Linkovi

Analize i istraživanja

Ko ima veće šanse da pobijedi - Trump ili Biden?

Biden and Trump

Demokrata Joe Biden, kako pokazuju istraživanja samo nekoliko dana pred izbore 3. novembra, ima prednost od oko sedam odsto na nivou SAD u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa. 

Ankete nisu siguran pokazatelj ishoda izbora, budući da pobjednika ne odlučuju glasovi birača, već elektora. A u svim državama, osim dvije, važi princip da onaj kandidat koji osvoji više glasova birača - dobija glasove svih elektora, a ne proporcionano osvojenom broju glasova. Kandidatu je potrebno da osvoji 270 od 538 elektorskih glasova da bi pobijedio.

Većina je već opredjeljena za demokratskog ili republikanskog kandidata, ali postoji nekoliko država koje su i dalje neopredjeljene i mogle bi da odluče izbore.

Biden vodi sa malom razlikom u tim državama, negdje je ta prednost manja od četiri odsto, što je u okviru margine greške u istraživanjima javnog mnijenja.

Predsjednik Trump se nada da može da ponovi scenario iz 2016. kada je osvojio elektorske glasove u nekoliko ključnih država poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina i tako dobio izbore sa malom razlikom.

Aktuelni predsjednik i dalje ne stoji loše u tim državama koliko mu je loš rejting nacionalno, kaže Robert Griffin, iz organizacije Demokratski fond za istraživanje birača. "Pitanje je samo da li će se nacionalno raspoloženje preliti i na te države Srednjeg zapada, koje stvarno mogu da naprave razliku".

Trump mora da dobije Pennsylvaniju i Floridu, uz države koje su već opredjeljene za republikance, da bi dobio izbore, kaže republikanska strateškinja Amanda Iovino.

Da li će Trump dobiti drugi mandat zavisi od toga kako birači vide njegov učinak u nekoliko ključnih oblasti.

Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia
Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia

Pandemija

Biden želi da izbori budu referendum o tome kako je predsjednik upravljao krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a njegov odnos prema tome ocjenjuje kao "bezobziran".

Trump tvrdi da Amerika izlazi iz pandemije i ističe da je testiranje bolje i da umire manje ljudi. Istovremeno, optužuje demokrate da žele da uvedu restrikcije i opstruišu ekonomski oporavak zemlje.

"Ovo su izbori između Trumpovog buma i Bidenovog zatvaranja", rekao je predsjednik u Arizoni.

Trump je obećao vakcinu protiv koronavirusa prije izbora, ali se to neće desiti, pa je priču okrenuo na to da ljudi ne treba da se plaše virusa i da postoje terapije koje će "uskoro biti besplatne".

Biden je objavio svoj plan za upravljanje pandemijom, koji uključuje obavezu nošenja maski u cijelim SAD i praćenje kontakata zaraženih.

"Ne dajem lažna obećanja da ću zaustaviti pandemiju pritiskom na dugme. Ali mogu da vam obećam ovo: od prvog dana ćemo raditi ispravne stvari", rekao je pristalicama u Delawareu.

U SAD je koroanvirusom zaraženo više od devet miliona ljudi, a umrlo je 229 hiljada. Većina Amerikanaca, kako pokazuju istraživanja, ne podržava to kako je Trump upravljao krizom i u tom domenu više vjeruju Bidenu.

Ekonomija

Trump je u kampanji obećao da će zemlju vratiti na ekonomski nivo od prije pandemije.

Ističe podatke Sekretarijata za trgovinu koji pokazuju rast BDP-a od 33,1 odsto u periodu od jula do septembra.

Biden, međutim, odbacuje taj broj i ocjenjuje da nije ni blizu dovoljnog da zemlju izvuče iz krize.

U avgustu je Trumpova kampanja objavila listu prioriteta za njegov drugi mandat, a među njima su dodatne poreske olakšice, otvaranja 10 miliona radnih mjesta i osnivanje milion malih preduzeća.

Bidenov program se bazira na domaćoj proizvodnji i čistoj energiji. Cilja na stvaranje pet miliona novih radnih mjesta i ulaganje 300 miliona dolara u istraživanje i razvoj američkih kompanija. Predlaže i povećanje poreza za bogate, odnosno ukidanje Trumpovih poreskih olakšica, kao i povećanje minimalca.

Trump je Bidenov plan nazvao "socijalističkom agendom" koja će uništiti srednju klasu.

Pokret za rasnu jednakost

Filadelfija je ove nedelje bila centar građanskih protesta i nereda pošto je, tokom policijske akcije, ubijen Afroamerikanac Walter Wallace​. Njegova porodica tvrdi da je imao mentalnih problema, a stradao je tokom policijske intervencije kada je policajac pucao u njega pošto je mahao nožem koji nije htio da ispusti.

Odmah poslije su izbili protesti koji su u prvi plan ponovo stavili rasnu nejednakost i sistemski rasizam.

Predsjednik Trump je na to odgovorio dobro poznatom tezom o "redu i zakonu", usmjerenu na glasače iz predgrađa koje brine nasilje u gradovima.

"Opet se dešava isto. U gradu Philadelphiji​ koji vode demokrate, u državi koju vode demokrate", kazao je Trump uz opasku da Biden ne želi da osudi nasilje.

Biden je, zajedno sa porodicom ubijenog crnca, pozvao na prekid nasilja. Demokrata je u saopštenjima poslije svakog sličnog incidenta pozivao na prekid nasilja i pljački, ali je podržavao pravo na mirne proteste. Takođe je obećao da će se baviti problemom policijskog nasilja ako pobijedi.

Finiš kampanje

Više od 82 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima.

U posljednjim danima kampanje, Bidenov tim je objavio slogan "nada iznad straha, jedinstvo iznad podjela" i izbore definiše kao "priliku da se napusti mračna i bijesna politika vođena protekle četiri godine".

Trumpova kampanja je lansirala reklamu sa sloganom da će "predsjednik Trump primjenjivati zakone" koji počinje scenama haosa koje nagledaju Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris.

Republikanski strateg Whit Ayres ​kaže da je Trumpov završni argument da će "Biden i demokrate uništiti Amerikancima život", dok je Biden na liniji onoga gdje je i počeo kampanju - da je vrijeme za novi početak i jedinstvo.

Obojica kandidata će kampanje završiti u neopredjeljenim državama pred izbore 3. novembra.

See all News Updates of the Day

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

SAD pokušavaju da poprave odnose sa Francuskom narušene zbog podmornica

Biden i Macron na NATO samitu u Belgiji, juni 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron sastaće se narednog mjeseca u Rimu, dogovoreno je nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika.

Tenzije između dvije zemlje su povišene nakon što su SAD i Velika Britanija odlučile da prodaju Australiji najmanje osam nuklearnih podmornica, zbog čega je Australija otkazala ugovor o kupovini konvencionalnih podmornica od Francuske, vrijedan 66 milijardi dolara.

U saopštenju Bijele kuće poslije razgovora Macrona i Bidena navodi se da Amerika "žali što je došlo do ovakve situacije".

"Dvojica lidera su se saglasila da bi bio koristan otvoren dijalog o strateškim pitanjima i interesima Francuske i evropskih partnera. Predsjednik Biden je tome posvećen", saopštila je Bijela kuća.

Macron i Biden bi trebalo da se sastanu krajem oktobra na samitu G20 koji se održava u Rimu.

Francuska je ranije opozvala svog ambasadora u Washingtonu. Sada Bijela kuća navodi da je Macron saglasan da se ambasador vrati u SAD sljedeće nedjelje i "počne intenzivno da radi sa američkim zvaničnicima".

Šef diplomatije Francuske Jean-Yves Le Drian​ je dogovor SAD sa Australijom nazvao "obmanom" jednog od najvećih francuskih saveznika. Le Drian je rekao da je Amerika mjesecima radila Francuskoj iza leđa.

Australija je ušla u pakt sa nuklearnim podmornicama jer želi da se suprotstavi uticaju Kine u indo-pacifičkom regionu.

"Predsjednik Biden je potvrdio strateški značaj angažovanja Francuske i ostalih evropskih zemalja u tom regionu. SAD prepoznaju značaj jače evropske odbrane koja doprinosi transatlantskim odnosima i komplementarna je sa NATO", navodi Bijela kuća.

Kako zapadni vojni pakt i nukelarne podmornice Australije utiču na Kinu

Arhiv, ilustracija - Podmornica klase Virginia, USS Illinois (SSN 786), vraća se kući u bazu u Pearl Harbor, 13. septembra 2021.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija objavile su u četvrtak ono što Kraljevska australijska mornarica na svojoj web stranici opisuje kao "pojačano trilateralno bezbjednosno partnerstvo" poznato kao AUKUS (Australija, Ujednjeno Kraljevstvo i SAD).

Kaže se da će Australija dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije.

Upotreba australijskih podmornica na nuklearni pogon u Indo-Pacifiku naljutila je Kinu prijetnjom da će obuzdati njeno širenje na istim vodenim putevima, kažu stručnjaci.

Bezbjednosni dogovor tri zemlje uslijedio je nakon što je Australija odustala od ranijeg sporazuma sa Francuskom o dizel-električnim podmornicama, što je naljutilo Pariz. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​ čak je opisao odluku Australije da odustane od sporazuma kao "nož u leđa". Francuska je u petak povukla svoje ambasadore iz SAD i Australije.

Analitičari ističu partnerstvo kao posljednji pokušaj Zapada da se bori sa Kinom za kontrolu nad morima koja Peking naziva svojim, uprkos teritorijalnim sukobima sa drugim azijskim vladama, uključujući zapadne saveznike. Jedan od spornih plovnih puteva je i Južno kinesko more bogato resursima.

Podmornice na nuklearni pogon znače plovila koja su više nevidljiva i brza, dok britansko učešće sugeriše na širi program koji nije samo još jedan napor predvođen SAD usmjeren protiv Kine, kažu eksperti. Očekuje se da će podmornice biti spremne do 2035.

"Operativno, to bi Kinezima trebalo da smeta, jer ako Australija na kraju dobije nuklearne podmornice, onda može ostati na pozicijama na mjestima poput Južnog kineskog ili Istočnog kineskog mora radi manje ili više stalnog raspoređivanja", rekao je Gregory Poling​, direktor Azijske Inicijative za pomorsku transparentnost u okviru Centra za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.

Podmornice neće odmah postati "online", rekao je on, ali u prvih pet do 10 godina važno je "ono što (partnerstvo) govori o držanju i volji Australije da se suprotstavi Kini i šta god da je promjena stava za SAD", rekao je Poling. Washington bi na kraju mogao da povećati vojne rotacije i vježbe sa Canberrom, rekao je on.

Kineski pomorski sukobi

Peking polaže pravo na oko 90 posto Južnog kineskog mora i razbjesnio je Bruneje, Maleziju, Tajvan, Vijetnam i Filipine izgradnjom vještačkih ostrvaca i prolaskom brodova kroz sporne vode. Sa Japanom se bori za suverenitet u dijelovima susjednog Istočnog kineskog mora.

Zapadne zemlje su ponovo primjetile svog bivšeg neprijatelja iz Hladnog rata jer kineska mornarica brzo raste i njeni brodovi se pojavljuju čak do Aljaske.

AUKUS poziva na dijeljenje vojne automatizacije, vještačke inteligencije i kvantne tehnologije. Kvantna tehnologija može pomoći u otkrivanju podmornica i nevidljivih aviona. Australija, Britanija i Sjedinjene Američke Države obavezale su se na "sveobuhvatan program rada" u narednih 18 mjeseci, kaže australska mornarica.

"Najgore moguće situacije"

Podmornice na nuklearni pogon sa sjedištem u Australiji mogle bi stići do Južnog kineskog mora za jedan dan i ostati tu neograničeno dugo, rekao je Malcolm Davis, viši analitičar odbrambene strategije i sposobnosti na Australijskom institutu za stratešku politiku u Canberri. Alternativno, mogli bi da uđu u Bengalski zaliv, Arapsko more ili jugozapadni Pacifik, dodao je on.

On je rekao da Australija, u oštrim političkim i trgovinskim borbama sa Kinom od 2015. godine, namjerava da pomogne Sjedinjenim Državama u odbrani svakog kineskog poteza koji je "neprijateljski" prema saveznicima Australije.

"Ove podmornice prvenstveno imaju za cilj jačanje australijske odbrane od rastuće Kine koja predstavlja izazov ne samo za SAD u regionu, već i za sve naše zemlje, uključujući Australiju, a postoji i sve veći vojni izazov iz Kine koji je vrlo stvaran, a mi se pripremamo za sve vrste najgorih mogućih nepredviđenih situacija, uključujući i izglede za veliki rat snaga između SAD i Kine oko Tajvana u ovoj deceniji", rekao je Davis.

Kina polaže pravo na suverenitet nad samoupravnim Tajvanom i redovno šalje vojne avione u njegov vazdušni prostor. Tajvanska vlada, koja se protivi ujedinjenju sa Kinom, nailazi na sve veću podršku Zapada.

"Tajvan će imati dio (svoje populacije) koja vapi: 'To je sjajno. Engleska, Amerika i Australija dolaze da uspostave ravnotežu protiv Kine'", rekao je Huang Kwei-bo, prodekan Fakulteta za međunarodne poslove u Nacionalni univerzitet Chengchi u Tajpeju.

Britanski zvaničnici pridružili su se sporazumu o razmjeni tehnologija u okviru svoje "ideje o globalnoj Britaniji" nakon njihovog odlaska iz Evropske unije, rekao je Poling. Njeno učešće kao zemlje koja nije indo-pacifička, posebno ljuti Kinu, rekao je Huang.

AUKUS prati druge napore predvođene Zapadom, poput 16-godišnjeg četvorostranog dijaloga o bezbjednosti između Indije, Japana, Australije i Sjedinjenih Država. Zemlje saveznice Zapada povremeno samostalno prolaze brodovima kroz Južnokinesko more. Kina se obično buni.

Oštre riječi, djela u Kini

Kina naziva sporazum AUKUS opasnim za indo-pacifički region. "Pokretanje saradnje Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Australije u oblasti nuklearnih podmornica, ozbiljno narušava regionalni mir i stabilnost, povećava utrku u naoružanju i uništava naporan rad na međunarodnom razoružanju", rekao je u četvrtak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.

Azijska glavna supersila ne stoji skrštenih ruku. Kina je 1. septembra implementirala svoj Revidirani zakon o pomorskom saobraćaju za borbu protiv stranih brodova koji prolaze u blizini njenih obala. Zakon pooštrava kinesku kontrolu nad Istočnim i Južnim kineskim morem dajući Pekingu ovlaštenje da zaustavi niz stranih plovila.

"Mornarica Sjedinjenih Država, ako joj je naređeno da primjenjuje slobodu plovidbe, to samo postavlja sukob, jer kako ćete zaustaviti američki ratni brod?" rekao je Carl Thayer, emeritus profesor politike na Univerzitetu Novi Južni Vels u Australiji.

Kina bi mogla dalje da prati AUKUS ograničavanjem dodatnog australijskog uvoza, rekao je Davis. Canberra je, međutim, već pronašla nova inostrana tržišta za svoj najvažniji ugalj i vino zbog ranijih trvenja sa Kinom.

SAD: Sigurnosne agencije pod "eksplozijom" opterećenja zbog domaćeg terorizma

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopher Wray svjedoči pred Odborom za unutrašnju bezbjednost i vladine poslove tokom diskusije o bezbjednosnim prijetnjama 20 godina nakon terorističkog napada 11. septembra, 21. septembar 2021, na Capitol Hillu.

Nacionalne bezbjednosne agencije i agencije za sprovođenje zakona Sjedinjenih Država bore se protiv, kako opisuju, "značajnog skoka" prijetnji koje stižu od domaćih terorista, od kojih mnogi djeluju sami i motivisani rasnim animozitetom ili antivladinom ideologijom.

Zvaničnici su, svjedočeći pred zakonodavcima u utorak, ponovili upozorenja od ranije ove godine da su najsmrtonosnije pretnje Sjedinjenim Državama domaće, s ideologijom belih supremacionista i ličnim zamjerkama koje navode sve veći broj takozvanih usamljenih aktera na akciju.

"Svakako da je broj domaćih terorista eksplodirao", rekao je pred odborom Senata Christopher Wray​, direktor Federalnog istražnog biroa (FBI), nazvavši spriječavanje terorističkih napada glavnim prioritetom Biroa "sada i u doglednoj budućnosti".

"Više smo nego udvostručili broj domaćih slučajeva terorizma, sa oko 1.000 na oko 2.700 istraga", rekao je on o posljednjih 16 do 18 mjeseci. "Povećali smo broj zaposlenih da bi se udvostručio broj ljudi koji rade na toj prijetnji u odnosu na godinu dana ranije."

Dio tog skoka potiče od napada na Kongres SAD 6. januara, koji je rezultirao smrću pet ljudi i doveo do više od 600 hapšenja.

Međutim, u pripremljenom svjedočenju, Wray je upozorio da opsada Capitola "pokazuje spremnost nekih da primjene nasilje protiv vlade u cilju ostvarivanja svojih političkih i društvenih ciljeva".

Rekli su i da se mnogi usamljeni akteri, bilo motivisani domaćim primjedbama ili porukama stranih terorističkih grupa, uveliko oslanjaju na internet, pa im je teško pronaći nešto od onoga što dobijaju.

"Budući da deluju sami i brzo prelaze s radikalizacije na akciju, često koristeći lako dostupno oružje protiv ranjivih meta, ovi napadači ne ostavljaju mnogo tačaka za povezivanje", rekao je Wray zakonodavcima.

On je također upozorio da je u samo nekoliko godina FBI uspio da osujeti terorističke napade na veliki broj velikih SAD gradova, uključujući New York, Las Vegas i Miami.

Strane terorističke prijetnje

Uprkos rastućoj prijetnji od domaćih ekstremista, zvaničnici SAD upozoravaju da se prijetnja stranih terorističkih grupa, poput Islamske države (IS) i Al-Kaide, samo donekle smanjila.

Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.
Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.

"Strane terorističke grupe nastavljaju da stavljaju prioritet na napade na Sjedinjene Države", rekla je zakonodavcima Christine Abizaid​, direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, opisujući pretnju samo kao "manje akutnu" nego prije 20 godina, kada su teroristi Al Kaide izveli napade 11. septembra na njujorški Svjetski trgovinski centar i na Pentagon.

"Iako su godine (protivterorističkog) pritiska degradirale mrežu Al Kaide, grupa i njene podružnice i dalje imaju namjeru da koriste pojedince koji imaju pristup Sjedinjenim Državama za izvođenje napada", rekla je ona.

Iran

Pored grupa poput Al Kaide i IS, Abizaid je upozorila da su zvaničnici za borbu protiv terorizma zabrinuti zbog napora Irana i njemu bliskog Hezbolaha da napadnu SAD.

Konkretno, upozorila je da iranski lideri ostaju "u namjeri da se osvete u Sjedinjenim Državama" za ubistvo bivšeg komandanta jedinice Kuds Iranske revolucionarne nacionalne gardne Kasema Sulejmanija u januaru 2020.

Abizaid je dalje upozorila u pisanom svjedočenju na tekuće napore Teherana da "izgradi operativne kapacitete protiv američkih organizacija i ljudi".

Kina

Međutim, više od Irana - kako je direktor FBI-a Wray rekao zakonodavcima - ni jedna zemlja ne predstavlja ozbiljniju prijetnju po SAD kao Kina, koja je primorala Biro da otvara novu kontraobavještajnu istragu, u prosjeku, na svakih 12 sati.

"Mislim da ne postoji zemlja koja predstavlja veću prijetnju za naše inovacije, našu ekonomsku bezbjednost i naše demokratske ideje od Narodne Republike Kine, zbog čega imamo preko 2.000 aktivnih istraga u vezi sa vladom NR Kine u svih 56 kancelarija na terenu", rekao je on. "To je skoro povećanje istraga o ekonomskoj špijunaži u vezi sa Kinom od 1.300 posto u odnosu na ono od prije otprilike jedne decenije."

Zvaničnici SAD su takođe optužili Kinu da pokušava da iskoristi pandemiju koronavirusa kako bi "profitirala od proizvodnje lažne LZO (lične zaštitne opreme) i medicinskog materijala“.

Kina "nastavlja da se bavi krađom intelektualne svojine, eksploatacijom ranjivih lanaca snabdijevanja i upotrebom ekonomske prinude kako bi ugrozila našu ekonomsku bezbjednost" rekao je zakonodavcima sekretar za unutrašnju bezbjednost Alejandro Mayorkas.

Ransomware

I Wray i Mayorkas su također su naveli ransomware napade (zloćudne programe koji preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i za čije uklanjanje napadači traže velike otkupnine), mnoge povezane sa Rusijom, kao stalnu prijetnju.

"Prošle godine su žrtve platile otkupnine u iznosu od 350 miliona dolara, što je povećanje od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa prosječnom isplatom većom od 300.000 dolara", rekao je Mayorkas.

"Sada istražujemo preko 100 različitih vrsta ransomwarea, od čega svaki ima mnoštvo žrtava", dodao je Wray iz FBI-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG