Linkovi

Teme

Ko ima veće šanse da pobijedi - Trump ili Biden?

Biden and Trump

Demokrata Joe Biden, kako pokazuju istraživanja samo nekoliko dana pred izbore 3. novembra, ima prednost od oko sedam odsto na nivou SAD u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa. 

Ankete nisu siguran pokazatelj ishoda izbora, budući da pobjednika ne odlučuju glasovi birača, već elektora. A u svim državama, osim dvije, važi princip da onaj kandidat koji osvoji više glasova birača - dobija glasove svih elektora, a ne proporcionano osvojenom broju glasova. Kandidatu je potrebno da osvoji 270 od 538 elektorskih glasova da bi pobijedio.

Većina je već opredjeljena za demokratskog ili republikanskog kandidata, ali postoji nekoliko država koje su i dalje neopredjeljene i mogle bi da odluče izbore.

Biden vodi sa malom razlikom u tim državama, negdje je ta prednost manja od četiri odsto, što je u okviru margine greške u istraživanjima javnog mnijenja.

Predsjednik Trump se nada da može da ponovi scenario iz 2016. kada je osvojio elektorske glasove u nekoliko ključnih država poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina i tako dobio izbore sa malom razlikom.

Aktuelni predsjednik i dalje ne stoji loše u tim državama koliko mu je loš rejting nacionalno, kaže Robert Griffin, iz organizacije Demokratski fond za istraživanje birača. "Pitanje je samo da li će se nacionalno raspoloženje preliti i na te države Srednjeg zapada, koje stvarno mogu da naprave razliku".

Trump mora da dobije Pennsylvaniju i Floridu, uz države koje su već opredjeljene za republikance, da bi dobio izbore, kaže republikanska strateškinja Amanda Iovino.

Da li će Trump dobiti drugi mandat zavisi od toga kako birači vide njegov učinak u nekoliko ključnih oblasti.

Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia
Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia

Pandemija

Biden želi da izbori budu referendum o tome kako je predsjednik upravljao krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a njegov odnos prema tome ocjenjuje kao "bezobziran".

Trump tvrdi da Amerika izlazi iz pandemije i ističe da je testiranje bolje i da umire manje ljudi. Istovremeno, optužuje demokrate da žele da uvedu restrikcije i opstruišu ekonomski oporavak zemlje.

"Ovo su izbori između Trumpovog buma i Bidenovog zatvaranja", rekao je predsjednik u Arizoni.

Trump je obećao vakcinu protiv koronavirusa prije izbora, ali se to neće desiti, pa je priču okrenuo na to da ljudi ne treba da se plaše virusa i da postoje terapije koje će "uskoro biti besplatne".

Biden je objavio svoj plan za upravljanje pandemijom, koji uključuje obavezu nošenja maski u cijelim SAD i praćenje kontakata zaraženih.

"Ne dajem lažna obećanja da ću zaustaviti pandemiju pritiskom na dugme. Ali mogu da vam obećam ovo: od prvog dana ćemo raditi ispravne stvari", rekao je pristalicama u Delawareu.

U SAD je koroanvirusom zaraženo više od devet miliona ljudi, a umrlo je 229 hiljada. Većina Amerikanaca, kako pokazuju istraživanja, ne podržava to kako je Trump upravljao krizom i u tom domenu više vjeruju Bidenu.

Ekonomija

Trump je u kampanji obećao da će zemlju vratiti na ekonomski nivo od prije pandemije.

Ističe podatke Sekretarijata za trgovinu koji pokazuju rast BDP-a od 33,1 odsto u periodu od jula do septembra.

Biden, međutim, odbacuje taj broj i ocjenjuje da nije ni blizu dovoljnog da zemlju izvuče iz krize.

U avgustu je Trumpova kampanja objavila listu prioriteta za njegov drugi mandat, a među njima su dodatne poreske olakšice, otvaranja 10 miliona radnih mjesta i osnivanje milion malih preduzeća.

Bidenov program se bazira na domaćoj proizvodnji i čistoj energiji. Cilja na stvaranje pet miliona novih radnih mjesta i ulaganje 300 miliona dolara u istraživanje i razvoj američkih kompanija. Predlaže i povećanje poreza za bogate, odnosno ukidanje Trumpovih poreskih olakšica, kao i povećanje minimalca.

Trump je Bidenov plan nazvao "socijalističkom agendom" koja će uništiti srednju klasu.

Pokret za rasnu jednakost

Filadelfija je ove nedelje bila centar građanskih protesta i nereda pošto je, tokom policijske akcije, ubijen Afroamerikanac Walter Wallace​. Njegova porodica tvrdi da je imao mentalnih problema, a stradao je tokom policijske intervencije kada je policajac pucao u njega pošto je mahao nožem koji nije htio da ispusti.

Odmah poslije su izbili protesti koji su u prvi plan ponovo stavili rasnu nejednakost i sistemski rasizam.

Predsjednik Trump je na to odgovorio dobro poznatom tezom o "redu i zakonu", usmjerenu na glasače iz predgrađa koje brine nasilje u gradovima.

"Opet se dešava isto. U gradu Philadelphiji​ koji vode demokrate, u državi koju vode demokrate", kazao je Trump uz opasku da Biden ne želi da osudi nasilje.

Biden je, zajedno sa porodicom ubijenog crnca, pozvao na prekid nasilja. Demokrata je u saopštenjima poslije svakog sličnog incidenta pozivao na prekid nasilja i pljački, ali je podržavao pravo na mirne proteste. Takođe je obećao da će se baviti problemom policijskog nasilja ako pobijedi.

Finiš kampanje

Više od 82 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima.

U posljednjim danima kampanje, Bidenov tim je objavio slogan "nada iznad straha, jedinstvo iznad podjela" i izbore definiše kao "priliku da se napusti mračna i bijesna politika vođena protekle četiri godine".

Trumpova kampanja je lansirala reklamu sa sloganom da će "predsjednik Trump primjenjivati zakone" koji počinje scenama haosa koje nagledaju Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris.

Republikanski strateg Whit Ayres ​kaže da je Trumpov završni argument da će "Biden i demokrate uništiti Amerikancima život", dok je Biden na liniji onoga gdje je i počeo kampanju - da je vrijeme za novi početak i jedinstvo.

Obojica kandidata će kampanje završiti u neopredjeljenim državama pred izbore 3. novembra.

See all News Updates of the Day

Freedom House: Politička prava i građanske slobode u svijetu opadaju 15 godina

Naslovna strana izveštaja “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” međunarodne nevladine organizacije Freedom House (Foto: www.freedomhouse.org)

Srbija i Sjedinjene Države nalaze se među 25 država svijeta u kojima je zabilježen najznačajniji pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda tokom posljednje decenije, jedan je od zaključaka izvještaja “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” međunarodne nevladine organizacije Freedom House.

Lista država u kojima je zabeležen najznačajniji pad političkih prava i građanskih sloboda u poslednjoj deceniji (Foto: www.freedomhouse.org)
Lista država u kojima je zabeležen najznačajniji pad političkih prava i građanskih sloboda u poslednjoj deceniji (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema podacima organizacije sa sjedištem u Vašingtonu - Srbija je u 2020. nazadovala za dva poena i sada ih ima ukupno 64, dok su u slučaju Sjedinjenih Država zabilježena tri negativna boda - zbog čega ih, poslije promjene, imaju 83.

To konkretno znači da je Srbija od 2010. nazadovala za ukupno 14, a Sjedinjene Države za 11 poena. Međutim, uprkos tome, SAD su i dalje kategorizovane kao slobodna zemlja.

Za razliku od njih - Srbija, Crna Gora, kao i još pet zemalja Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija u kategoriji su djelimično slobodnih država.

Izvještajem je obuhvaćeno 195 svjetskih država i 15 teritorija i u istraživanju je utvrđen 15-godišnji uzastopni globalni pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda.

Sedam pomenutih zapadnobalkanskih država ponovilo je prošlogodišnji učinak - zadržavši se u kategoriji djelimično slobodnih zemalja. Slovenija i Hrvatska - koje su članice Evropske unije - označene su kao slobodne države.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan ukazano je da je u zemljama tog područja tokom 2020. zabilježeno nazadovanje, ali i napredak pojedinih.

Izbori čije su sprovođenje obilježile manjkavosti zadali su težak udarac višepartijskom sistemu u Srbiji. Na Kosovu, posle kratkotrajnog perioda na vlasti, neustavno je zbačena vlada premijera Aljbina Kurtija. Nasuprot tome, u Crnoj Gori prekinuto je uzastopno šestogodišnje narušavanje političkih prava i građanskih sloboda - pošto su izbori rezultirali prvom tranzicijom političke vlasti na opozicione snage od proglašenja nezavisnosti zemlje. Istovremeno, reizabrana je reformistička vlada Sjeverne Makedonije - čije su se institucije u velikoj mjeri oporavile od štete koju im je nanio odbjegli bivši premijer Nikola Gruevski", precizirano je u dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan.

Na fotografiji su žutom bojom prikazane delimično slobodne balkanske zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija, kao i centralno-evropska članica EU Mađarska (Foto: www.freedomhouse.org)
Na fotografiji su žutom bojom prikazane delimično slobodne balkanske zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija, kao i centralno-evropska članica EU Mađarska (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema izvještaju države koje su zabilježile sličan ili istovjetan skor poput Srbije u posljednjoj deceniji su: Maldivi, Mozambik, Nauru i Komori (Kormorska Ostrva).

Crna Gora je, zahvaljujući transferu političke moći nakon izbora, prema tumačenju vašingtonske nevladine organizacije, zaustavila trend pada i napredovala za jedan poen (sakupila ih je 63) u odnosu na prošlogodišnji izvještaj - dok je Sjeverna Makedonija ostvarenim skorom od 66 poena, uz zemlje poput Sudana, Malavija, Bolivije i Čilea - među onima koje su napredovale za tri poena.

Takođe, prema izvještaju te nevladine organizacije građani ukupno 73 svjetske države žive u uslovima degradacije političkih i građanskih prava, dok je u svega 28 zemalja registrovan napredak u tim oblastima. Prema istom izvoru, 54 svjetske države svrstane su među neslobodne - u kojima živi ukupno 38 odsto svjetske populacije. Manje od 20 odsto građana svijeta živi u uslovima potpune slobode - što je najlošiji učinak od 1995. godine.

Države koje su zabeležile najveći pad, ali i najznačajniji napredak u 2020: Severna Makedonija je napredovala za tri poena (Foto: www.freedomhouse.org)
Države koje su zabeležile najveći pad, ali i najznačajniji napredak u 2020: Severna Makedonija je napredovala za tri poena (Foto: www.freedomhouse.org)

Ti podaci ne odnose se samo na autoritarne države poput Kine, Bjelorusije i Venecuele, već i na one u kojima je demokratija na iskušenjima, poput Sjedinjenih Država i Indije”, ukazano je u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” nevladine organizacije Freedom House.

Ovogodišnji zaključci jasno pokazuju da autoritarna plima još nije zaustavljena”, ukazala je Sara Repuči, jedna od autorki istraživanja i analitičarka Freedom Housea, tokom virtuelnog razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja.

Biće potrebno da demokratske vlade solidarno sarađuju između sebe, ali i sa zagovornicima očuvanja demokratije i borcima za ljudska prava u represivnijem okruženju, ukoliko želimo da preokrenemo 15 godina nazadovanja i izgradimo slobodniji i mirniji svijet”, istakla je Repuči.

Lista dvanaest najlošije kotiranih neslobodnih država u svetu prema izveštaju Fridom hausa (Foto: www.freedomhouse.org)
Lista dvanaest najlošije kotiranih neslobodnih država u svetu prema izveštaju Fridom hausa (Foto: www.freedomhouse.org)

Prema istraživanju američke nevladine organizacije, od 54 zemalja koje su označene kao neslobodne, najlošiji učinak u oblasti političkih prava i građanskih sloboda ostvarilo je njih 12: Sirija, Eritreja, Južni Sudan, Turkmenistan, Sjeverna Koreja, Ekvatorijalna Gvineja, Saudijska Arabija, Somalija, Tadžikistan, Centralnoafrička Republika, Kina i Libija.

Indija - djelimično slobodna zemlja

Frieedom House je u izvještaju ukazao da je Indija, označena kao jedna od najmnogoljudnijih demokratija u svijetu gubitkom četiri poena, skliznula iz kategorije slobodnih među djelimično slobodne zemlje.

"Vlada premijera Narendre Modija i njeni saradnici na državnom nivou su tokom godine nastavili napade na kritičare. Reakcija na pandemiju podrazumijevala je primjenu oštrih mjera što je rezultiralo opasnim raseljavanjem miliona radnika-migranata. Takođe, vladajuća struktura je za širenje virusa optužila muslimansku manjinu - što je za posljedicu imalo fizičke napade rulje na njene pripadnike", navedeno je u izvještaju.

Kada je riječ o Kini, koja je u izvještaju označena najmnogoljudnijom svjetskom diktaturom, precizirano je da je tokom 2020. bio izražen njen zloćudni uticaj.

"Peking je pojačao globalnu kampanju dezinformisanja i cenzure da bi se suprotstavio posljedicama zataškavanja informacija o početku pandemije COVID19 - što je omelo globalnu reakciju u ranoj fazi pandemije. Takođe, miješao se u unutrašnji politički diskurs stranih demokratija, kršio prava na području kontinentalne Kine i urušavao autonomiju Hong Konga i prava tamošnjih građana. Uz to, kineski režim stekao je uticaj na multilateralne institucije poput Savjeta UN za ljudska prava, iz koje su Sjedinjene Države istupile 2018. godine", navedeno je u dijelu izvještaja posvećenom Kini.

Uz to, ističe se da uticaj dugoročnog urušavanja demokratije postaje sve širi - tako da ga osjećaju građani koji žive u najsurovijim diktaturama, ali i oni u etabliranim demokatijama.

"Među zagovaračima takvih pristupa su kineski i ruski komentatori koji nastoje da osnaže svoj međunarodni uticaj - dok istovremeno izbjegavaju odgovornost za zloupotrebe, kao i nedemokratski akteri u državama koji to vide kao priliku da konsoliduju moć", precizirano je u izvještaju “Sloboda u svetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.

Potrebe za promjenama u Sjedinjenim Državama

Iako i dalje u kategoriji slobodnih, u Sjedinjenim Državama je, prema zaključcima izvještaja, posljednju godinu mandata Donalda Trumpa obilježio pad u oblasti demokratije.

Tokom posljednje decenije SAD su izgubile 11 poena, dok je samo u 2020. negativan skor iznosio tri boda. Ta promjena doprinijela je da su SAD iz grupe država poput Francuske i Njemačke, koje spadaju među vodeće svjetske demokratije, skliznule u društvo sa državama slabije razvijenih demokratskih institiucija – poput Rumunije i Paname.

Sjedinjene Države su prema izveštaju Fridom hausa u poslednjih deset godina nazadovale jedanaest poena (Foto: www.freedomhouse.org)
Sjedinjene Države su prema izveštaju Fridom hausa u poslednjih deset godina nazadovale jedanaest poena (Foto: www.freedomhouse.org)

Na to je, kako je precizirano, uticalo nekoliko događaja tokom 2020, za šta su kao odgovorni označeni bivši predsjednik Donald Trump i administracija koju je predvodio: podrivanje transparentnosti čestim otpuštanjima zvaničnika, kažnjavanje i otpuštanje uzbunjivača i pokušaji kontrole ili manipulacije informacijama o pandemiji COVID19.

U izvještaju pobrojani su i masovni protesti koji su obilježili 2020, kao i slučajevi policijske brutalnosti. Ukazano je i na znatno povećan broj uhapšenih i napadnutih novinara koji su izvještavali sa protesta.

I konačno, šokantni pokušaji odlazećeg predsjednika da preokrene svoj izborni poraz - što je kulminiralo podsticanjem izgrednika da upadnu u Kapitol, dok je Kongres zasijedao o potvrdi rezultata predsjedničkih izbora - što je bio snažan pritisak na izborne instititucije. Ta kriza je dodatno oštetila međunarodni kredibilitet Sjedinjenih Država i ukazala na opasnost političke polarizacije i ekstremizma u zemlji”, istaknuto je u izvještaju.

Majkl Abramovic, predsjednik Freedom Housea, izjavio je u razgovoru sa novinarima da bi sve ono što se dogodilo 6. januara 2021. trebalo da bude, kako se izrazio, znak za uzbunu zbog krhkosti američke demokratije.

Autoritarne sile, posebno Kina, ostvaruju interese širom svijeta - dok su demokratije podijeljene i sputane unutrašnjim problemima. Da bi sloboda prevladala na globalnom nivou, potrebno je udruživanje i zajednički rad Sjedinjenih Država i njihovih partnera na osnaživanju demokratije u zemlji i inostranstvu. Predsjednik Bajden se obavezao da će obnoviti međunarodnu ulogu Amerike kao vodećeg pobornika demokratije i ljudskih prava, ali da bi obnovila svoje vođstvo, zemlja mora istovremeno da se pozabavi slabostima u svom političkom sistemu”, istakao je Abramovic tokom razgovora sa novinarima uoči objave izvještaja o stanju političkih prava i građanskih sloboda u svijetu.

Posljedice globalne pandemije COVID19

U izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom” primjećeno je da je reagovanje vlada širom svijeta na pandemiju COVID19 uticalo na globalni pad u oblasti demokratije. Precizirano je da su represivni režimi i populistički lideri nastojali da smanje transparentnost i promovišu lažne informacije. Takođe, aktivno su suzbijali distribuciju podataka koji im ne idu u prilog ili pak – kritičkih stavova.

Mnogi koji su upućivali prigovore na postupanje vlasti u vezi sa pandmijom suočavali su se sa uznemiravanjem ili krivičnom prijavom. Primjenjene mjere, poput policijskog časa, ponekad su bile pretjerane, politizovane ili brutalno primjenjene. Nedemokratski lideri širom svijeta koristili su ih za slabljenje opozicije i učvršćivanje vlasti”, navedeno je u dokumentu.

Međutim, sveukupni zaključak je da su, uprkos brojnim gubicima nauštrb slobode, ljudi širom svijeta ostali posvećeni borbi za svoja prava, dok demokratija nastavlja da iskazuje svoju, kako je ukazano, izuzetnu otpornost.

U velikom broju zemalja uspješno su održani izbori. Nezavisni sudovi provjeravali su da li je izvršna vlast kršila svoja ovlaštenja, dok su novinari - čak i u najrepresivnijim okruženjima bavili istraživanjem nepravilnosti, koje su činile vlasti, dok su aktivisti ukazivali na nedemokratske prakse”, zaključuje Freedom House u izvještaju “Sloboda u svijetu 2021 - Demokratija pod opsadom”.

Godišnju objavu izveštaja koji je predstavljao začetak sveobuhvatne analize stanja političkih prava i građanskih sloboda na globalnom nivou 1972. godine pokrenuo je Rejmond Gastil, američki stručnjak za oblast društvenih nauka, koji je preminuo 2010.

Stručnjaci izvještaj “Sloboda u svijetu” koriste za utvrđivanje globalnog stanja u sferi demokratije i političkih sloboda i građanskih prava - često ga kombinujući sa sličnim israživanjima drugih organizacija.

Raste napetost između Izraela i Irana

Raste napetost između Izraela i Irana
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Izvještaj: SAD protraćile milijarde na projekte reizgradnje Afganistana

FILE - A U.S. soldier, right, shakes hands with an Afghan National Army soldier before the opening ceremony for a newly completed mosque in southern Kandahar province, April 1, 2011, where the U.S. is funding its rebuilding.

Sjedinjene Države potrošile su milijarde američkih dolara poreznih obveznika na projekte obnove u Afganistanu koji ili nisu bili potrebni ili nisu bili potrebni vlastima u ratom zahvaćenoj zemlji, kaže se u novom izvještaju.

Specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana (SIGAR) dokumentirao je masovni gubitak u izvještaju dostavljenom američkim zakonodavcima u ponedjeljak.

Agencija je procijenila gotovo 7,8 milijardi dolara potrošenih od 2008. na izgradnju, financiranje ili subvencioniranje škola, zatvora, hotela, bolnica, cesta, mostova i afganistanskih vojnih objekata. Američko Ministarstvo obrane izvještaj identificira je kao najvećeg doprinositelja s 6,5 milijardi dolara.

SIGAR je otkrio da oko 2,4 milijarde dolara "imovine koja je neiskorištena ili napuštena nije korištena u predviđene svrhe, pogoršana je ili uništena".

Suprotno tome, navodi se u izvještaju, više od 1,2 milijarde dolara od 7,8 milijardi američke imovine financirane od strane SAD-a koristilo se kako je predviđeno, a samo 343,2 milijuna dolara vrijedna imovina "održavala se u dobrom stanju".

Birds flyover the city of Kabul, Afghanistan, Sunday, Jan. 31, 2021. In a report released Monday, Feb. 1, 2021, the Special Inspector General for Afghanistan Reconstruction, known as SIGAR, that monitors the billions of dollars the U.S. spends in…
Birds flyover the city of Kabul, Afghanistan, Sunday, Jan. 31, 2021. In a report released Monday, Feb. 1, 2021, the Special Inspector General for Afghanistan Reconstruction, known as SIGAR, that monitors the billions of dollars the U.S. spends in…

Studija je citirala specijalnog generalnog inspektora Johna Sopka koji je rekao da su utvrdili obrazac američkih agencija koje "prebrzo ulijevaju previše novca u zemlju premalu da bi je upile".

Kršeći više američkih zakona, mnogi objekti i sredstva financirana od strane SAD-a dati su afganistanskoj vladi, čak i bez da ih pitaju žele li ili trebaju zgrade ili imaju tehničku mogućnost da ih održavaju u pogonu.

"Činjenica da je toliko kapitalne imovine likvidirano, nije korišteno, pogoršano ili napušteno trebala je biti glavni razlog za zabrinutost agencija koje financiraju ove projekte", rekao je Sopko.

Prema podacima SIGAR-a, od prošlog prosinca 2020. Washington je za obnovu i srodne aktivnosti u Afganistanu namijenio oko 143 milijarde dolara. Ogromni izdaci trebali su potaknuti dobru volju i pokrenuti razvoj za koji su se američki dužnosnici nadali da će pomoći potaknuti mir i stabilnost u zemlji zahvaćenoj sukobima.

Američki zakonodavci stvorili su SIGAR 2008. godine kako bi identificirali gubitke, prevare i zloupotrebe u projektima finansiranim od američkih poreznih obveznika u Afganistanu. Agencija od tada proizvodi tromjesečne izvještaje, često otkrivajući ozbiljne praznine u planiranju i izvršenju ugovora.

Posljednja saznanja SIGARA dolaze kada predsjednik Joe Biden preispituje mirovni sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump potpisao s talibanskom stranom prije godinu dana radi promicanja pregovaračke nagodbe 19-godišnjeg afganistanskog rata.

Dogovor zahtijeva da preostalih 2500 američkih vojnika napusti Afganistan do 1. maja 2021. godine kako bi završili najdugovječniji američki rat, koji je Washington koštao života više od 2.400 vojnika i gotovo 1 bilion dolara.

SIGAR je napomenuo da je stvarna količina gubitaka "gotovo sigurno veća" jer nije pregledao sve "projekte kapitalne imovine" koje financiraju SAD u Afganistanu.

60 godina američkog "Mirovnog korpusa"

60 godina američkog "Mirovnog korpusa"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Promjena odnosa SAD i Turske

Promjena odnosa SAD i Turske
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG