Linkovi

Top priča BiH

Percepcija korupcije: BiH među zemljama koje najviše nazaduju

Izvor: Transparency International

Bosna i Hercegovina (BiH) je jedna od zemalja koje su u proteklih devet godina najviše nazadovale kada je riječ o percepciji raširenosti korupcije, navodi se u novom izvještaju organizacije Transparency International.

Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju, sa 35 indeksnih bodova i to mjesto dijeli sa Panamom, Mongolijom i Sjevernom Makedonijom. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je nazadovala za jedan bod i za 10 pozicija.

Poredeći sa Indeksom za 2012. godinu, to je pad za sedam bodova i čak 39 mjesta na listi.

„To znači da je vladavina prava disfunkcionalna i da institucije nisu u mogućnosti da kontrolišu jedne druge. U Bosni je povezano i sa fundamentalnom slabosti pravosudnog sistema. To je nešto što zahtijeva najveći mogući nivo pažnje“, kaže za Glas Amerike Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu.

Percepcija javnosti odgovara stvarnom stanju korupcije u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:03 0:00

Prema njenim riječima, dugogodišnji pad BiH na listi znači da vlast nije efikasna u borbi protiv korupcije:

„Postoji potreba da se unaprijede brojni zakoni koji regulišu sukob interesa, finansiranje političkih partija, finansiranje izbora, te da zemlja uspostavi snažniji i značajno transparentniji sistem kada je riječ o javnim nabavkama i odlukama o tome ko će imati korist od javnog novca.“

Transparency International objavljuje Indeks percepcije korupcije jednom godišnje, pri čemu zemlje ne rangiraju prema stvarnom nivou korupcije, nego prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Što određena država ima niži skor na indeksu (manje bodova), to je percepcija javnosti o korupciji u njoj veća – i obrnuto.

Izvor: Transparency International
Izvor: Transparency International

Istraživački novinari sa kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da je visok nivo percepcije o korupciji opravdan u kontekstu sveprisutne korupcije u praksi.

„Teško da se može dati gora ocjena od onoga što je stvarnost, od onoga što mi viđamo svaki dan. Ovo je u punom smislu te riječi korupcijom zarobljena država“, kaže Semir Mujkić, urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH).

Mujkić dodaje da smatra kako ljudi stavove o rasprostranjenosti korupcije formiraju na osnovu ličnih iskustava, te na osnovu toga što institucije ne rade dovoljno na borbi protiv korupcije i popravljanju tog imidža.

Upravo su vlasti, upravo su predstavnici pravosudne vlasti u BiH radili sve da se taj imidž pokvari. I nisu radili gotovo ništa da se taj imidž popravi.
Semir Mujkić, urednik BIRN BiH

Aladin Abdagić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) ima slično mišljenje: „Nažalost, ja se mogu složiti sa ocjenom da je BiH i dalje pri dnu što se tiče korupcije“.

Abdagić objašnjava da njegova organizacija često objavljuje istraživanja o zloupotrebama javnog novca i korupciji, što u nekim slučajevima dovodi i do pokretanja istraga ili podizanje optužnica. Ipak, dodaje da ti pojedinačni primjeri ne odražavaju realnu sliku o efikasnosti pravosuđa, što posljedično utiče i na građane.

„Kada vide da nema reakcija pravosudnih institucija na te zloupotrebe, a u većini slučajeva u tim lokalnim sredinama, to je javna tajna, i oni se opredjeljuju i često su učesnici korupcije, naravno u manjem nivou, ali svakako i oni u tome učestvuju“, kaže Abdagić.

Tmurna slika korupcije širom svijeta

Centralna tema Indeksa percepcije korupcije za 2020. godinu je pandemija koronavirusa. Transparency International navodi da su brojni životi izgubljeni upravo zbog korupcije u zdravstvenom sektoru, da korupcija podriva globalni odgovor zdravstva na pandemiju, te doprinosi dugotrajnoj krizi demokratije.

„Covid-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je korupciona kriza. Kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati”, izjavila je povodom objave Indeksa Delia Ferreira Rubio, predsjedavajuća Upravnog odbora Transparency International-a.

Lidija Prokić kaže da su se zemlje koje su korumpiranije i imaju niži skor na Indeksu slabije borile sa pandemijom: „Kada je korupcija prisutna javni novac je uklonjen iz neophodnih usluga, što uključuje medicinske usluge, a to dovodi do slabijeg upravljanja zdravstvenim sistemom“.

Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu
Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu

BiH na Indeksu spada u region 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, označen kao područje na kojem je pandemija razotkrila niz strukturalnih i upravljačkih problema i za koji se u izvještaju navodi:

„Neki od političkih lidera iskoristili su krizu da povećaju svoju moć, dodaju restrikcije na ionako ograničen pristup informacijama, eliminišu transparentnost iz javnih nabavki, te odbace mehanizme za odgovornost prema javnosti“.

Konkretno, za BiH piše da je tokom pandemije „iskusila brojna kršenja ljudskih i radničkih prava, kao i diskriminaciju u distribuciji ekonomske pomoći, te navodne nezakonite nabavke medicinske opreme“.

Izvor: Transparency International
Izvor: Transparency International

Kao izvor za ovu konstataciju navedena je prijava koju je organizacija Transparency International BiH podnijela protiv Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske „zbog spornih nabavki medicinske opreme od nekvalifikovanih ponuđača“. Riječ je o nabavci zaštitnih maski i druge zaštitne opreme od firmi koje nemaju dozvolu za promet medicinskim sredstvima.

Prema izvještaju, Indeks za 2020. godinu „oslikava tmurnu sliku korupcije širom svjieta“, pri čemu većina država u protekloj deceniji nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije.

Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, sve države su plasirane bolje od BiH: Crna Gora (67. pozicija), Srbija (94), Albanija i Kosovo (104), dok Sjeverna Makedonija ima isti skor kao i BiH.

Prokić kaže da region u cjelini bilježi postepen pad iz godine u godinu, što je zabrinjavajuće.

Prosječan skor zemalja Zapadnog Balkana je značajno niži od globalnog prosjeka.
Lidija Prokić, koordinatorica Transparency International-a za Istočnu i Jugoistočnu Evropu

Kao jedna od zemalja na koju treba obratiti posebnu pažnju u izvještaju je navedena Srbija, sa najlošijim rezultatom u proteklih devet godina i korupcijom koju odlikuju problemi sa vladavinom prava, urušavanjem demokratije i gušenjem kritika.

Prvo mjesto na Indeksu dijele Danska i Novi Zeland, sa po 88 bodova, dok su posljednjeplasirani Somalija i Južni Sudan, u oba slučaja sa skorom 12.

Sjedinjene Države imaju najniži skor od 2012. godine i sa 67. poena zauzimaju 25. poziciju. Kao razlozi su pobrojani navodni sukobi interesa i zloupotrebe položaja na najvišem nivou, ali i slab nadzor nad paketom pomoći američke vlade zbog pandemije, vrijednim hiljadu milijardi dolara.

Uticaj politike na pravosuđe

Drugi izvještaji Transparency Internationala također ukazuju na raširenu korupciju u BiH i u skladu su sa nalazima Indeksa percepcije korupcije. Krajem prošle godine, ova organizacija je objavila analizu pod nazivom: „Istraživanje zarobljenosti država”: Nepovoljan uticaj na donošenje zakona i na pravosuđe na području Zapadnog Balkana i Turske“.

U analizi je navedeno da je jedan od ključnih problema BiH i drugih država iz regiona nedostatak vladavine prava „kojeg konstantno podrivaju politički lideri, čiji je glavni motiv zarobljavanje države za privatnu korist, što vodi do raširenih zloupotreba javnih položaja.“

Iz Transparency International-a su istraživali dva ključna faktora koji dovode do zarobljenih država: nekažnjivost visoke korupcije, te postavljanje propisa i pravila koji ne odgovaraju interesima šire javnosti, već manjih grupa. Za BiH je istaknuto da političke elite iskorištavaju nedostatke u zakonodavstvu i imenuju stranački podobne ljude na ključne pozicije.

Kao primjer problematične prakse je naveden slučaj Amira Zukića, bivšeg funkcionera i generalnog sekretara Stranke demokratske akcije. Protiv njega je 2017. godine podignuta optužnica da je bio jedan od organizatora grupe koja je pronalazila osobe spremne da daju novac za posao u Elektroprivredi BiH, nakon čega je koristio uticaj da bi realizirao nezakonita zapošljavanja. Sudski postupak još traje, a Zukića su u međuvremenu zbog korupcije sankcionisale i Sjedinjene Države.

Transparency International je kao probleme koji pogoduju korupciji u BiH izdvojio upravo kompleksan politički i društveni sistem zasnovan na stranačkoj i etničkoj pripadnost, kao i politički uticaj na pravosuđe, te neefikasnost sudstva.

Aladin Abdagić, urednik CIN-a (Foto: CIN)
Aladin Abdagić, urednik CIN-a (Foto: CIN)

Aladin Abdagić, urednik CIN-a, kaže da postoji protekcionizam prilikom procesuiranja najviših oblika korupcije, što dovodi do nepovjerenja građana prema pravosuđu:

„Primijetili smo kada pišemo o funkcionerima koji se nalaze na većim, odgovornijim funkcijama i kada otkrijemo njihove zloupootrebe javnih funkcija ili bilo kakvu korupciju, tada pravosuđe uopšte ne radi. Dok kada na isti način dokažemo neki kriminal ili zloupotrebu na manjem nivou, tada imamo više efekata.“

Prema pisanju BIRN-a BiH, Tužilaštvo BiH je u 2020. godini podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe za koruptivna krivična djela, od čega više od polovine tek u decembru. Godinu ranije, državno tužilaštvo je zbog korupcije podiglo 11 optužnica protiv 33 osobe.

Urednik BIRN-a BiH, Semir Mujkić, objašnjava da je jedan od ključnih problema što se većina tih slučajeva odnosi na male prekršaje sa niskom pribavljenom materijalnom koristi optuženih, na primjer, graničnih policajaca.

Semir Mujkić, urednik BIRN BiH (Foto: BIRN BiH)
Semir Mujkić, urednik BIRN BiH (Foto: BIRN BiH)

Dodaje da na državnom nivou nedostaju slučajevi procesuiranja visoke korupcije, te da su čak neka od tužilaštava na nižim nivoima uspješnija u tome.

„Korupcija u BiH se zbog nerada tužilaštava, zbog odnosa koji ima posebno Tužilaštvo BiH, smatra nečim isplativim. Tako da na neki način ustvari i potiče ljude da budu korumpirani. Nema uopšte tu ulogu da ih sprečava, da visina kazne, da ozbiljnost tih optužnica bude takva da se ljudi zamisle“, kaže Mujkić.

See all News Updates of the Day

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Organski uzgoj u Srebrenici

Organski uzgoj u Srebrenici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

COVID u BiH: 39 umrlih, više od 3300 novozaraženih

Masks placed on mannequins heads are displayed outside a shop in Sarajevo's main street, Bosnia, Monday, July 27, 2020. Regional WHO office in Bosnia expressed its concern with recent reports that medical institutions around the country are closing…

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini (BiH) registrovana su 3.342 nova slučaja zaraze korona virusom. Od posljedica u istom periodu umrlo je još 39 osoba, saopšteno je iz nadležnih zdravstvenih institucija oba bh. entiteta i Brčko distrikta BiH u utorak, 18. januara.

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) virus korona je potvrđen kod 2.564 osobe, od više od 5.800 testiranih uzoraka.

Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je 25 smrtnih slučajeva u posljednja 24 časa, dok je naknadno prijavljeno još 8 umrlih.

“Do sada je u FBiH testirano ukupno 1.110.595 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 208 994 osobe. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH dosada je 7.752”, saopšteno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u utorak, 18. januara.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS), od 1.161 testiranog uzorka, na koronu je, u posljednja 24 sata, bilo pozitivno 587 osoba.

Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеno je 13 smrtnih slučајеvа.

“Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 100.210 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.663 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа. U RS je tеstirаnо ukupnо 388.188 оsоbа”, saopšteno je iz Instituta za javno zdrvastvo RS u utorak, 18. januara.

U saopštenju se dodaje da se na liječenju u bolnicama nalaze 593 pacijenata.

U Brčko distriktu BiH od posljedica virusa korona preminula je jedna osoba, a registrovan 191 novi slučaj zaraze. Ukupno je testirano 537 uzoraka.

U Distriktu su do sada preminule 473 osobe od posljedica COVID-19, a trenutno je aktivno 2.316 slučaja oboljelih od korona virusa, podaci su pododjeljenja za javno zdravstvo Vlade Brčko distrikta BiH od utorka, 18. januara.

Uoči posjete direktorice USAID: SAD podržavaju rad Ureda visokog predstavnika dok ne bude ispunjena Agenda 5+2

Kepala USAID, Samantha Power (foto dok. Reuters)

Pred posjetu Bosni i Hercegovini, administratorka USAID-a Samantha Powers razgovarala je sa Visokim predstavnikom za BiH Christian Schmidtom.

Uoči posjete Bosni i Hercegovini (BiH), administratorica Power razgovarala je sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom 14. januara, 2022, saopštila je glasnogovornica USAID Rebecca Chalif.

U saopštenju poslatom medijima navodi se da SAD nastavljaju da podržavaju rad Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni uslovi, Agenda 5+2, za zatvaranje Ureda.

"Razgovarano je o trenutnoj političkoj krizi u zemlji, važnosti poduzimanja napora u cilju deeskalacije i pomirenja, kao i potrebi osnaživanja onih koji se bore protiv korupcije i rade na stvaranju ekonomskih prilika za mlade ljude." navedeno je u saopštenju.

Administratorica je potvrdila podršku Sjedinjenih Američkih Država Visokom predstavniku i njegovoj nadležnosti u primjeni svih neophodnih ovlasti, uključujući Bonske ovlasti, do potpune provedbe Agende 5+2 i sve dok BiH ne ispuni kriterije za funkcionisanje bez međunarodne supervizije.

Saglasili su se da prosperitetna budućnost BiH zavisi od političkih lidera i građana koji trebaju uložiti zajedničke napore kako bi proveli reforme neophodne za ostvarivanje demokratskih i ekonomskih težnji Bosne i Hercegovine.

Administratorica i Visoki predstavnik dogovorili su se da nastave intenzivnu komunikaciju po pitanju trenutne političke situacije, te osiguravanja potpune provedbe Agende 5+2. " navedeno je u saopštenju koje je atribuirano glasnogovornici Rebecci Chalif.

Analitičari: Međunarodna zajednica treba podržati građansku opciju u BiH, ali nema naznaka

Analitičari: Međunarodna zajednica bi trebala više pažnje posvetiti građanskoj opciji u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

I dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz političku krizu i Sjedinjene Države pojačavaju angažman u regionu, postavlja se pitanje da li je ovo dobar trenutak da se obrati veća pažnja i pruži podrška građanskim opcijama.

Oživljeni američki angažman koji smo vidjeli u vidu učestalih posjeta, razgovora i sankcija protiv korumpiranih zvaničnika koji ugrožavaju državne funkcije Bosne i Hercegovine, za sada nije urodio plodom. I dok je još uvijek rano govoriti o efikasnosti ovih mjera prije nego se i Evropska unija aktivno uključi u sprovođenje istih, postavlja se pitanje zašto bi one ovog puta bile djelotvorne kada se dijalog, kao i prije, vodi sa dosadašnjim političkim establišmentom.

Da li je došlo vrijeme da međunarodna zajednica promijeni strategiju i podršku pruži građanski orijentiranim opcijama i civilnom društvu i na taj način ojača demokratski proces? Robert Hand iz Helsinškog komiteta američkog Kongresa kaže da je to potrebno.

„Mislim da svakako treba raditi što više na građanskoj opciji umjesto na etničko-političkoj opciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. Treba doći do toga da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno ljudi koji će se udružiti i reći : E sad je stvarno dosta, ovo ni na koji način ne poboljšava naše živote, i potom predstaviti nove alternative. Kada se to desi, mislim da će i međunarodna zajednica imati sluha da podrži te napore.

Ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi je da pošalje jasnu poruku da smo voljni da prepoznamo i pomažemo alternative koje nisu politike bazirane na etnicitetu. Ono što bih volio da vidim je da američki kao i evropski zvaničnici također jasno kažu da ne podržavaju one koji ističu etničku agendu, niti će udovoljavati njihovim zahtjevima u okviru reformi.”


Damir Marušić iz Atlantskog vijeća se slaže da treba doći do takvih promjena strategije, ali još uvijek ne vidi indikacije da će promjena i biti.

„Ja se slažem da bi tebala da postoji takva građanski orijentirana strategija, i da bi se trebale davati potpore tome, ali treba razumjeti jednu stvar, koja je i glavni problem u Bosni, i za Zapad u odnosu na Bosnu i kako oni prilaze svemu tome, je da se takvo građansko društvo moglo stvoriti poslije rata kada su sve poluge bile u snazi i pri ruci Zapadu kad su stvarali poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu i uobličavali političke okvire. Puno je teže to učiniti sada, mada nije nemoguće, jer sve poluge su i dalje tu i trebali bi se stvarno potruditi. I malo je reći da bi se trebali potruditi, trebao bi jedan snažan fokus i puno raditi na tome da se građanski orijentirano društvo može stvoriti.

Gledajući sadašnju situaciju, čini se da bi to bilo teško, i ne vidim da Zapad ima želje, niti energije posvetiti se tome. I to je najveća tragedija! Ako se kriza nastavi možda neće biti nikakve druge opcije nego da se i Zapad spremi na moguće konflikte, na Balkanu, a to niko ne želi, pa možda dođe do toga da se stvarno trgnu ljudi i vide situaciju kakva jeste i kuda to vodi.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG