Linkovi

Vijesti

Transparency International u BiH podnio prijavu protiv 14 partija: Nedozvoljeno finansiranje

Transparency International BiH

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je, zbog primanja zabranjenih priloga, podnio prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK BIH) protiv 14 političkih partija.

Prijavom su obuhvaćeni Savez za bolju budućnost, Srpska demokratska stranka, Socijaldemokratska partija, Stranka demokratske akcije, A-SDA, Stranka za BiH, Demokratski narodni savez, Demokratska fronta, Nezavisni Blok, Pokret demokratske akcije Bosne i Hercegovine, Socijalistička partija, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Savez za novu politiku i Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj.

"Navedene političke stranke primale su donacije od pravnih osoba koje su imale zaključene ugovore s organima izvršne vlasti i na taj način prekršile Zakon o finansiranju političkih partija BiH", saopšteno je iz TI BiH.

U saopštenju se navodi da je TI BiH, uz prijavu, dostavio i spisak ugovora koje su zaključili donatori ovih partija s organima izvršne vlasti tokom 2018. godine. Iz tih podataka, kako se navodi, "je vidljivo da su donatori stranaka dobijali brojne tendere u lokalnim zajednicama gdje upravo te stranke vrše vlast, "što izaziva dodatnu sumnju da je novac poreskih obveznika na ovaj način usmjeravan u finansiranje izborne kampanje".

"Monitoring finansiranja političkih partija TIBiH pokazao je da iz godine u godinu politički subjekti prijavljuju sve manje donacija, iako ukupni budžeti stranaka ne trpe značajne izmjene, dok se troškovi izbornih kampanja povećavaju. Brojne vladajuće političke partije, poput SNSD-a i Ujedinjene srpske, u svojim izvještajima nisu prikazale ni jednu marku donacija pravnih osoba. S druge strane, SNSD je prijavio više od pola miliona konvertibilnih maraka prihoda od članarina za 2018. godinu, ne navodeći čak niti broj članova", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je zbog nelegalnog finansiranja stranaka TI BiH i ranije podnosio prijave CIK-u, a "Služba za reviziju CIK-a ustanovila je da su prijavljene stranke primile zabranjene priloge, nakon čega je dio njih vratio nedozvoljene donacije".

See all News Updates of the Day

Facebookova kriptovaluta dolazi u narednoj godini

Facebookova kriptovaluta dolazi u narednoj godini
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:43 0:00

SAD: Najave Irana o probijanju limita za skladištenje uranijuma su "nuklearna ucjena"

Arhiva - Na ovoj fotografiji od 15. januara 2011, vidi se postrojenje za tešku vodu u blizini Araka, udaljeno 250 kilometara od Teherana, Iran.

Sjedinjene Države nazvale su plan Irana da probije limit dogovoren po pitanju skladištenja blago obogaćenog uranijuma "nuklearnom ucjenom".

"Predsjednik (Donald) Trump jasno je rekao da nikada neće dozvoliti Iranu da razvije nuklearno oružje. Nuklearna ucjena režima mora biti dočekana sa pojačanim međunarodnim pritiskom", rekao je portparol savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Garrett Marquis.

U State Deparmentu, visoki zvaničnici zahtevali su od međunarodne zajednice da ne posustaje pred "nuklearnim iznuđivanjem" koje čini Iran.

"Nastavljamo da pozivamo iranski režim da ne nabavlja nukleano oružje, da se pridržava svojih obaveza pred međunarodnom zajednicom", rekla je portparolka State Departmenta Morgan Ortagus u ponedjeljak tokom brifinga, dodajući da je iransko saopštenje "nesrećno", ali ne i iznenađujuće.

Morgan Ortagus
Morgan Ortagus

Komentari vlade SAD uslijedili su nakon objave Teherana u ponedjeljak da će zemlja uskoro probiti limit količine obogaćenog uranijuma, koji joj je dozvoljen međunarodnim sporazumom iz 2015. sa ciljem suzbijanja programa nuklearnog oružja u toj zemlji.

Francuski predsjednik Emamnuel Macron rekao je da žali zbog iranske objave, zahtevajuči od Teherana "da se ponaša na strpljiv i odgovoran način". Britanija je saopštila da da će, ukoliko Iran prekorači svoje nuklearne limite, razmotriti "sve opcije".

U obraćanju novinarima, koje je prenosila državna televizija, portparol iranske agencije za nukealrnu energiju Berouz Kamalvandi rekao je da je započelo odbrojavanje za prelaženje 300 kilograma rezervi obogaćenog uranijuma i da će za 10 dana (27 juna) prevazići limit.

Ali, on je rekao i da će Iran biti otvoren da se vrati u posmatrani limit, ukoliko dobije pomoć od drugih potpisnica nuklearnog sporazuma pri zaobilaženju sankcija SAD uvedenih na vitalnu iransku naftnu industriju.

Eskalacija tenzija

Tenzije između SAD i Irana eskaliraju već više od godinu dana, nakon što je Trump objavio da se Washington povlači iz takozvanog Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije i da počinje ponovno uvođenje sankcija Teheranu.

Početkom maja, predsjednik Hassan Rouhani rekao je da će Iran, u vezi sa prošlogodišnjim unilateralnim povlačenjem SAD iz sporazuma, obustaviti posmatranje restrikcija na njegove zalihe obogaćenog uranijuma i teške vode, koje su dogovorene nuklearnim sporazumom iz 2015.

Washington je uveo oštre nove ekonomske sankcije Teheranu izražavajući nadu da će ispregovarati novi sporazum sa Teheranom. Ali, nuklearna agencija Ujedinjenih nacija saopštila je da je Iran nastavio da poštuje odredbe sporazuma iz 2015. I dok se Washington povukao iz sporazuma, druge zemlje potpisnice nisu.

Iran je pristao da ograniči svoj nuklearni program u sklopu sporazuma iz 2015. kako bi izašao u susret zabrinutošću po pitanju svog navodnog rada na izgradnji nuklearnog oružja, čime je zauzvrat dobio olakšice na ekonomske sankcije koje su ozbiljno naštetile njegovoj ekonomiji.

Hahn: Nagraditi Balkan za političke kompromise

Johanes Han, komesar Evropske unije za susetsku politiku i pregovore o proširenju

“Politički kompromis na Balkanu treba da bude nagrađen”, poručio je Johannes Hahn, komesar Evropske unije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, uoči sjednice Evropskog saveta zakazane za utorak.

Hahn je pozvao ministre Evropske unije da pokrenu pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom, rekavši da će to biti važan signal za čitav region.

Hahn je, uoči sastanka Saveta EU, koji će razmotriti politiku proširenja i napredak zemalja u procesu evrointegracije, ponovio da je Sjeverna Makedonija učinila ono što je zatraženo od nje i upozorio da svako odlaganje datuma za početak pregovora predstavlja određeni rizik.

Naglasio je da ako zemlja koja ulaže velike napore u evropsku perspektivu i njeni lideri pokažu hrabrost u postizanju kompromisa i ona za to ne bude nagrađena, onda EU gubi kredibilitet, ali i moć u cijelom regionu zapadnog Balkana.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, koji je mjesecima u zastoju, Hahn je ukazao da bi dvije strane trebalo da budu nagrađene ako nastave razgovore.

“Nasuprot tome, oni nemaju motiv. Savet EU bi trebalo da shvati koliko je važan taj signal za cijeli region", rekao je Hahn.

Inače, prema nezvaničnim informacijama od izvora iz evropskih institucija, nekoliko medija je prethodnih dana objavilo da Savjet Evropske unije neće u junu donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i da će ta odluka biti donesena u oktobru.

Podsjećajući da je proteklo godinu dana od potpisivanja Prespanskog sporazuma, kojim je okončan višedecenijski spor Makedonije i Grčke zbog imena, Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, ukazala je da bi se trebalo podsjetiti na važne korake, kako je rekla, preduzete na Balkanu.

“Nadam se da će države članice to da zapamte i prepoznaju napredak tako što će narednih dana da donesu važnu odluku o otvaranju pregovora o prijemu za Sjevernu Makedoniju i Albaniji, što bi, vjerujem, trebalo da bude učinjeno što je prije moguće”, rekla je odlazeća evropska zvaničnica Mogherini.

Korupcija i politička nestabilnost država kandidatkinja za otvaranje pregovaračkog procesa sa EU, kako se može čuti u evropskim krugovima, neki su od glavnih razloga za sumnjičavost dijela članica koje o tome odlučuju ove nedjelje. To međutim, uverava Miroslav Lajčak, ne mora biti glavni kriterijum za davanje zelenog svjetla.

"Da, postoji politička kriza u Albaniji, u to nema sumnje. Ali otvaranje pregovora nije isto što i njihovo zatvaranje i to je proces koji mi u potpunosti kontrolisemo. Dakle, mogu da započnu pregovore, što ne znači i njihovo okončanje. U isto vrijeme to jača EU...", rekao je Lajčak.

Evropska komisija je krajem maja preporučila bezuslovno otvaranje pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem.

Erdogan: Početkom jula očekujemo ruski sistem S-400

Sastanak Putina i Erdogana u Tadžikistanu, 15. juni 2019.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je da očekuje da će dijelovi ruskog protivraketnog sistema "S-400" početi da dolaze u Tursku u prvoj polovini jula, javili su turski mediji.

"Razgovarali smo o S-400 sa Rusijom. Pitanje sistema je riješeno. Mislim da će dijelovi sistema početi da dolaze u prvoj polovini jula", rekao je Erdogan novinarima u avionu na povratku iz Tadžikistana, gdje se na samitu Konferencije za interakciju i gradnju povjerenja u Aziji sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Sporazum Ankare sa Moskvom bio je glavni izvor tenzija između Turske i Sjedinjenih Država.

F-35
F-35

Sjedinjene Američke Države smatraju da su rakete S-400 pretnja programu borbenih aviona "F-35", a Ankari su saopštili da će Turska biti isključena tog programa ukoliko Ankara ne odustane od planova za kupovinu "S-400".

Washington je takođe upozorio Tursku na moguće sankcije ako preuzme ruski raketni sistem.

Erdogan je rekao da će o tom pitanju razgovarati sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom kada se sastanu na samitu G-20 ovog mjeseca.

Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da će Ankara uzvratiti protiv mogućih sankcija Washingtona zbog sporazuma.

Drugostepena disciplinska komisija potvrdila odbacivanje tužbe protiv Milana Tegeltije

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a

Ni Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a nije prihvatila tužbu protiv prvog čovjeka VSTV-a Milana Tegeltije koja je proizašla iz afere „Potkivanje”.

U šturom saopćenju za javnost objašnjeno je da je žalba Ureda disciplinskog tužioca na odluku Prvostepene disciplinske komisije odbačena kao neosnovana.

Ured je podnio tužbu protiv Tegeltije zbog disciplinskog prekršaja koji se odnosi na sudije, a koji predstavlja „bilo kakvo ponašanje koje dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i kredibilitet sudstva”.

Tegeltija je sudija Osnovnog suda u Banja Luci i predsjednik VSTV-a, krovne pravosudne institucije u BiH.

Istovremeno je Ured tražio i suspenziju Tegeltije do okončanja disciplinskog postupka.

Prvostepena disciplinska komisija odbacila je tužbu, kao i zahtjev za suspenzijom.

Tegeltija je u centar afere dospio nakon što je magazin Žurnal objavio video snimak sastanka Tegeltije, inspektora SIPA-e Marka Pandže i biznismena iz Krajine Nermina Aleševića, koji i sastanak tajno snimao.

Sastanak se odvijao u banjalučkoj kafani 2018. godine.

Pandža je biznismenu iz Krajine Nerminu Aleševiću ugovorio sastanak sa Tegeltijom u namjeri da se ubrza predmet pred sarajevskim tužilaštvom u koji je Alešević uključen.

Tegeltija je od Aleševića tražio detaljnije podatke u predmetu.

„Broj predmeta, ko je prijavljen. Ja ću vidjeti s Dalidom (tadašnja glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo) šta je i kako je, pa ću ti onda moći reći”, rekao je Tegeltija Aleševiću.

Istovremeno, u Tužilaštvu BiH formiran je predmet nakon objave tajnog snimka, a Tegeltija je saslušan u svojstvu svjedoka.

Tegeltija negira da je tražio i primio novac u aferi „Potkivanje”.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG