Linkovi

Teme

Ko ima veće šanse da pobijedi - Trump ili Biden?

Biden and Trump

Demokrata Joe Biden, kako pokazuju istraživanja samo nekoliko dana pred izbore 3. novembra, ima prednost od oko sedam odsto na nivou SAD u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa. 

Ankete nisu siguran pokazatelj ishoda izbora, budući da pobjednika ne odlučuju glasovi birača, već elektora. A u svim državama, osim dvije, važi princip da onaj kandidat koji osvoji više glasova birača - dobija glasove svih elektora, a ne proporcionano osvojenom broju glasova. Kandidatu je potrebno da osvoji 270 od 538 elektorskih glasova da bi pobijedio.

Većina je već opredjeljena za demokratskog ili republikanskog kandidata, ali postoji nekoliko država koje su i dalje neopredjeljene i mogle bi da odluče izbore.

Biden vodi sa malom razlikom u tim državama, negdje je ta prednost manja od četiri odsto, što je u okviru margine greške u istraživanjima javnog mnijenja.

Predsjednik Trump se nada da može da ponovi scenario iz 2016. kada je osvojio elektorske glasove u nekoliko ključnih država poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina i tako dobio izbore sa malom razlikom.

Aktuelni predsjednik i dalje ne stoji loše u tim državama koliko mu je loš rejting nacionalno, kaže Robert Griffin, iz organizacije Demokratski fond za istraživanje birača. "Pitanje je samo da li će se nacionalno raspoloženje preliti i na te države Srednjeg zapada, koje stvarno mogu da naprave razliku".

Trump mora da dobije Pennsylvaniju i Floridu, uz države koje su već opredjeljene za republikance, da bi dobio izbore, kaže republikanska strateškinja Amanda Iovino.

Da li će Trump dobiti drugi mandat zavisi od toga kako birači vide njegov učinak u nekoliko ključnih oblasti.

Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia
Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia

Pandemija

Biden želi da izbori budu referendum o tome kako je predsjednik upravljao krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a njegov odnos prema tome ocjenjuje kao "bezobziran".

Trump tvrdi da Amerika izlazi iz pandemije i ističe da je testiranje bolje i da umire manje ljudi. Istovremeno, optužuje demokrate da žele da uvedu restrikcije i opstruišu ekonomski oporavak zemlje.

"Ovo su izbori između Trumpovog buma i Bidenovog zatvaranja", rekao je predsjednik u Arizoni.

Trump je obećao vakcinu protiv koronavirusa prije izbora, ali se to neće desiti, pa je priču okrenuo na to da ljudi ne treba da se plaše virusa i da postoje terapije koje će "uskoro biti besplatne".

Biden je objavio svoj plan za upravljanje pandemijom, koji uključuje obavezu nošenja maski u cijelim SAD i praćenje kontakata zaraženih.

"Ne dajem lažna obećanja da ću zaustaviti pandemiju pritiskom na dugme. Ali mogu da vam obećam ovo: od prvog dana ćemo raditi ispravne stvari", rekao je pristalicama u Delawareu.

U SAD je koroanvirusom zaraženo više od devet miliona ljudi, a umrlo je 229 hiljada. Većina Amerikanaca, kako pokazuju istraživanja, ne podržava to kako je Trump upravljao krizom i u tom domenu više vjeruju Bidenu.

Ekonomija

Trump je u kampanji obećao da će zemlju vratiti na ekonomski nivo od prije pandemije.

Ističe podatke Sekretarijata za trgovinu koji pokazuju rast BDP-a od 33,1 odsto u periodu od jula do septembra.

Biden, međutim, odbacuje taj broj i ocjenjuje da nije ni blizu dovoljnog da zemlju izvuče iz krize.

U avgustu je Trumpova kampanja objavila listu prioriteta za njegov drugi mandat, a među njima su dodatne poreske olakšice, otvaranja 10 miliona radnih mjesta i osnivanje milion malih preduzeća.

Bidenov program se bazira na domaćoj proizvodnji i čistoj energiji. Cilja na stvaranje pet miliona novih radnih mjesta i ulaganje 300 miliona dolara u istraživanje i razvoj američkih kompanija. Predlaže i povećanje poreza za bogate, odnosno ukidanje Trumpovih poreskih olakšica, kao i povećanje minimalca.

Trump je Bidenov plan nazvao "socijalističkom agendom" koja će uništiti srednju klasu.

Pokret za rasnu jednakost

Filadelfija je ove nedelje bila centar građanskih protesta i nereda pošto je, tokom policijske akcije, ubijen Afroamerikanac Walter Wallace​. Njegova porodica tvrdi da je imao mentalnih problema, a stradao je tokom policijske intervencije kada je policajac pucao u njega pošto je mahao nožem koji nije htio da ispusti.

Odmah poslije su izbili protesti koji su u prvi plan ponovo stavili rasnu nejednakost i sistemski rasizam.

Predsjednik Trump je na to odgovorio dobro poznatom tezom o "redu i zakonu", usmjerenu na glasače iz predgrađa koje brine nasilje u gradovima.

"Opet se dešava isto. U gradu Philadelphiji​ koji vode demokrate, u državi koju vode demokrate", kazao je Trump uz opasku da Biden ne želi da osudi nasilje.

Biden je, zajedno sa porodicom ubijenog crnca, pozvao na prekid nasilja. Demokrata je u saopštenjima poslije svakog sličnog incidenta pozivao na prekid nasilja i pljački, ali je podržavao pravo na mirne proteste. Takođe je obećao da će se baviti problemom policijskog nasilja ako pobijedi.

Finiš kampanje

Više od 82 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima.

U posljednjim danima kampanje, Bidenov tim je objavio slogan "nada iznad straha, jedinstvo iznad podjela" i izbore definiše kao "priliku da se napusti mračna i bijesna politika vođena protekle četiri godine".

Trumpova kampanja je lansirala reklamu sa sloganom da će "predsjednik Trump primjenjivati zakone" koji počinje scenama haosa koje nagledaju Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris.

Republikanski strateg Whit Ayres ​kaže da je Trumpov završni argument da će "Biden i demokrate uništiti Amerikancima život", dok je Biden na liniji onoga gdje je i počeo kampanju - da je vrijeme za novi početak i jedinstvo.

Obojica kandidata će kampanje završiti u neopredjeljenim državama pred izbore 3. novembra.

See all News Updates of the Day

Karijera Diega Maradone, usponi i padovi

Diego Armando Maradona

Diego Maradona bio je arhetipski problematični genij, igrač koji je pobjeđivao svijet, čiji su život i karijera dostigli najljepše visine, ali i padali u najmračnije dubine.

Maradona, koji je umro u srijedu u dobi od 60 godina, postao je globalna ikona nakon što je vodio Argentinu na Svjetskom prvenstvu 1986. godine, ali nije bio čisti idol poput Pelea i nije pokušavao sakriti svoju vatrenu osobnost i mnoge poroke.

"Ja sam crn ili bijel, nikada u životu neću biti siv", rekao je jednom.

Maradona je bio nizak, moćan i brz. Također je bio žestok i pronicljiv natjecatelj koji je odbijao da bude zastrašen iako su mnogi protivnici pokušavali. Iznad svega bio je uzvišeno i maštovito vješt.

"Nijedna lopta nikad nije imala bolje iskustvo nego kad mu je bila uz lijevu nogu", rekao je njegov suigrač iz Argentine Jorge Valdano.

A soccer fan kisses a poster of Diego Maradona at the entrance of the Boca Juniors stadium, known as La Bombomera, in Buenos Aires, Argentina, Nov. 25, 2020.
A soccer fan kisses a poster of Diego Maradona at the entrance of the Boca Juniors stadium, known as La Bombomera, in Buenos Aires, Argentina, Nov. 25, 2020.

Međutim, dok se Maradona pamti po majstorskoj smirenosti sa loptom, bio je poznat i po čestom nedostatku kontrole kako na terenu tako i izvan njega. Borio se s ovisnošću, posebno o kokainu, i sa svojom težinom.

Diego Armando Maradona rođen je 30. oktobra 1960. u Lanusu, tik pred Buenos Airesom, a odrastao je u jednom od najsiromašnijih područja argentinske prijestolnice.

Diego Maradona
Diego Maradona

Za Argentinos Juniors debitirao je neposredno prije svog 16. rođendana, a za Argentinu sa 16 godina u februaru 1977.

Karijeru mu definira Svjetski kup, četvorka u kojoj je igrao i ona koja mu je nedostajala.

"Imam dva sna", rekao je Maradona argentinskoj televiziji sa 17 godina. "Moj prvi san je igrati na Svjetskom prvenstvu. A drugi san je osvojiti ga."

Menadžer Cesar Luis Menotti izostavio je "El Pibe de Oro" (zlatno dijete) iz svoje momčadi 1978. Argentina, domaćin, prvi je put pobijedila u natjecanju.

Sljedeće godine, pod Menottijem, Maradona je vodio Argentinu do pobjede na Svjetskom kupu za igrače do 20 godina u Japanu, osvojivši Zlatnu loptu za najboljeg igrača turnira.

Njegov debi na Svjetskom prvenstvu za seniore 1982. u Španjolskoj prošao je loše. Odbrana su se prema Maradoni surovo ophodili i završio svoj turnir crvenim kartonom zbog odmazde jer je Argentina, koja je već eliminirana, izgubila od Brazila.

'Božja ruka'

Vraća se četiri godine kasnije, vodeći svoju zemlju do pobjede u Meksiku i turnir učinivši svojim.

U finalu je Maradona namjestio pobjednika u 86. minuti protiv Zapadne Njemačke. Dva puta je zabio u polufinalu protiv Belgije, savladavši četiri braniča za sekundu.

No, utakmica koja je definirala turnir, a možda i njegovu međunarodnu karijeru, bila je četvrtfinalna pobjeda 2:1 nad Engleskom, u kojoj je postigao dva gola koja će se zauvijek pamtiti - iz vrlo različitih razloga.

U 51. minuti, kad je Peter Shilton posegnuo da uhvati loptu, Maradona, nekih sedam centimetara niži, skočio je uz njega i spretnošću koja je zavarala oko, probacio loptu kroz ruke golmana Engleske i ona je ušla u mrežu.

Nakon utakmice, Maradona je rekao da je zabio "malo glavom Maradone i malo božjom rukom".

Četiri minute kasnije, Maradona je pokupio loptu na svojoj polovici, pobijedio šest igrača Engleske, uključujući Shiltona, prije nego što je zabio gol. FIFA ga je kasnije prozvala "Gol stoljeća".

Godine 1990. u Italiji, gotovo nepokretan zbog ozljede toliko udarca lijevog gležnja, Maradona je obrambenu i ograničenu argentinsku momčad usmjerio do finala iako su pobijedili u samo dvije utakmice i postigli samo pet golova.

U strašnom finalu igra Andreasa Brehmea za Zapadnu Njemačku trebala je penal u 85. minuti da se ovaj put izvuče od Maradonine ekipe.

Četiri godine kasnije u Sjedinjenim Državama činilo se da je Maradona oporavljen. Zabio je protiv Grčke i slavio trkajući se kako bi vrisnuo u TV kameru, uznemirujuću mješavinu radosti, olakšanja i bijesa.

Ali svoje posljednje Svjetsko prvenstvo završio je kao i prvo, prerano. Nakon što je Argentina pobijedila Nigeriju u drugoj utakmici skupine, Maradona je pao na testu za efedrin i izbačen je s turnira.

Sličan obrazac divljih padova obilježio je Maradoninu klupsku karijeru.

Maradona se 1981. preselio u klub za koji je navijao, Boca Juniors, i sljedeće sezone osvojio je svoj jedini naslov argentinske lige.

U Barcelonu je otišao za svjetski rekord u zaradi 1982. Pobijedio je Copa Del Rey u svojoj prvoj sezoni, ali klub je završio tek četvrti u ligi.

Propustio je veći dio sezone nakon što mu je Andoni Goikoetxea iz Athletic Bilbaa slomio gležanj, a kad je Barca izgubila od Bilbaa u finalu kupa te godine, Maradona je započeo spektakularnu masovnu tučnjavu, oborivši četiri protivnika.

Suočavajući se sa zabranom u Španjolskoj, Maradona se preselio u Napoli, postavši prvi igrač koji je dva puta srušio svjetski rekord u transferu.

Njegova blistava igra transformirala je klub iz siromašnog, izrugivanog grada i dovela ih do njihove jedine dvije titule u Serie A.

U vihoru od sedam godina dobio je vanbračno dijete, sprijateljio se s lokalnom mafijom i neprijateljima poreznika. Pao je i duboko u ovisnost o kokainu. Njegovo burno vrijeme u Italiji učinkovito je završilo u travnju 1991. kada je bio pozitivan na kokain i dobio zabranu igranja od 15 mjeseci.

Igračku karijeru završava s jednom sezonom u Sevilli, jednom u Newellovim Old Boysima i dvije u svojoj voljenoj Boci.

Igrač stoljeća

Tijekom sljedeća dva i pol desetljeća imao je šest kratkih i neuspješnih poslova upravljajući klubovima u Argentini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Meksiku, te također dvije vatrene godine kao trener Argentine, 2008-10.

Iako je Argentina pretrpjela rekordni poraz od skromne Bolivije sa 6:1 u kvalifikacijama, a Maradona je krajem 2009. zabranjen na dva mjeseca zbog opscene tirade sa novinarima, ipak je vodio momčad na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi gdje su pobijedili u njihovoj skupini prije nego što ih je Njemačka u četvrtfinalu razbila s 4:0.

Sve to vrijeme nastavili su se Maradonini problemi van terena.

U nekoliko je navrata išao na odvikavanje od droge. Kad je napustio kokain, umjesto toga pio je, pušio i pretjerano jeo te završio u bolnici 2007. godine.

Bio je gorljivi pristaša kubanskog čelnika Fidela Castra, čiju je sliku tetovirao na nozi, i venezuelskog vođe Huga Chaveza.

FIFA je 2000. godine organizovala internetsku anketu Player of the Century. Maradona je dobio 54% glasova, Pele je bio drugi sa 18%. FIFA ih je proglasila zajedničkim pobjednicima.

Maradona se oženio svojom dugogodišnjom djevojkom Claudijom Villafane 1984. Imali su dvije kćeri, Dalmu i Gianinnu, i razveli se 2004. godine.

Imao je i sina Diega Juniora, rođenog u Napulju 1986. godine, iako je očinstvo priznao tek 2004. godine.

Ponovo raste nezaposlenost u SAD

Koverte programa pomoći Sekretarijata za ekonomske mogućnosti Floride.

Broj nadoknada za nezaposlene u Sjedinjenim Državama je ponovo u porastu, i povećao se u odnosu na prethodnu sedmicu, drugu nedjelju zaredom, saopštio je Sekretarijat za rad.

Nedavni nagli rast broja slučajeva koronavirusa predstavlja novu prijetnju najvećoj svjetskoj ekonomiji a ukupno 778.000 nezaposlenih radnika je podnijelo nove prijave za nadoknade, što je 30.000 više u odnosu na prethodnu nedjelju.

To je šesta uzastopna nedjelja da je broj nezaposlenih bio ispod 800.000 ali je ostao iznad najviše brojke zabilježene od 1960-ih pa do početka pandemije. To je takođe prvi put od jula da je broj zahtjeva porastao nedjelju za nedjeljom.

Ukupno 6,1 milion radnika je i dalje nezaposleno, što znači da je stopa nezaposlenosti u novembru već drugu nedjelju 4,1%, saopštio je Sekretarijat za rad.

Ovakva stopa nezaposlenosti je značajno poboljšanje u odnosu na najnižu stopu od početka pandemije - 14,7% u aprilu. Međutim, sa po milion novih slučajeva koronavirusa nedjeljno u posljednje dvije nedelje, guverneri i lokalne vlasti uvode nove restrikcije na poslovne aktivnosti, nakon što su slične mjere ukinuli prije mjesec dana kada se činilo da je virus oslabio.

Nove restrikcije mogle bi da znače da će još više američkih radnika biti otpušteno narednih nedjelja, kako prodavnice smanjuju radno vrijeme, restorani se zatvaraju a umjetnički centri otkazuju predstave i koncerte uživo. Hladnije zimsko vrijeme u SAD takođe znači manje skupova na otvorenom.

Brojni zdravstveni stručnjaci pozivaju Amerikance da ostanu kod kuće ove nedjelje uoči praznika Dana zahvalnosti, kada milioni ljudi putuju da bi posjetili rođake. Mnogi su poslušali savjet ali milioni nisu - zbog čega su aerodromi širom zemlje prepuni ove nedjelje.

Novoizabrani predsednik Džo Bajden saopštava sastav svog kabineta u Vilmingtonu u Delaveru, 24. novembra 2020.
Novoizabrani predsednik Džo Bajden saopštava sastav svog kabineta u Vilmingtonu u Delaveru, 24. novembra 2020.

Novoizabrani predsjednik Joe Biden pozvao je da se usvoji novi paket pomoći pogođenima koronavirusom do kraja godine, tri nedjelje prije nego što bude inaugurisan 20. januara. Takva mjera bi uključila novu rundu čekova na 1.200 dolara većini odraslih Amerikanaca i djelimično obnavljanje federalne pomoći nezaposlenima, povrh manje velikodušne pomoći koju im dodjeljuju pojedinačne države.

Međutim, sudbina takvog zakona je, u najboljem slučaju, neizvjesna i možda on neće biti usvojen prije nego što Biden stupi na položaj. Demokratski i republikanski članovi Kongresa ne slažu se oko iznosa pomoći i pitanja kome tačno treba da bude namijenjena. Demokrate žele veliku pomoć državama i lokalnim vladama, republikanci to žele u znatno manjoj mjeri.

Sekretarijat za trgovinu je prije mjesec dana objavio da se američka ekonomija povećala po godišnjoj stopi od 33,1% od jula do septembra, a u srijedu je potvrdio tu brojku. Američka ekonomija se u periodu od aprila do juna smanjila za 31,4% kako je prvi talas pandemije koronavirusa udario zemlju.

neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima
neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima

Međutim, analitičari vjeruju da će se američki ekonomski rast usporiti u posljednjem tromjesečju godine, posebno ako se restrikcije za firme povećaju, kao što je novo ograničenje broja gostiju u restoranima.

Vladini zvaničnici nisu bili spremni da poslovne aktivnosti ograniče kao što su u radili u periodu od marta do juna. Međutim, kako se virus širi, neki guverneri koji su odbijali da uvedu restrikcije sada uvode nove mjere.

Pored toga, neki potrošači su prestali da kupuju u prodavnicama ili jedu u restoranima, a mnogi događaji u domenu zabave su otkazani već mjesecima, što doprinosi stopi nezaposlenosti.

Trump pomilovao bivšeg savjetnika koji je lagao o umiješanosti Rusije u izbore

ARHIVA - Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majkl Flynn i njegova advokatica Sidney Powel izlaze iz federalnog suda u Washingtonu 24. juna 2019.

Predsjednik Donald Tuamp je pomilovao bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina (Michael Flynn), i u posljednjim danima svoje administracije kritikovao istragu Rusije, za koju svo vrijeme tvrdi da je politički motivisana.

"Velika mi je čast da saopštim da je general Majkl T. Flin dobio puno pomilovanje", napisao je Trump. "Čestitke generalu Flinu i njegovoj divnoj porodici. Znam da ćete sada imati zaista fantastičan Dan zahvalnosti!"

Flin je drugi Trumpov saradnik osuđen u okviru istrage Rusije koji je dobio pomilovanje. Predsjednik je, takođe, skratio kaznu dugogodišnjem saradniku Rodžeru Stounu samo nekoliko dana prije nego što je trebalo da počne da služi zatvorsku kaznu.

To je dio pokušaja da se ukinu rezultati istrage koja je godinama bacala sjenku na njegovu administraciju i dovela do krivičnih optužnica protiv šestoro Trumpovih saradnika.

Predsjednikovim pomilovanjem se ukida krivični postupak protiv Flina upravo u trenutku kada je federalni sudija razmatrao da li će da uvaži zahtjev Sekretarijata za pravosuđe da odbaci tužbu protiv Flina, uprkos sopstvenom priznanju generala da je lagao FBI o svojim kontaktima sa Rusima.

Dok Trump privodi kraju svoj mandat u Bijeloj kući, njegov potez će vjerovatno izazvati entuzijazam pristalica koje su pomno pratile Flinov slučaj i podržavale penzionisanog generala, koga su videle kao žrtvu nepravednog sudskog progona. Sam Trump je više puta srdačno govorio o Flinu, iako su ga članovi tima specijalnog tužioca Roberta Malera veličali kao uzornog saradnika u istrazi veza između Rusije i Trampove kampanje 2016.

Pomilovanje je posljednji korak u slučaju koji je imao brojne obrte tokom protekle godine, nakon što je Sekretarijat za pravosuđe naglo odustao od procesa protiv Majkla Flina, tvrdeći da FBI nikada nije ni trebalo da ga ispituje, da bi zatim federalni sudija Emet Saliven odbio taj zahtjev i postavio spoljnog savjetnika, bivšeg sudiju, da iznosi argumente protiv vladinog zahtjeva.

Zatim je odluku tročlane komisije kojom se Salivenu naređuje da odbaci slučaj poništio apelacioni sud u punom sastavu, koji je vratio pitanje Salivenu na razmatranje. Na pretresu u septembru, Flinova advokatica Sidni Pauel rekla je sudiji da je razgovarala o Flinovom slučaju sa Trumpom ali je takođe rekla da ne želi pomilovanje - navodno zato što je željela da Flina sud oslobodi krivice.

Pauel je proteklih nedelja skrenula pažnu javnosti kao "lice" Trumpovih pokušaja da preokrene rezultate izbora na kojima je izgubio od novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena, ali se Trampov pravni tim kasnije distancirao od nje, nakon što je iznijela seriju nepotvrđenih tvrdnji o zavjeri da se "namjeste" izbori.

Flin je, zahvaljujući Trumpovom pomilovanju, pošteđen eventualne zatvorske kazne, koju je Saliven mogao da izrekne u slučaju da odluči da odbaci zahtjev Sekretarijata za pravosuđe. Zahtjev je u maju, poslije revizije cijelog slučaja, podnio federalni tužilac iz Sent Luisa, koga je imenovao Vilijam Bar, sekretar za pravosuđe.

Flin je priznao da je slagao agente Federalnog istražnog biroa kada je rekao da nije razgovarao sa tadašnjim ruskim ambasadorom u Vašingtonu, Sergejem Kisljakom, o sankcijama koje je odlazeća Obamina administracija uvela Rusiji zbog miješanja u izbore. Tokom tog razgovora, Flin je pozvao ambasadora Kisljaka da Rusija bude "umjerena" u odgovoru na sankcije i uvjerio ga da će "moći da imaju bolji razgovor" o odnosima dvije zemlje nakon što Trump postane predsjednik.

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Majkl Flin izlazi iz federalne sudnice posle odlaganja izricanja presude u Vašingtonu, 18. decembra 2018.
Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Majkl Flin izlazi iz federalne sudnice posle odlaganja izricanja presude u Vašingtonu, 18. decembra 2018.

Taj razgovor je izazvao uznemirenje FBI-ja, koji je u to vrijeme istraživao da li je postojala koordinacija Trumpovog izbornog štaba i Rusije da bi se izbori okrenuli u Trumpovu korist. Pored toga, zvaničnici Bijele kuće su javno tvrdili da Flin i Kisljak nisu razgovarali o sankcijama.

Međutim, prošlog maja, Sekretarijat za pravosuđe je naglo promijenio stav u slučaju. Saopšteno je da FBI nije imao osnova da ispituje Flina o Kisljaku, kao i da bilo koje izjave koje je eventualno dao nisu bile relevantne za FBI-jevu širu kontraobavještajnu istragu. Sekretarijat za pravosuđe se pozvao na interne bilješke biroa, koje su pokazale da su agenti planirali da nedjeljama ranije privedu kraju istragu Flina.

Flin je smijenjen sa položaja savetnika za nacionalnu bezbjednost u februaru 2017, nakon što je objelodanjeno da je zaista razgovarao o sankcijama sa Kisljakom, kao i da su bivši zvaničnici Obamine administracije upozorili Bijelu kuću da bi mogao da bude predmet ucjene.

Flin je bio jedan od prvih predsjednikovih saradnika koji su priznali krivicu u Malerovoj istrazi, i sarađivao je mjesecima sa istražiteljima. Bio je tako kooperativan da tužioci nisu preporučili zatvorsku kaznu i nagovijestili da bi bili zadovoljni i uslovnom kaznom.

Međutim, na dan kada je trebalo da mu se izrekne kazna, nakon što je sudija Saliven izrekao oštar komentar o njegovom ponašanju, Flin je zatražio da se pretres prekine kako bi mogao da nastavi da sarađuje i dobije blažu kaznu. Poslije toga je angažovao nove advokate, među kojima je bila i Pauel, konzervativna komentatorka i glasna kritičarka Malerove istrage - koja je zauzela stav veće konfrontacije sa vladom.

Advokati su optužili tužioce da su utajili dokumenta i dokaze koji su bili povoljni po Flinov slučaj, i više puta istakli da je jedan od dvoje agenata koji su intervjuisali Flina otpušten iz Federalnog istražnog biroa zbog slanja pogrdnih SMS poruka o Trumpu za vrijeme izbora 2016.

Prvi Bidenov interview nakon izbora: Predsjednik Trump je promijenio svijet

US President-elect Joe Biden speaks during a cabinet announcement event in Wilmington, Delaware, on November 24, 2020.

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je u utorak, 24. novembra, da je Trumpova administracija već započela kontakt s njegovim tranzicijskim timom, a taj je napor opisao kao "iskren", dan nakon što je savezna agencija objavila da formalno započne tranziciju vlasti.

"Odmah smo se dotaknuli nacionalne sigurnosti", rekao je Biden u ekskluzivnom intervjuu za NBC News.

"Već razrađujemo sastanak s timom COVID-19 u Bijeloj kući. Govorit ćemo o tome kako ne samo distribuirati, već i dobiti cjepivo i mislim da nećemo zaostajati toliko kao što smo ranije mislili."

Dodao je: "I moram reći da je pristup dosad bio iskren - nije dosad bilo nezadovoljstva i ne očekujem da će biti."

Biden, koji je rekao da nije razgovarao izravno s predsjednikom Donaldom Trumpom, rekao je da njegova administracija neće biti "treći Obamin mandat", jer se svijet toliko promijenio tokom Trumpovih godina.

"Suočeni smo s potpuno drugačijim svijetom nego što je bio u administraciji Obame-Bidena", rekao je. "Predsjednik Trump promijenio je krajolik. Prvo je trebala biti 'prvo Amerika'. Bila je to 'sama Amerika'."

Trump je odbio priznati da je izgubio izbore, a njegov pravni tim nastavlja pravnu bitku za poništavanje izbora.

Antony Blinken: Snažan pobornik NATO-a i multilateralnih institucija

Antony Blinken: Snažan pobornik NATO-a i multilateralnih institucija
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG