebraska (Foto: AP)

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.

Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proleća.

Website za traženje posla "Indeed" navodi se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio, i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u posljednja dva mjeseca.

"Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece", kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeed.

Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne delatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpela ova industrija, ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .

Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1, 2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi koji su primali pomoć, vraćeni na posao.

To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe poslije šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.

Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema posljednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2, 8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.

Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene, samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.

Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći, porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom.

Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi New Yorka.

Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.

Više od trećine jednokratne pomoći od 1200 dolara, takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede, nego prije pandemije, što značu da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.

Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi, maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju pak, isplaćuje se 713 dolara.

Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.

U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.

Neke američke države se spremaju za potencijalno nasilje poslije izbora

Glasači u Indijani čekaju na red, 7. oktobar 2020.

Nadležni za obezbjeđivanje predsjedničkih izbora u Americi 3. novembra ovih dana preduzimaju i dodatne mjere, jer su posllije izbora mogući ne samo cyber napadi, već i nasilje. 

Upozorenja stižu od zvaničnika saveznih država koji tvrde da bi strana kampanja širenja dezinformacija mogla da uzrokuje niz problema, od manjih do ozbiljnijih nemira.

"Rezultati izbora, brojanje glasova i ponovno brojanje može da uzrokuje proteste, a ponegdje i pokušaje da se zauzmu biračka mjesta", kazali su u Odjeljenju za unutrašnju bezbjednost u Nju Džerziju. "Građanski nemiri bi mogli da rezultiraju u neredima, nasilju i žrtvama, a u kombinaciji sa izbornom nesigurnošću, mogli bi da uzrokouju sukobe različitih grupa demonstranata koji osporavaju rezultate izbora".

Znaci upozorenja

Takva upozorenja se ne uzimaju olako, s obzirom na to da je FBI otkrio da grupa muškaraca pravi plan otmice guvernerke Mičigena Grečen Vitmer.

Zvaničnici u Mičigenu kažu da će preduzeti dodatne mjere opreza u narednim danima, pred izbore.

Planirano je i kidnapovanje demokratskog guvernera Virdžinije Ralfa Nortama.

Takođe, pojavio se snimak protesta održanog krajem septembra, ispred glasačkog mjesta u predgrađu Vašingtona, Ferfaksu u Virdžiniji.

Snimak prikazuje pristalice Donalda Trumpa kako se približavaju biračkom mjestu sa zastavama i transparentima za reizbor Trumpa.

Policijski izvještaji su pokazali da Trumpove pristalice nisu blokirale prilaz biračkom mjestu, ali su građani rekli policiji da su se osjećali zastrašeno.

Pripreme za potencijalno nasilje oko izbora

Zvaničnici zaduženi za izbore brinu da ovi neće proći mirno.

"To je nešto oko čega brinemo", kazao je Majkl Mur, zadužen za bezbjednost informacija u okrugu Marikopa u Arizoni. "Javite se policiji u svom gradu, pitajte da li imaju plan za dan izbora? Da li imate listu kontakata koje zovete u hitnim slučajevima, da li vam je bilo ko iz policije na brzom biranju na telefonu kako bi na prijetnje odgovorii u najkraćem roku?"

Policija u Ferfaksu se nije oglasila u vezi sa incidentom, ali je rekla da sarađuje sa policijom u Vašingtonu koja planira da pojača patrole oko glasačkih mjesta na dan izbora.

Ipak, nije riječ samo o danu izbora 3.novembru. Zvaničnici u Nju Džerziju upozoravaju da se šanse da nešto krene naopako povećavaju kako se bude prolongiralo proglašenje konačnih rezultata.

U jednom takvom scenariju, prema kojem bi se na rezutate čekalo mjesecima, bezbjednosna procjena kaže da bi neke države mogle da budu destinacija za "različite grupe koje žele nasilne proteste, koji mogu da rezultiraju ozbiljnim i smrtonosnim sukobima demonstranata i intervencijom policije".

Zvaničnici poručuju da neće biti nespremni, ali se postavlja pitanje da li su državni i lokalni, pa i federalni zvaničnici dobro promislili o potencijalnom nasilju oko izbora.

Proteklih godina, fokus je bio na virtuelnim prijetnjama i stranom uticaju, a ovoga puta se ne govori mnogo javno o potencijalnom nasilju.

"Teško je reći", rekao je direktor FBI Kristofer Vrej. "U toku je širenje nemira i sukoba po zemlji, a to može da dovede do nasilja i kriminalne aktivnosti", rekao je Vrej komentarišući proteste u određenim gradovima u SAD.

Zvaničnik FBI je rekao za Glas Amerike da će pripreme za izbore uzeti u obzir trenutnu situaciju u zemlji i da su "ekstenzivne".

Šta rade FBI i Nacionalna garda?

FBI sarađuje sa mnogim saveznim državama na sprječavanju eventualnog nasilja - u Luizijani, Nju Meksiku, Ohaju, Nju Džerziju.

Ako savezne države sa svojim resursima ne uspiju da se izbore sa nasilljem, mogu da pozovu u pomoć Nacionalnu gardu. U nekim državama, poput Nju Džerzija, Nacionalna garda je već na terenu i radi na obezbjeđivanju brojanja glasova.

Neki stručnjaci, međutim, kažu da dodatne snage bezbjednosti neće biti dovoljne.

Potrebno je postaviti i kamere na biračkim mjestima i potencijalnim mjestima protesta, kaže bivši vojni obavještajac Kej Kembel

"Hi-tech kamere i senzori mogu da odvrate one koji planiraju da izazovu nasilje", kaže Kembel i dodaje da će legalni nadzor i obavještajni podaci biti najvažnije sredstvo za obezbjeđivanje sigurnosti nakon izbora.

Uz bezbjednosne pripreme, zvaničnici kažu da je važno i javnost pravovremeno obavijestiti o rezultatima, koji će sigurno kasniti zbog glasova pristiglih poštom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG