Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Ko ima veće šanse da pobijedi - Trump ili Biden?

Biden and Trump

Demokrata Joe Biden, kako pokazuju istraživanja samo nekoliko dana pred izbore 3. novembra, ima prednost od oko sedam odsto na nivou SAD u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa. 

Ankete nisu siguran pokazatelj ishoda izbora, budući da pobjednika ne odlučuju glasovi birača, već elektora. A u svim državama, osim dvije, važi princip da onaj kandidat koji osvoji više glasova birača - dobija glasove svih elektora, a ne proporcionano osvojenom broju glasova. Kandidatu je potrebno da osvoji 270 od 538 elektorskih glasova da bi pobijedio.

Većina je već opredjeljena za demokratskog ili republikanskog kandidata, ali postoji nekoliko država koje su i dalje neopredjeljene i mogle bi da odluče izbore.

Biden vodi sa malom razlikom u tim državama, negdje je ta prednost manja od četiri odsto, što je u okviru margine greške u istraživanjima javnog mnijenja.

Predsjednik Trump se nada da može da ponovi scenario iz 2016. kada je osvojio elektorske glasove u nekoliko ključnih država poput Pennsylvanije, Michigana i Wisconsina i tako dobio izbore sa malom razlikom.

Aktuelni predsjednik i dalje ne stoji loše u tim državama koliko mu je loš rejting nacionalno, kaže Robert Griffin, iz organizacije Demokratski fond za istraživanje birača. "Pitanje je samo da li će se nacionalno raspoloženje preliti i na te države Srednjeg zapada, koje stvarno mogu da naprave razliku".

Trump mora da dobije Pennsylvaniju i Floridu, uz države koje su već opredjeljene za republikance, da bi dobio izbore, kaže republikanska strateškinja Amanda Iovino.

Da li će Trump dobiti drugi mandat zavisi od toga kako birači vide njegov učinak u nekoliko ključnih oblasti.

Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia
Yard signs supporting U.S. President Donald Trump and Democratic U.S. presidential nominee and former Vice President Joe Biden are seen outside of an early voting site at the Fairfax County Government Center in Fairfax, Virginia

Pandemija

Biden želi da izbori budu referendum o tome kako je predsjednik upravljao krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a njegov odnos prema tome ocjenjuje kao "bezobziran".

Trump tvrdi da Amerika izlazi iz pandemije i ističe da je testiranje bolje i da umire manje ljudi. Istovremeno, optužuje demokrate da žele da uvedu restrikcije i opstruišu ekonomski oporavak zemlje.

"Ovo su izbori između Trumpovog buma i Bidenovog zatvaranja", rekao je predsjednik u Arizoni.

Trump je obećao vakcinu protiv koronavirusa prije izbora, ali se to neće desiti, pa je priču okrenuo na to da ljudi ne treba da se plaše virusa i da postoje terapije koje će "uskoro biti besplatne".

Biden je objavio svoj plan za upravljanje pandemijom, koji uključuje obavezu nošenja maski u cijelim SAD i praćenje kontakata zaraženih.

"Ne dajem lažna obećanja da ću zaustaviti pandemiju pritiskom na dugme. Ali mogu da vam obećam ovo: od prvog dana ćemo raditi ispravne stvari", rekao je pristalicama u Delawareu.

U SAD je koroanvirusom zaraženo više od devet miliona ljudi, a umrlo je 229 hiljada. Većina Amerikanaca, kako pokazuju istraživanja, ne podržava to kako je Trump upravljao krizom i u tom domenu više vjeruju Bidenu.

Ekonomija

Trump je u kampanji obećao da će zemlju vratiti na ekonomski nivo od prije pandemije.

Ističe podatke Sekretarijata za trgovinu koji pokazuju rast BDP-a od 33,1 odsto u periodu od jula do septembra.

Biden, međutim, odbacuje taj broj i ocjenjuje da nije ni blizu dovoljnog da zemlju izvuče iz krize.

U avgustu je Trumpova kampanja objavila listu prioriteta za njegov drugi mandat, a među njima su dodatne poreske olakšice, otvaranja 10 miliona radnih mjesta i osnivanje milion malih preduzeća.

Bidenov program se bazira na domaćoj proizvodnji i čistoj energiji. Cilja na stvaranje pet miliona novih radnih mjesta i ulaganje 300 miliona dolara u istraživanje i razvoj američkih kompanija. Predlaže i povećanje poreza za bogate, odnosno ukidanje Trumpovih poreskih olakšica, kao i povećanje minimalca.

Trump je Bidenov plan nazvao "socijalističkom agendom" koja će uništiti srednju klasu.

Pokret za rasnu jednakost

Filadelfija je ove nedelje bila centar građanskih protesta i nereda pošto je, tokom policijske akcije, ubijen Afroamerikanac Walter Wallace​. Njegova porodica tvrdi da je imao mentalnih problema, a stradao je tokom policijske intervencije kada je policajac pucao u njega pošto je mahao nožem koji nije htio da ispusti.

Odmah poslije su izbili protesti koji su u prvi plan ponovo stavili rasnu nejednakost i sistemski rasizam.

Predsjednik Trump je na to odgovorio dobro poznatom tezom o "redu i zakonu", usmjerenu na glasače iz predgrađa koje brine nasilje u gradovima.

"Opet se dešava isto. U gradu Philadelphiji​ koji vode demokrate, u državi koju vode demokrate", kazao je Trump uz opasku da Biden ne želi da osudi nasilje.

Biden je, zajedno sa porodicom ubijenog crnca, pozvao na prekid nasilja. Demokrata je u saopštenjima poslije svakog sličnog incidenta pozivao na prekid nasilja i pljački, ali je podržavao pravo na mirne proteste. Takođe je obećao da će se baviti problemom policijskog nasilja ako pobijedi.

Finiš kampanje

Više od 82 miliona Amerikanaca je već glasalo na ovim izborima.

U posljednjim danima kampanje, Bidenov tim je objavio slogan "nada iznad straha, jedinstvo iznad podjela" i izbore definiše kao "priliku da se napusti mračna i bijesna politika vođena protekle četiri godine".

Trumpova kampanja je lansirala reklamu sa sloganom da će "predsjednik Trump primjenjivati zakone" koji počinje scenama haosa koje nagledaju Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris.

Republikanski strateg Whit Ayres ​kaže da je Trumpov završni argument da će "Biden i demokrate uništiti Amerikancima život", dok je Biden na liniji onoga gdje je i počeo kampanju - da je vrijeme za novi početak i jedinstvo.

Obojica kandidata će kampanje završiti u neopredjeljenim državama pred izbore 3. novembra.

See all News Updates of the Day

SAD: Nova jedinica fokusiraće se na domaći nasilni ekstremizam

Homeland Security Secretary Alejandro Mayorkas testifies before the Senate Appropriations committee hearing to examine domestic extremism, Wednesday, May 12, 2021 on Capitol Hill in Washington. (Photo by Bill O'Leary/The Washington Post via AP,…

Američki tajnik za nacionalnu sigurnost Alejandro Mayorkas objavio je u srijedu da je njegov odjel stvorio namjensku obavještajnu jedinicu koja će se usredotočiti na domaći nasilni ekstremizam.

Nova će podružnica "osigurati da razvijemo stručnost neophodnu za borbu protiv ove prijetnje korištenjem zdravih, pravovremenih obavještajnih podataka", rekao je Mayorkas na saslušanju u Odboru za odobravanje u Senatu.

Uz to, odjel je preimenovao zasebni ured usmjeren na borbu protiv nasilnog ekstremizma u Centar za preventivne programe i partnerstva te će pojačati svoje resurse.

Kongresno saslušanje uslijedilo je usljed zabrinutosti zbog rastuće prijetnje domaćeg terorizma, a službenici zakona upozorili da su neki domaći nasilni ekstremisti možda bili ohrabreni napadom na američki Kapitol 6. januara od strane pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Predsjednik Joe Biden stavio je borbu protiv domaćeg terorizma kao glavni prioritet svoje administracije, a u januaru je naložio Uredu ravnatelja nacionalne obavještajne službe (ODNI) da izvrši reviziju prijetnje domaćeg nasilnog ekstremizma.

U martu je ODNI objavio procjenu prijetnje obavještajne zajednice, upozoravajući da domaći nasilni ekstremisti predstavljaju "povišenu prijetnju" domovini 2021. godine.

"Novija sociopolitička zbivanja - poput narativa o prevarama na nedavnim općim izborima, osnažujući utjecaj nasilnog kršenja američkog Kapitola, uvjeti povezani s pandemijom COVID-19 i teorije zavjere koje promiču nasilje - gotovo će sigurno potaknuti neke (domaće nasilne ekstremiste) da se ove godine pokušaju uključiti u nasilje ", navodi se u izvještaju.

FBI je procijenio da je "2019. bila najsmrtonosnija godina za nasilni domaći ekstremizam" od bombardiranja Oklahoma Cityja 1995. godine, Jill Sanborn, najviši dužnosnik protuterorizma, svjedočila je pred pododborom za odobravanje Kongresa prošlog mjeseca.

Između 2015. i 2020., rasno ili etnički motivirani nasilni ekstremisti odgovorni su za većinu smrtonosnih napada u domaćem terorizmu, rekao je Sanborn. Za borbu protiv domaćeg terorizma i nasilnog ekstremizma, Ministarstvo pravosuđa zatražilo je dodatnih 100 milijuna dolara financiranja za istražitelje i tužitelje.

SAD: Vjerske vođe mogu pomoći procesu vakcinacije

SAD: Vjerske vođe mogu pomoći procesu vakcinacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:03 0:00

NBC neće emitovati dodjelu Zlatnih globusa 2022. Tom Cruise vratio svoje nagrade

ARHIVA - 77. dodjela nagrada Zlatni globus održana je na Beverli Hilsu u Kaliforniji, 5. januara 2020. (Foto: AP/Jordan Strauss/Invision)

Zbog sve većeg pritiska studija, zvijezda i velikih dijelova filmske industrije na Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), TV mreža NBC saopštila je da neće prenositi dodjelu Zlatnih globusa 2022, čime je doveden u pitanje opstanak jedne od najstarijih i najgledanijih dodjela nagrada u Holivudu.

Kritike na račun Udruženja stranih novinara, koje dodjeljuje "Globuse" i često se osuđuje zbog etičkih prekršaja i nedovoljne raznovrsnosti među kandidatima, dostigle su takav nivo u ponedjeljak da je Tom Cruise vratio svoja tri Zlatna globusa sjedištu udruženja, prema upućenoj osobi koja je želela da ostane anonimna.

NBC je saopštio da vjeruje da je Holivudsko udruženje stranih novinara - koje bi mogli da bojkotuju Netfliks, Warner Bros i mnogi holivudski glumci zbog nedovoljne raznovrsnosti članova udruženja - riješeno da se reformiše. Međutim, ta promjena ne može da se odigra dovoljno brzo, do naredne dodele nagrada.

"Promjena takvog obima zahtijeva vrijeme i rad, i snažno smo uvjereni da je HFPA potrebno vrijeme da bi sprovela promjene na pravi način", saopštila je mreža. "Zbog toga, NBC neće emitovati Zlatne globuse 2022. Ukoliko organizacija sprovede svoj plan, nadamo se da ćemo moći da emitujemo ceremoniju u januaru 2023. godine".

Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.
Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.

Holivudsko udruženje stranih novinara odavno je predmet kritika i podsmjeha zbog nedovoljne raznovrsnosti kandidata, odnosno sklonosti da nominuje bijele kandidate, zbog čega su ga ismijavali čak i voditelji same ceremonije. Novinari Los Angeles Timesa obavili istraživanje i u februaru objavili tekst o sumnjivoj strukturi udruženja, u kojem trenutno, među 90 članova sa pravom glasa, nema nijednog crnca niti crnkinje.

HFPA je obećala da će se drastično reformisati i prošle nedjelje usvojila plan o većoj raznovrsnosti svog članstva. Međutim, to nije spriječilo nekoliko studija da zaprijete da će se povući iz takmičenja za Zlatne globuse.

Prošle nedjelje, Netfliks i Amazon studio su saopštili da će prekinuti veze sa HFPA ukoliko brzo ne sprovede još drastičnije promjene.

"Ne vjerujemo da će predložena nova politika - posebno u smislu veličine i brzine rasta članstva - riješiti sistemske probleme sa raznovrsnošću i inkluzivnošću u udruženju, niti pomanjkanje jasnih standarda rada vaših članova", napisao je u pismu grupi direktor Netfliksa Ted Sarandos.

ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.
ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.

U svom pismu, kompanija Vorner (WarnerMedia) saopštila je da će prestati da održava specijalne projekcije i druge događaje za HFPA dok ne sprovede značajnije promjene."

"Suviše dugo, zahtjevi za specijalnim uslugama i povlasticama i drugi neprofesionalni zahtjevi su iznošeni našem timu i drugima u ovoj industriji", napisali su direktori Vorner medija.

"Žao nam je što smo se, kao industrija, žalili, ali smo u velikoj mjeri tolerisali takvo ponašanje sve do sada".

Gnjev zbog ponašanja Holivudskog udruženja stranih novinara se pojačao u proteklih šest nedjelja, kako je filmska industrija, koja je dugo ignorisala problem rasne i rodne nejednakosti, sada postala netolerantna prema ponašanju ove organizacije, koju uglavnom čine malo poznati novinari, koji značajno profitiraju zbog godišnje ceremonije.

Holivud sve više napušta HFPA. Grupa od 100 kompanija koje zastupaju umjetnike saopštila je da će savjetovati svojim klijentima da ne učestvuju u događajima koje organizuje HFPA. Mark Rafalo, koji je ove godine osvojio Zlatni globus, nedavno je izjavio da više "ne može da bude ponosan i srećan što je dobitnik te nagrade". Skarlet Džohensen je izjavila da su za nju, konferencije za novinare HFPA "značile odgovaranje na seksistička pitanja i primjedbe nekih članova udruženja koje su se graničile sa seksualnim uznemiravanjem".

Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.
Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.

Holivudsko udruženja stranih novinara nije komentarisalo odluku NBC o dodjeli nagrada 2022, ali su članovi odbora iznijeli svoj raspored reformi - koji će do početka avgusta dovesti do obnovljenog članstva i novog sastava samog odbora, kao i brojne druge promjene politike.

"Bez obzira na sljedeći datum emitovanja dodjele Zlatnih globusa, primjena transformativnih promjena što je brže moguće - i što promišljenije - i dalje je prioritet naše organizacije", saopštila je grupa.

Dodjela Zlatnih globusa je proteklih godina imala pad gledanosti, ali i dalje važi za jednu od najgledanijih ceremonija, i obično je na trećem mjestu poslije Oskara i Gremija. 78. dodjela Zlatnih globusa, održana 28. februara, privukla je 6,9 miliona ljudi, što je pad od čak 63 odsto u odnosu na prenos iz 2020, koji je gledalo 18,4 miliona ljudi.

Ned Price za Glas Amerike: SAD će preduzimati diplomatske napore da okončaju okupaciju Krima 

Portparol State Departmenta Ned Price na jednom od brifinga u aprilu 2021. (Foto: AFP/Nicholas Kamm/Pool)

Portparol američkog State Departmenta Ned Prajs (Ned Price) govorio je za Ruski servis Glasa Amerike o ishodu posjete državnog sekretara Antony Blinkena Kijevu, “domaćim zadacima” za ukrajinsku vladu i američkim planovima za razgovore u normandijskom formatu.

Prajs je takođe izrazio podršku novinarima koji su progonjeni u Rusiji.

Glas Amerike: Kako na praktičnom nivou izgledaju rezultati posjete državnog sekretara Blinken Kijevu?

Prajs: Sekretar Blinken i, što je još važnije, predsjednik Bajden zaključili su da je veoma važno otići u Ukrajinu, u Kijev, što je prije moguće nakon što je ova američka administracija pristupila poslu. To je signal našim ukrajinskim partnerima da smo zainteresovani za naše partnerstvo. Sjedinjene Američke Države podržaće Ukrajinu, podržaće i staće rame uz rame sa Ukrajincima koji odbijaju agresiju Rusije. Rusija takođe pokušava da uništi ono što Ukrajinci rade u svojoj zemlji, da uništi osjećaj suvereniteta i nezavisnosti kojem Ukrajinci teže. Mnogo smo razgovarali o ruskoj agresiji, o zastrašivanju Moskve, razgovarali smo i o korupciji i potrebi reformi. To je neophodno da bi Ukrajinci, Kijev mogli da idu naprijed, da ostvare euroatlantske težnje kojima su posvećeni i narod i rukovodstvo zemlje.

Glas Amerike: Sekretar Blinken imao je nekoliko sastanaka u Londonu, uključujući i svoje kolege iz G7. Da li postoji signal da će format Normandije biti proširen i da će mu se pridružiti i Sjedinjene Države?

Prajs: Sreli smo se sa kolegama ne samo iz G7, već smo dva puta bili u sjedištu NATO-a. Dva puta smo bili u Briselu u posljednja 3-4 mjeseca otkako je državni sekretar stupio na dužnost i mislim da su ova putovanja važan signal samo po sebi. I osjetili smo jedinstvo svih 30 zemalja članica NATO-a u pružanju podrške Ukrajini pred ruskom agresijom i pokušajima zastrašivanja. Ovo takođe odražava ono što smo čuli od predstavnika zemalja G7. Tako su i NATO i G7 izrazili podršku ukrajinskom narodu i partnerstvu sa Kijevom. Što se tiče Sjedinjenih Država i naše uloge, mi smo duboko uključeni u proces, ulažemo i nastavićemo da činimo diplomatske napore da okončamo ilegalnu okupaciju Krima od strane Rusije, kao i da zaustavimo ilegalne akcije Rusije na teritoriji Ukrajine, koja je nezavisna država.

Glas Amerike: Da li administracija i State Department planiraju da imenuju specijalnog izaslanika za Ukrajinu?

Prajs: Nastavićemo da ulažemo u diplomatiju i to ćemo činiti zajedno sa Ukrajinom, Francuskom, Njemačkom i drugim evropskim partnerima. Učinićemo ono što je najrazumnije za postizanje našeg cilja da podržimo Ukrajinu, njen suverenitet, teritorijalni integritet na kopnu i na moru. Još jednom, uradićemo ono što ima najviše smisla i što će nas dovesti do uspjeha.

Glas Amerike: Govoreći o ulozi Rusije, stavu Sjedinjenih Država, predsjednik Bajden i državni sekretar Blinken su više puta rekli da ne žele eskalaciju, ali evo citata iz intervjua sa državnim sekretarom Blinkenom: „Ako Rusija nastavi svoje agresivne i nepromišljene akcije protiv Ukrajine ili druge države, ugrožavajući naše interese, mi ćemo odgovoriti“. Kako će izgledati taj odgovor?

Prajs: Ne bi trebalo da razgovaramo o hipotetičkim pitanjima, mislim da signal koji smo poslali po dolasku u Kijev, prisustvo državnog sekretara Blinkena, govori da ćemo i dalje nastaviti partnerstvo i podršku Ukrajini. Akcije Ruske Federacije, zastrašivanje s njene strane, pokušaji agresije nisu ništa drugo do pokušaji suprotstavljanja Sjedinjenim Državama.

Glas Amerike: Sjedinjene Države nastavljaju da vrše pritisak na Kremlj u vezi sa situacijom sa Aleksejom Navalnim, a posebno u vezi sa pritiskom na slobodu govora. Govorimo o progonu, na primjer, zaposlenih u Radiju Slobodna Evropa u Rusiji. Da li razmatrate mogućnost uvođenja dodatnih sankcija s tim u vezi?

Prajs: Državni sekretar Blinken dao je intervju za Radio Slobodna Evropa dan ranije. Odlučili smo se za ovo iz nekoliko razloga. Time je državni sekretar Blinken obilježio Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja. Ali takođe smo smatrali da bi bilo važno sjediti i razgovarati sa RFE/RL, s obzirom na uznemiravanje i zastrašivanje kojima je izložen u Rusiji. Ono što Ruska Federacija pokušava da uradi u odnosu na Radio Slobodna Evropa jasno pokazuje da Vladimir Putin nije siguran u snagu svoje pozicije.

Njegova administracija pokušava da pooštri pravila o slobodnom protoku informacija jer oni imaju šta da kriju. Nastavićemo da podržavamo nezavisne novinare širom svijeta. Nastavićemo da podržavamo Radio Sloboda i Radio Slobodna Evropa, stojeći rame uz rame sa nezavisnim novinarima koji pokušavaju da kažu istinu, ponekad izlažući se opasnosti i čak rizikujući sopstveni život.

Prošle nedjelje državni sekretar Blinken sastao se sa novinarima iz cijelog svijeta koji su se suočili sa uznemiravanjem, zastrašivanjem, prijetnjama samo zato što su obavljali svoju profesionalnu dužnost, jer su pokušavali da koriste svjetski priznato pravo na slobodu izražavanja i slobodu pristupa informacijama.

SAD: Otvaraju se Smithsonian muzeji

SAD: Otvaraju se Smithsonian muzeji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG