Linkovi

Vijesti

Transparency International u BiH podnio prijavu protiv 14 partija: Nedozvoljeno finansiranje

Transparency International BiH

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je, zbog primanja zabranjenih priloga, podnio prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BIH) protiv 14 političkih partija.

Prijavom su obuhvaćeni Savez za bolju budućnost, Srpska demokratska stranka, Socijaldemokratska partija, Stranka demokratske akcije, A-SDA, Stranka za BiH, Demokratski narodni savez, Demokratska fronta, Nezavisni Blok, Pokret demokratske akcije Bosne i Hercegovine, Socijalistička partija, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Savez za novu politiku i Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj.

"Navedene političke stranke primale su donacije od pravnih osoba koje su imale zaključene ugovore s organima izvršne vlasti i na taj način prekršile Zakon o finansiranju političkih partija BiH", saopšteno je iz TI BiH.

U saopštenju se navodi da je TI BiH, uz prijavu, dostavio i spisak ugovora koje su zaključili donatori ovih partija s organima izvršne vlasti tokom 2018. godine. Iz tih podataka, kako se navodi, "je vidljivo da su donatori stranaka dobijali brojne tendere u lokalnim zajednicama gdje upravo te stranke vrše vlast, "što izaziva dodatnu sumnju da je novac poreskih obveznika na ovaj način usmjeravan u finansiranje izborne kampanje".

"Monitoring finansiranja političkih partija TIBiH pokazao je da iz godine u godinu politički subjekti prijavljuju sve manje donacija, iako ukupni budžeti stranaka ne trpe značajne izmjene, dok se troškovi izbornih kampanja povećavaju. Brojne vladajuće političke partije, poput SNSD-a i Ujedinjene srpske, u svojim izvještajima nisu prikazale ni jednu marku donacija pravnih osoba. S druge strane, SNSD je prijavio više od pola miliona konvertibilnih maraka prihoda od članarina za 2018. godinu, ne navodeći čak niti broj članova", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je zbog nelegalnog finansiranja stranaka TI BiH i ranije podnosio prijave CIK-u, a "Služba za reviziju CIK-a ustanovila je da su prijavljene stranke primile zabranjene priloge, nakon čega je dio njih vratio nedozvoljene donacije".

See all News Updates of the Day

„Konstruktivan razgovor” danske premijerke i Trumpa

This combination of file photos created Aug. 20, 2019 shows Denmark's Prime Minister Mette Frederiksen (L) and U.S. President Donald Trump.

Danska premijerka Mette Frederiksen je imala "konstruktivan razgovor" sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o saradnji u bezbjednosti, javili su danski mediji.

"Lideri su, između ostalog, razgovarali (telefonom) o potrebi za daljim razvojem saradnje i rješavanjem izazova iz zajedničke bezbjednosne politike", javlja danska novinska agencija "Ricau".

Trump je izazvao šok u Danskoj otkazivanjem posjete Kopenhagenu nakon što je Frederiksenova odbila njegovu ponudu za kupovinu Grenlanda.

Danska premijerka vjeruje da ova nesuglasica neće uticati na odnose sa SAD-om, kao NATO saveznikom.

Rijetko naseljeni Grenland je najveće ostrvo na svijetu i ima četiri vremenske zone.

Bio je danska kolonija od 1775. do 1953. kada su vlasti u Kopenhagenu promijenile ustav po kome je Grenland dobio status provincije u njenom sastavu.

Potom je 1979. dobio visoku autonomiju, ali je Danska zadužena za njegovu odbrambenu i spoljnu politiku, te monetarna pitanja.

Danska daje 670 miliona dolara godišnje Grenlandu na ime subvencija, čija se ekonomija zasniva na ribarstvu i srodnim poslovima.

Amazonski požari: 'Kuća nam gori', upozorava Macron pred G7

A satellite image shows smoke rising from Amazon rainforest fires in the State of Rondonia, just southwest of Porto Velho, Brazil in the upper Amazon River basin on August 15, 2019.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin ovogodišnjeg samita G7, nekih od najnaprednijih svjetskih ekonomija, upozorio je da je zdravlje Amazonije pitanje od međunarodnog značaja.

Rekao je da je rekordan broj požara u amazonskoj prašumi "međunarodna kriza" koja treba biti na dnevnom redu ovog vikenda na samitu G7.

"Naša kuća gori", napisao je na Twitteru.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odgovorio je optužujući Macrona da to pitanje koristi za "političku korist".

"Prijedlog francuskog predsjednika da se o amazonskim pitanjima razgovara na G7 bez učešća zemalja regije izaziva pogrešno postavljen kolonijalistički način razmišljanja, koji ne pripada 21. stoljeću", napisao je na društvenim medijima.

Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 17, 2019. Picture Taken August 17, 2019. REUTERS/Ueslei Marcelino
Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 17, 2019. Picture Taken August 17, 2019. REUTERS/Ueslei Marcelino

Najveća prašuma na svijetu, Amazon, vitalno je skladište ugljika koji usporava tempo globalnog zagrijavanja.

Podaci satelita koje je objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja (Inpe) su pokazali porast od 85 posto ove godine u požarima širom Brazila, od kojih je većina u regiji Amazon.

Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 14, 2019. Picture Taken August 14, 2019
Smoke billows during a fire in an area of the Amazon rainforest near Humaita, Amazonas State, Brazil, Brazil August 14, 2019. Picture Taken August 14, 2019

I generalni sekretar UN-a Antonio Guterres također je rekao da je "duboko zabrinut" zbog požara u Amazoniji.

"Usred globalne klimatske krize ne možemo si priuštiti veću štetu glavnom izvoru kisika i biološkoj raznolikosti. Amazon mora biti zaštićen", napisao je na Twitteru.

Ekološke grupe su danas pozvale na proteste u gradovima širom Brazila kako bi zatražile akcije u borbi protiv požara.

Navalni izašao iz zatvora

Russian opposition leader Alexei Navalny leaves a detention center after his release, in Moscow, Russia, Friday, Aug. 23, 2019.

Ruski opozicionar Aleksej Navalni izašao je iz zatvora nakon odslužene kazne zatvora u trajanju od 30 dana, saopštila je njegova portparolka Kira Jarmuš, prenosi Reuters.

Navalni je osuđen na osnovu optužbi za kršenje ruskog zakona pozivanjem na proteste u centru Moskve zbog isključivanja kandidata opozicije iz procesa lokalnih izbora koji se održavaju sljedećeg mjeseca.

Sud u Moskvi juče je odbio zahtjev uprave zatvora da se Navalnom produži kazna za 18 časova i 30 minuta, koliko je tokom služenja zatvorske kazne proveo u bolnici.

Navalni je tokom odsluženja kazne prevezen u bolnicu, zbog osipa na licu za koji su ljekari rekli da je posljedica alergije.

Trump želi da se Rusija vrati na samit G7

Predsjednik Donald Trump obraća se novinarima ispred Bele kuće, 21. avgust 2019.

Predsjednik Donald Trump izjavio je da želi da se Rusija vrati na samit G7, uprkos tome što i dalje kontroliše ukrajinsko poluostrvo Krim. Moskva je isključena iz G7 zato što je jednostrano, 2014. godine, anektirala to poluostrvo.

Dok se lideri Grupe 7 najrazvijenijih zemalja okupljaju u Bijaricu na francuskoj atlantskoj obali, Trump je rekao da bi za njega imalo smisla da predsjednik Rusije Vladimir Putin ponovo bude dio te grupe.

“Šta je sada G7? Oni su istjerani jer je Putin nadmudrio Obamu oko Krima, i drugih stvari. Potpuno je nadmudrio Obamu. Obama je bio ljut. Oni su ga onda istjerali. Mislim da bi Rusija trebalo da bude dio toga jer nam treba mir u svijetu. I druge stvari, trgovina i drugo. Bilo bi mnogo lakše imati Rusiju tamo gdje je oduvijek bila.”

Trump izgleda nije bio zabrinut time što Rusija smatra Krim dijelom svoje teritorije, umjesto toga on optužuje bivšeg predsjednika Baracka Obamu za rusko preuzimanje Krima.

Grupu 7 najrazvijenijih zemalja svijeta čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Nije jasno da li bilo koja od tih zemalja podržava povratak Rusije u G7, kako bi ponovo postala G8. Samit počinje u subotu i trajaće tri dana.

Moskva i Peking traže sastanak SB UN zbog 'američkog raspoređivanja projektila'

Missile Test

Rusija i Kina zatražile su od Savjeta bezbjednosti UN da u četvrtak (22. avgust) bude održan sastanak zbog "izjava američkih zvaničnika o planovima za razvoj i raspoređenje projektila srednjeg dometa", javlja Reuters.

U zahtjevu, u koji je uvid imala agencija Reuters, navodi se da Moskva i Peking traže sastanak Savjeta bezbjednosti UN na osnovu člana "prijetnje međunarodnom miru i bezbjednosti" i zatražile su da predstavnik UN za razoružanje Izumi Nakamicu preda izvještaj tijelu svjetske organizacije.

Pentagon je početkom sedmice saopštio da je izvršeno probno ispaljenje krstarećeg projektila koji je pogodio svoju metu nakon leta dužeg od 500 kilometara i to je prva slična proba od kada su se SAD povukle iz Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG