Linkovi

Najnovije

Trumpova administracija šalje federalne snage u još tri grada, agenti se povlače iz Portlanda

Federalni agenti ispred sudnice u Portlandu, u Oregonu
Federalni agenti ispred sudnice u Portlandu, u Oregonu

Federalni agenti koji su se sukobili sa demonstrantima u Portlandu, u Oregonu, počeće "fazno povlačenje" iz tog grada, najavila je u srijedu guvernerka Kate Brown, prenosi AP.

Agenti će, kako je rekla Brown, u četvrtak početi da napuštaju centar grada.

Vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf ​naveo je u saopštenju da plan, dogovoren sa guvernerkom, obuhvata "snažno prisustvo" državne policije Oregona u centru Portlanda.

Sekretarijat za pravosuđe prethodno je najavio da će poslati desetine pripadnika federalnih organa za sprovođenja zakona u Cleveland, Milwaukee i Detroit da bi se borili protiv nasilnog kriminala.

Tom odlukom je prošireno raspoređivanje federalnih agenata u velikim američkim gradovima, u okviru programa koji promoviše predsjednik Donald Trump, prenijela je agencija Reuters.

Donald Trump
Donald Trump

Pripadnici federalnih snaga prethodno su poslati u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku, u okviru takozvane "Operacije legenda".

U pitanju je incijativa koja je pokrenuta da bi se riješio problem porasta kriminala u nekim gradovima, poslije nemira koji su izbili zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu 25. maja.

Planirano je da su pošalju 42 federalna agenta u Detroit i po više od 25 u Milwaukee i Cleveland. Riječ je o pripadnicima više federalnih službi, među kojima su FBI, Uprava za borbu protiv narkotika (DEA) i Uprava za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive (ATF).

William Barr
William Barr

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je u utorak, tokom svjedočenja u Kongresu, da je "Operacija legenda" usmjerena protiv "nasilnih djela kao što su ubistva i pucnjave" i da je odvojena od kontroveznog slanja neidentifikovanih federalnih agenata u Portland, u Oregonu.

Matthew Schneider​, glavni federalni dužilac za dio Michigana koji obuhvata Detroit, rekao je na konferenciji za novinare da u toj državi neće biti raspoređene "federalne trupe" koje bi se miješale u mirne proteste.

"Operacija legenda nema veze sa protestima ili politikom", rekao je on.

Broj ubistava u Detroitu skočio je za gotovo 31 odsto, u Clevelandu više od 13, a u Milwaukeeu 85 odsto u poređenju sa 2019. godinom, saopštio je Sekretarijat za pravosuđe.

Trump promoviše poruku o "zakonu i redu" uoči novembarskih predsjedničkih izbora, a meta su mu gradovi na čijem čelu su demokrate.

Trumpovi protivnici kažu da administracija pokušava da skrene pažnju sa svog, kako smatraju, neadekvatnog odgovora na pandemiju koronavirusa, prenosi Reuters.

Šest gradonačelnika iz Demokratske stranke u ponedjeljak je poslalo pismo Kongresu, u kojem su zatražili da se zaustavi raspoređivanje federalnih agenata u njihovim gradovima, navodeći da je to dovelo do eskalacije tenzija na protestima protiv rasizma.

Protesti u Seattleu
Protesti u Seattleu

Pismo su potpisali gradonačelnici gradova Portland, Seattle, Chicago, Albuquerque, Kansas City i Washington.

Gradonačelnici Chicaga i Detroita su istovremeno nagovijestili da bi prihvatili pomoć federalnih snaga u istrazi i krivičnom gonjenju nasilnih krivičnih djela, dok god to ne podsjeća na intervenciju u Portlandu.

U tom gradu, federalni agenti u kamuflažnim odjelima se optužuju da privode demonstrante bez povoda i da ih prevoze u vozilima koja nemaju nikakva obilježja.

See all News Updates of the Day

Kineski premijer pozdravlja "novi početak" s Južnom Korejom i Japanom, saveznicima SAD-a

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol govori dok japanski premijer Fumio Kishida i kineski premijer Li Qiang slušaju tokom zajedničke konferencije za novinare u Seulu, Južna Koreja, 27. maja 2024.
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol govori dok japanski premijer Fumio Kishida i kineski premijer Li Qiang slušaju tokom zajedničke konferencije za novinare u Seulu, Južna Koreja, 27. maja 2024.

Kineski premijer Li Qiang pohvalio je ono što je nazvao ponovnim pokretanjem odnosa s Japanom i Južnom Korejom dok se u ponedjeljak susreo sa njihovim liderima na prvim trostranim pregovorima unazad četiri godine, složivši se da oživi trgovinske i sigurnosne dijaloge otežane globalnim tenzijama.

Kineski premijer se u Seulu sastao s predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom i japanskim premijerom Fumiom Kishidom s ciljem da se revitaliziraju trostrani pregovori o slobodnoj trgovini, koji su zaustavljeni od 2019. godine.

Na otvaranju samita Li je rekao da je sastanak "i ponovni početak i novi početak" i pozvao na sveobuhvatan nastavak saradnje između ekonomskih moćnika istočne Azije.

Ali da bi se to dogodilo, politika treba da bude odvojena od ekonomskih i trgovinskih pitanja, dodao je on, pozivajući na kraj protekcionizmu i razdvajanje lanaca snabdijevanja.

"Za Kinu, Južnu Koreju i Japan, naše bliske veze se neće promijeniti, neće se promijeniti duh saradnje postignut odgovorom na krizu i neće se promijeniti naša misija očuvanja regionalnog mira i stabilnosti", rekao je Li.

Bez obzira na sporazume koji su potpisani tokom razgovora, sam sastanak se doživljava kao znak napretka u odnosima triju zemalja čiji su odnosi obilježeni koliko sumnjom i ogorčenošću, toliko i konstruktivnim angažmanom.

"Trilateralni samit Kina-Japan-Južna Koreja je više o smanjenju trvenja nego preoblikovanju geopolitike", rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Ewha u Seulu.

Kina i Južna Koreja i Japan, saveznici SAD-a, pokušavaju upravljati međusobnim nepovjerenjem usred rivalstva između Pekinga i Washingtona, tenzija oko Tajvana kojim se demokratski vlada, za koji Kina tvrdi da je njen, i nuklearnog programa Sjeverne Koreje.

Yoon i Kishida zacrtali su bliži kurs jedni s drugima i Washingtonom, započinjujući neviđenu trosmjernu saradnju sa Sjedinjenim Državama na vojnim i drugim mjerama.

Američki predsjednik Joe Biden podigao je prepreke kineskom uvozu, povećavši tarife na niz kineskih uvoznih proizvoda, uključujući baterije za električna vozila (EV) i kompjuterske čipove. Donald Trump, njegov rival na predsjedničkim izborima u novembru, uveo je carine od 60 posto ili više na svu kinesku robu.

Oblasti sporazuma

U zajedničkoj deklaraciji objavljenoj nakon sastanka pozivaju se Kina, Japan i Južna Koreja da formaliziraju redovniju komunikaciju na najvišim nivoima, te da sarađuju po pitanju klimatskih promjena, zdravlja, trgovine i međunarodnog mira...

Deklaracija je također postavila cilj da se broj međuljudskih razmjena poveća na 40 miliona do 2030. kroz razmjene u kulturi, turizmu i obrazovanju.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Yoon i Kishida pozvali su Pjongjang da ne izvodi planirano lansiranje rakete sa svemirskim satelitom, za koji kažu da koristi tehnologiju balističkih projektila, a koja je zabranjena rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Li je pozvao sve strane na uzdržanost i sprečavanje daljeg usložnjavanja situacije na Korejskom poluostrvu, ali nije spomenuo satelit. Kina je jedini vojni saveznik Sjeverne Koreje, njen najveći trgovinski partner i zajedno s Rusijom pozvala je na ublažavanje sankcija UN-a Sjevernoj Koreji.

Trgovinski odnosi

Trgovinski odnosi između Kine, Južne Koreje i Japana evoluirali su tokom protekle decenije kako bi postali sve konkurentniji.

Te veze su dodatno testirane pozivima SAD-a svojim saveznicima da prebace svoje lance opskrbe za ključne proizvode, kao što su poluvodiči, iz Kine.

Yoon je rekao da su se lideri složili da izgrade transparentno i predvidljivo okruženje za trgovinu i lanac snabdijevanja, ali nisu iznosili detalje.

Lideri su također prisustvovali forumu sa najvišim poslovnim rukovodiocima iz tri zemlje koji su istakli da saradnja nije dostigla svoj potencijal zbog globalnih izazova, ali su se složili da će industrija raditi zajedno na podršci trgovini i stabilizaciji lanaca snabdijevanja.

"Odnosi bi dalje napredovali ako Kina omogući bolji pristup japanskim i korejskim diplomatama u Pekingu i poboljša poslovno okruženje za strane kompanije", rekao je Easley.

Južna Koreja, Japan i Kina održali su 16 rundi zvaničnih pregovora o trosmjernom sporazumu o slobodnoj trgovini nakon što su prvi put započeli 2012. godine.

Na posljednjim pregovorima u novembru 2019. godine, tri zemlje su se dogovorile o liberalizaciji na nivou višem od Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP), čije su sve članice, koje obuhvata oblasti od trgovine robom i uslugama do investicija, carina, konkurencije i e-trgovina.

Samit u ponedjeljak dolazi dan nakon što su se lideri odvojeno sastali radi međusobnog bilateralnog razgovora.

Odnosi EU i Izraela se pogoršavaju dok se Španija i Irska pripremaju da priznaju palestinsku državu

Ljudi marširaju tokom propalestinskog skupa u Madridu, Španija, 2. decembar 2023.
Ljudi marširaju tokom propalestinskog skupa u Madridu, Španija, 2. decembar 2023.

Odnosi između Evropske unije i Izraela se pogoršavaju uoči diplomatskog priznanja palestinske države od dvije članice EU Španije i Irske, a Madrid je sugerirao da bi trebalo razmotriti sankcije protiv Izraela zbog napada u gradu Rafah na jugu Gaze.

Izraelski ministar vanjskih poslova Katz rekao je Španiji da njenom konzulatu u Jerusalemu neće biti dozvoljeno da pomaže Palestincima.

U isto vrijeme, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, Španac, uložio je punu snagu da podrži Međunarodni krivični sud, čiji tužilac traži nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i drugih, uključujući lidere Hamasa.

„Tužilac suda je snažno zastrašen i optužen za antisemitizam”, rekao je Borrell. „Riječ antisemitska, preteška je. Previše je važno.”

Katz je optužio Španiju da „nagrađuje teror” priznavanjem palestinske države i rekao da su „dani inkvizicije prošli”. Osvrnuo se na zloglasnu španjolsku instituciju pokrenutu u 15. stoljeću za održavanje rimokatoličke ortodoksije koja je prisilila Židove i muslimane na bijeg, obraćenje na katoličanstvo ili, u nekim slučajevima, suočavanje sa smrću

„Niko nas neće prisiliti da preobratimo svoju religiju ili ugrozimo naše postojanje - onima koji nam naude, mi ćemo zauzvrat nanijeti štetu”, rekao je Katz.

Iako su EU i njene zemlje članice bile nepokolebljive u osudi napada pod vodstvom Hamasa 7. oktobra u kojem su militanti upali preko granice Gaze u Izrael, ubivši 1.200 ljudi i uzevši oko 250 talaca, blok je jednako kritičan prema izraelskom napadu koji je uslijedio i u kojem je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Najnoviji napadi su usredsređeni na Rafah, gdje su palestinski zdravstveni radnici rekli da je u izraelskim zračnim napadima u nedjelju ubijeno najmanje 35 ljudi, pogodivši šatore za raseljene osobe i ostavili „brojne” druge zarobljene u zapaljenim ruševinama.

Najviši sud UN-a, Međunarodni sud pravde, zatražio je u petak da Izrael odmah zaustavi svoju ofanzivu na Rafah.

„Izrael mora zaustaviti ofanzivu na Rafah”, rekao je španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Španija, Irska i Norveška koja nije članica EU planiraju da ozvaniče priznanje palestinske države u utorak. Njihovo zajedničko saopštenje prošle sedmice izazvalo je ljutiti odgovor izraelskih vlasti, koje su pozvale ambasadore tih zemalja u Tel Avivu u izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, gdje im prikazivani video snimci Hamasovog napada i otmice 7. oktobra.

Albares je kritizirao postupanje prema ambasadorima.

„Odbacujemo nešto što nije u okviru diplomatske ljubaznosti i običaja Bečke konvencije o diplomatskim odnosima”, rekao je.

„Ali istovremeno smo se dogovorili da nećemo upasti ni u kakvu provokaciju koja nas udaljava od našeg cilja”, dodao je. „Naš cilj je da sutra priznamo državu Palestinu, uložimo sve moguće napore da što prije postignemo trajni prekid vatre i, na kraju, da postignemo taj konačni mir.”

Poginulo najmanje 18 ljudi u razornim olujama na jugu SAD-a

Muškarac gleda oštećeni automobil nakon udara tornada dan ranije, u nedjelju, 26. maja 2024, u Valley Viewu u Teksasu.
Muškarac gleda oštećeni automobil nakon udara tornada dan ranije, u nedjelju, 26. maja 2024, u Valley Viewu u Teksasu.

U snažnim olujama poginulo je najmanje 15 ljudi, stotine su povređene, a iza njih ostao je širok trag razaranja u nedjelju širom Texasa, Oklahome i Arkansasa sa uništenim kućama i stajalištima kamiona, gdje su desetine potražile sklonište tokom naleta smrtonosne nepogode koja je pogodila centralni dio Sjedinenih Država.

Oluje su nanijele najveću štetu u regiji koja se proteže od sjevera Dallasa do sjeverozapadnog ugla Arkanzasa, a sistem je prijetio da donese još nasilnije vremenske prilike u drugim dijelovima Srednjeg zapada.

Do ponedjeljka, rekli su prognostičari, najveći rizik će se prebaciti na istok, pokrivajući široki dio zemlje od Alabame do blizu New Yorka.

Guverner Kentuckyja Andy Beshear proglasio je vanredno stanje rano u ponedjeljak u objavi na platformi X društvenih medija, navodeći "više izvještaja o šteti vjetrom i tornadima".

Sedam smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Cooke u Texasu, u blizini granice s Oklahomom, gdje je tornado u subotu navečer prošao kroz ruralno područje u blizini parka mobilnih kućica, rekao je guverner Teksasa Greg Abbott na konferenciji za novinare u nedjelju.

Među mrtvima je dvoje djece, starosti 2 i 5 godina. Tri člana porodice pronađena su mrtva u jednoj kući, rekao je okružni šerif.

Oluja je takođe ubila dvije osobe i uništila kuće u Oklahomi, gdje su povrijeđeni gosti na venčanju na otvorenom, i pet osoba u Arkansasu. Desetine hiljada stanovnika širom regiona ostalo je bez struje.

U Texasu je povrijeđeno oko 100 ljudi, a uništeno je više od 200 kuća i objekata, rekao je Abbott, sjedeći ispred opustošenog stajališta za kamione u blizini male poljoprivredne zajednice Valley View. Oblast je bila među najteže pogođenima, sa vjetrovima koji su dostizali procjenjenu brzinu od 217 kilometara na sat, rekli su zvaničnici.

"Nade i snovi teksaških porodica i malih preduzeća bukvalno su uništeni, u oluji za olujom", rekao je Abot, u čijoj državi se ponavljaju uzastopni udari loših vremenskih uslova, uključujući oluje koje u kojima je poginulo osam ljudi u Hjustonu.

Hugo Parra, koji živi u Farmers Beachu, sjeverno od Dallasa, rekao je da je preživio udar oluje sa još 40 do 50 ljudi koji su se sklonili u kupatila na stajalištu za kamione. Oluja je otkinula krov i zidove sa zgrade, iskrivila metalne grede i ostavila izlupane automobile na parkingu.

"Vatrogasac je došao da nas provjeri i rekao je: 'Imali ste veliku sreću'", rekao je Parra. "Najbolji način da se ovo opiše je vetar koji pokušava da nas iščupa iz kupatila."

Više ljudi je prevezeno u bolnice kolima hitne pomoći i helikopterom u okrugu Denton, također sjeverno od Dallasa.

Ne očekuje se da će broj smrtnih slučajeva rasti i niko nije prijavljen kao nestao u Texasu, rekao je Abbott, iako su radnici hitnih službi izvršili još jednu rundu potrage za svaki slučaj.

Osam osoba je poginulo u u Arkansasu, potvrdila je guvernerka Sarah Huckabee Sanders na konferenciji za novinare u nedjelju navečer.

Zvaničnik hitne pomoći rekao je da su dvije smrti pripisane okolnostima oluje, ali nisu direktno uzrokovane vremenskim prilikama, uključujući osobu koja je doživjela srčani udar i drugu koja je ostala bez kisika zbog nestanka struje.

Među smrtnim slučajevima je bila i 26-godišnja žena koja je pronađena mrtva ispred uništene kuće u Olveyu, maloj zajednici u okrugu Boone, prema Danielu Bolenu iz okružnog ureda za hitne slučajeve. Jedna osoba je umrla u okrugu Benton, a još dva tijela pronađena su u okrugu Marion, rekli su zvaničnici.

U Oklahomi su dvije osobe umrle u okrugu Mayes, istočno od Tulse, rekli su zvaničnici.

U Kentuckyju je jedan muškarac ubijen u nedelju u Louisvilleu kada je drvo palo na njega, saopštila je policija. Gradonačelnik Louisvillea Craig Greenburg potvrdio je na društvenim mrežama da je riječ o smrti uzrokovanoj olujom.

Zelenski poziva Bidena i Xija da se pridruže ukrajinskom mirovnom samitu

Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski
Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski

Predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je u nedjelju na predsjednika SAD-a Joea Bidena i kineskog lidera Xi Jinpinga da prisustvuju ukrajinskom mirovnom samitu dok se Ukrajina bori da spriječi neprekidne napade Rusije u svojoj 27-mjesečnoj invaziji.

Ukrajina se nada da će ugostiti što veći broj zemalja na pregovorima pod vodstvom Kijeva u Švicarskoj sljedećeg mjeseca, a koji imaju za cilj ujedinjenje globalnog mišljenja o tome kako zaustaviti rat i pojačati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji nije pozvan na mirovni samit.

Zelenski je govorio u video snimku na engleskom jeziku snimljenom u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, unutar ugljenisanih ostataka štamparije koja je uništena u četvrtak u ruskom raketnom napadu. Rekao je da će prisustvovati više od 80 zemalja.

Ali nije bilo jasno da li će Biden prisustovati mirovnom, niti je Peking, koji održava bliske veze sa Moskvom, rekao da li će prisustvovati.

Američki zvaničnik rekao je u nedjelju da će Sjedinjene Države učestvovati na samitu, ali je odbio reći ko će se pojaviti.

„Apelujem na svjetske lidere koji se još uvijek drže po strani u odnosu globalne napore Globalnog mirovnog samita – na predsjednika Bidena, lidera Sjedinjenih Država, i na predsjednika Xija, lidera Kine”, rekao je Zelenski.

„Molim vas, pokažite svoje vodstvo u unapređenju mira - pravog mira, a ne samo pauze između napada”, rekao je.
Zelenski je dodao da će samit „pokazati ko u svijetu zaista želi da okonča rat”.

Kijev, u svom mirovnom planu, poziva na potpuno povlačenje ruskih trupa i obnavljanje svojih međunarodno priznatih granica. Moskva to odbija prihvatiti.

Prošle sedmice su ruski izvori rekli Reutersu da je Putin spreman zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta.

Kao odgovor, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da ruski lider „pokušava da izbaci iz kolosijeka” događaj u Švicarskoj jer se „plaši njegovog uspjeha”.

„Njegova pratnja šalje ove lažne signale o navodnoj spremnosti za prekid vatre uprkos činjenici da ruske trupe nastavljaju brutalno napadati Ukrajinu dok njihove rakete i dronovi padaju na ukrajinske gradove i zajednice”, napisao je na X-u

Rusija je ranije rekla da ne vidi smisao u ukrajinskoj konferenciji.

Parlamentarna skupština NATO-a odobrila unaprjeđenje statusa Kosova

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govori na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Sofiji.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govori na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Sofiji.

Parlamentarna skupština NATO-a odobrila je u ponedjeljak preporuku za unaprjeđenje statusa Kosova iz članice promatrača u pridruženu članicu.

Većina zemalja glasala je "za", jedan glas je bio "protiv", a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj.

Delegacija Skupštine Srbije je prije neki dan pismom zatražila da se status Kosova ne unapredi.

Kako funkcioniše Parlamentarna skupština NATO-a?

Parlamentarna skupština NATO-a je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna poveznica između tog vojnog saveza i parlamenata zemalja članica.

Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a.

Pored njih, u njegovim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih posmatračkih delegacija.

Pridruženi članovi – ono što Kosovo želi da postigne – mogu predstaviti rezolucije i podnositi amandmane na rezolucije. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestioci udruženi u komitete, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima Parlamentarne skupštine NATO-a.

Međutim, oni nemaju pravo glasanja o izvještajima, rezolucijama ili rukovodstvu Parlamentarne skupštine, niti doprinose njenom budžetu.

Trenutno je devet pridruženih članova, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina.

Skupština Kosova je već godinama posmatračka delegacija sa dva mjesta u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Sa unaprjeđenjem statusa povećala bi se i kosovska delegacija.

Na sastanku u Sofiji učesnike će primiti generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i drugi visoki zvaničnici Alijanse i zemlje domaćina - Bugarske.

Razgovaraće se o temama koje se odnose na euroatlantsku odbranu i bezbjednost, sa fokusom na podršku Ukrajini i prioritete ovogodišnjeg samita NATO, koji će se održati u julu u Washingtonu.

"Očekuje se da će Skupština tokom sednice učvrstiti svoj nepokolebljiv stav o neopravdanom, ničim izazvanom i brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, razgovarati o pružanju trenutne i dugoročne pomoći Ukrajini i usvojiti deklaraciju podrške Ukrajini do njene pobjede", saopšteno je iz Parlamentarne skupštine NATO-a.

Kosovo i NATO

Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kosovske vlasti su zatražile ubrzano članstvo u NATO.

"Ubrzano članstvo Kosova u NATO i uspostavljanje stalne baze američkih snaga su neposredna potreba za garantovanje mira, bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire", rekao je tadašnji ministar odbrane Kosova, Armend Mehaj.

NATO nije komentarisao ovaj zahtjev Kosova, ali je uvjerio da njegova mirovna misija u zemlji (KFOR) "omogućava hitno rješavanje bilo kakvog razvoja događaja koji može utjecati na bezbjednosnu situaciju".

Zašto bi na Kosovu bilo potrebno stalno jačanje NATO-a?

NATO snage su na Kosovu prisutne od juna 1999. godine, nakon završetka rata i povlačenja srpskih snaga.

Kosovo graniči sa tri države NATO članice: Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

U redovima NATO su četiri zemlje koje još ne priznaju nezavisnost Kosova: Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG