Linkovi

Top priča SAD

Trumpova administracija šalje federalne snage u još tri grada, agenti se povlače iz Portlanda

Federalni agenti ispred sudnice u Portlandu, u Oregonu

Federalni agenti koji su se sukobili sa demonstrantima u Portlandu, u Oregonu, počeće "fazno povlačenje" iz tog grada, najavila je u srijedu guvernerka Kate Brown, prenosi AP.

Agenti će, kako je rekla Brown, u četvrtak početi da napuštaju centar grada.

Vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf ​naveo je u saopštenju da plan, dogovoren sa guvernerkom, obuhvata "snažno prisustvo" državne policije Oregona u centru Portlanda.

Sekretarijat za pravosuđe prethodno je najavio da će poslati desetine pripadnika federalnih organa za sprovođenja zakona u Cleveland, Milwaukee i Detroit da bi se borili protiv nasilnog kriminala.

Tom odlukom je prošireno raspoređivanje federalnih agenata u velikim američkim gradovima, u okviru programa koji promoviše predsjednik Donald Trump, prenijela je agencija Reuters.

Donald Trump
Donald Trump

Pripadnici federalnih snaga prethodno su poslati u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku, u okviru takozvane "Operacije legenda".

U pitanju je incijativa koja je pokrenuta da bi se riješio problem porasta kriminala u nekim gradovima, poslije nemira koji su izbili zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu 25. maja.

Planirano je da su pošalju 42 federalna agenta u Detroit i po više od 25 u Milwaukee i Cleveland. Riječ je o pripadnicima više federalnih službi, među kojima su FBI, Uprava za borbu protiv narkotika (DEA) i Uprava za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive (ATF).

William Barr
William Barr

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je u utorak, tokom svjedočenja u Kongresu, da je "Operacija legenda" usmjerena protiv "nasilnih djela kao što su ubistva i pucnjave" i da je odvojena od kontroveznog slanja neidentifikovanih federalnih agenata u Portland, u Oregonu.

Matthew Schneider​, glavni federalni dužilac za dio Michigana koji obuhvata Detroit, rekao je na konferenciji za novinare da u toj državi neće biti raspoređene "federalne trupe" koje bi se miješale u mirne proteste.

"Operacija legenda nema veze sa protestima ili politikom", rekao je on.

Broj ubistava u Detroitu skočio je za gotovo 31 odsto, u Clevelandu više od 13, a u Milwaukeeu 85 odsto u poređenju sa 2019. godinom, saopštio je Sekretarijat za pravosuđe.

Trump promoviše poruku o "zakonu i redu" uoči novembarskih predsjedničkih izbora, a meta su mu gradovi na čijem čelu su demokrate.

Trumpovi protivnici kažu da administracija pokušava da skrene pažnju sa svog, kako smatraju, neadekvatnog odgovora na pandemiju koronavirusa, prenosi Reuters.

Šest gradonačelnika iz Demokratske stranke u ponedjeljak je poslalo pismo Kongresu, u kojem su zatražili da se zaustavi raspoređivanje federalnih agenata u njihovim gradovima, navodeći da je to dovelo do eskalacije tenzija na protestima protiv rasizma.

Protesti u Seattleu
Protesti u Seattleu

Pismo su potpisali gradonačelnici gradova Portland, Seattle, Chicago, Albuquerque, Kansas City i Washington.

Gradonačelnici Chicaga i Detroita su istovremeno nagovijestili da bi prihvatili pomoć federalnih snaga u istrazi i krivičnom gonjenju nasilnih krivičnih djela, dok god to ne podsjeća na intervenciju u Portlandu.

U tom gradu, federalni agenti u kamuflažnim odjelima se optužuju da privode demonstrante bez povoda i da ih prevoze u vozilima koja nemaju nikakva obilježja.

See all News Updates of the Day

Corona kriza: Bijela kuća i demokrate nastoje da postignu sporazum o finansijskoj pomoći

Sekretar za finansije Stiven Mnučin obraća se novinarima o pregovorima o paketu pomoći zbog epidemije koronavirusa, u Bijeloj kući 23. jula 2020.

Zvaničnici Bijele kuće i vođe demokrata u Kongresu trebalo bi da se sastanu ponovo u srijedu kako bi do kraja ove nedjelje postigli dogovor o novom paketu pomoći zbog posljedica krize nastale zbog koronavirusa.

Sekretar za finansije Stiven Mnučin kazao je nakon 90 minuta pregovora u utorak da je cilj da se finalizira prijedlog u narednim danima kako bi se omogućilo glasanje u Kongresu naredne nedjelje.

Srijeda će biti treći dan u nizu kako teku razgovori između Mnučina, šefa osoblja Bijele kuće Marka Medouza, predsjedavajuće Predstavničkim domom Nensi Pelosi i lidera demokrata u Senatu Čaka Šumera.

"Zaista smo prošli temu po temu, prelistavajući", rekao je Šumer nakon sastanka u utorak. "Napravili su neke ustupke, što cijenimo. Mi smo napravili neke ustupke, što oni cijene. Još uvijek smo daleko od mnogo važnih tema, ali nastavljamo da idemo ka njima".

Medouz je sastanak u utorak nazvao "vjerovatno najproduktivnijim sastankom koji smo imali do danas".

Dvije strane podijeljene su po pitanju veličine svojih preporučenih paketa pomoći. Demokrate pozivaju na 3,4 hiljada milijardi i nova trošenja, dok republikanci žele limit od jedne hiljade milijardi dolara.

Među temama o kojima se raspravlja je i slanje druge runde stimulativnih uplata, što bi pomoglo zakupcima da izbjegnu deložaciju i pomoć poštanskoj službi kako bi se uplatila pomoć od 600 dolara nedeljno nezaposlenima koja je istekla prošle nedelje.

Republikanski lideri predložili su usvajanje manjeg paketa koji bi se bavio nekim oblastima, dok bi se pregovori o drugim ostavili za kasnije. Demokrate su odbacile takav pristup, uz argument da bi federalna vlada trebalo da preduzme veliku akciju kako bi se suprotstavila ekonomskim izazovima sa kojima se zemlja suočava.

Bijela kuća je kritikovala demokrate zbog blokiraranja kratkoročng zakona u petak kojim bi se produžili benefiti za nezaposlene na nedjelju dana, što bi liderima u kongresu dalo više vremena za pregovore.

"To bi trebalo da vam tačno kaže gdje stoje demokrate", rekla je pres-sekretarka Bijele kuće Kejli Mekeneni na brifingu u utorak.

Ali, demokrate su svjesne da imaju bolju pregovaračku poziciju otkako su liderima republikanaca u Senatu potrebni njihovi glasovi za usvajanje zakona.

Lider većine u Senatu Mič Mekonel priznao je u utorak da neće imati punu podršu republikanaca kao što je imao i martu kada se Kongres brzo složio o velikom paketu pomoći na početku krize.

"Ukoliko tragamo za totalnim konsenzusom među republikanskim senatorima, nećemo ga naći", rekao je Mekonel novimarima u utorak. "Prema tome, imamo podjelu po pitanju toga šta raditi. Ono čemu se nadamo je dvopartijski prijedlog ispregovaran od strane predsjednika Sjedinjenih Država i njegovog tima i demokratske većine u Predstavničkom domu za potpisivanje prijedloga zakona koji bi bio prihvatljiv za značajan procenat republikanaca".

Mnučin je nagovijestio određenu fleksibilnost u ponedjeljak, kada je rekao novinarima "otvoreni smo za veći paket ukoliko možemo da postignemo sporazum".

Trump uredbom traži ograničavanje broja stranih radnika u federalnim agencijama

President Donald Trump holds up a signed Executive Order on hiring American workers, during a meeting with U.S. tech workers, in the Cabinet Room of the White House, Aug. 3, 2020, in Washington.

Predsjednik SAD Donald Trump potpisao je uredbu kojom se od federalnih agencija traži da dokažu da ne zapošljavaju ljude iz inostranstva umjesto Amerikanaca kvalifikovanih za te poslove. Nije jasno da li će se i kako ova odluka odnositi na Glas Amerike, koji je federalna agencija.

Bijela kuća kaže da uredba pomoći u spriječavanju federalnih agencija da "nepravedno zamijene američke radnike jeftinom stranom radnom snagom".

Uredbom se od svih federalnih agencija traži da sprovedu internu istragu i utvrde da li zapošljavaju državljane SAD na određenim pozicijama.

Trump je rekao da se na ovakav potez odlučio zbog poteza direktora jedne državne agencije u Tennesseeu koji je, zbog prethodne zabrane izdavnja viza radnicima iz inostranstva, odlučio da 20 odsto posla delegira kompanijama koje su u inostranstvu.

Predsjednik SAD je otpustio direktora agencije iz Tennesseea i zaprijetio da će smjeniti i ostale članove borda ako nastave da angažuju radnike iz inostranstva.

"Ako izdate američke radnike, čut ćete samo dvije reči: Otpušteni ste", rekao je Trump.

Kako će uredba uticati na Glas Amerike?

The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.
The Voice of America building, Monday, June 15, 2020, in Washington.

Trumpova uredba je donijeta u momentu kada se u Glasu Amerike već razmatra da li da se produže vize novinarima iz inostranstva, koji obično imaju vize J-1.

Revizija produženja novinarskih viza je odluka Michaela Packa, novog izvršnog direktora Agencije za globalne medije u čijem je sastavu i Glas Amerike, kojeg je na to mjesto nominovao predsjednik Trump.

U Glasu Amerike radi 62 honoraraca i 14 stalno zaposlenih koji su na J-1 vizama, koje dobijaju zbog potrebnog znanja dva jezika (engleskog i jezika na kojem neki od 44 servisa emituje program) i drugih potrebnih vještina za obavljanje posla.

Na pitanje Glasa Amerike da li će nova Trumpova uredba uticati i na novinare Glasa Amerike, Bijela kuća nije konkretno odgovorila već samo uputila na site o zapošljavanjima u vladi SAD za one koji nisu američki državljani.

Portparol Agencije za globalne medije rekao je da se analiza svake pojedinačne J-1 vize radi sa ciljem da se poboljša interni menadžment i da se zaštiti nacionalna bezbjednost.

Novinarska udruženja kao što je PEN Amerika i Nacionalni klub novinara saopštili su da bi odbijanje produženja viza za novinare Glasa Amerike mnoge od njih dovelo u rizik da budu uhapšeni u zemljama iz kojih su došli, jer će tamo morati da se vrate ako nemaju vizu.

Nije poznat tačan broj novinara angažovanih na J-1 vizama u ostalim dijelovima Agencije za slobodne medije kao što su Radio Slobodna Evropa, Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi i Mreža za emitovanje na Bliskom istoku.

Trumpova uredba o zabrani izdavanja novih J-1 viza pravi izuzetak za one koji su već u Americi i imaju te vize - kao što je slučaj sa novinarima koji već rade u zgradi Glasa Amerike u Washingtonu.

Bijela kuća: Izbori će biti održani 3. novembra

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku. (Foto: AP)

„Održaćemo izbore 3. novembra na kojima će predsjednik pobijediti“, izjavio je Mark Medouz, šef kabineta Donalda Trampa, povodom tvrdnji američkog predsjednika da bi glasanje putem pošte moglo uticati na regularnost glasanja zbog čega je u javnosti postavio pitanje njihovog odlaganja.

Upitan da li je bilo neodgovorno da predsjednik Tramp predloži tako nešto Medouz je televiziji CBS odgovorio da je postavio pitanje da li će izborni rezultati biti poznati ukoliko se glasanje bude u potpunosti organizovano putem pošte.

“Ako bude tako – rezultata možda ne bude ni do prvog januara”, ukazao je Medouz.

Istovremeno, Džejson Miler, savjetnik u predsjedničkoj kampanji, rekao je televiziji Foks da će izbori biti održani 3. novembra jer, kako je ukazao, predsjednik Tramp to želi.

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku.

Kritičari, ali i pojedini Trampovi saradnici odbacili su takvu inicijativu označivši je pokušajem da skrene pažnju sa lošeg ekonomskog stanja u kom se država nalazi. Pojedini pravni eksperti upozorili su, međutim, da bi konstantno ukazivanje na taj mogući problem moglo podriti povjerenje Trampovih pristalica u izborni proces.

Govoreći o istoj temi Asa Hačinson, republikanski guverner, rekao je televiziji CNN da bi izbori trebalo da budu održani na vrijeme – kao i da države treba da obezbjede da glasanje protekne regularno.

“Ne pomaže to što predsjednik glasno razmišlja i izražava zabrinutosti”, rekao je guverner Hačison.

Očekuje se da će usljed pandemije koronavirusa glasanje na predsjedničkim izborima 3. novembra biti organizovano putem pošte.

Zvaničnici zaduženi za sprovođenje izbornog procesa razrađuju sistem putem koga će biti moguće slanje desetina miliona glasačkih listića i njihovo ponovno slanje, nakon postupka glasanja, kako bi se mogli prebrojati.

Biden vodi u anketama, ali bi predizborna trka mogla da postane tijesna

Vjerovatni predsjednički kandidat demokrata Joe Biden i predsjednik SAD Donald Trump

Manje od 100 dana uoči predsjedničkih izbora u Americi, ankete pokazuju da  vjerovatni predsednički kandidat demokrata Joe Biden ima prednost u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, u nekim istraživanjima i više od 10 odsto.

Međutim, ta prednost bi mogla da se smanji kako predizborna trka bude manje posmatrana kao referendum o radu predsjednika, a više kao izbor između njega i Bidena čiji će dosadašnji rad i prijedlozi tek biti predmet detaljnije analize.

Popularnost predsjednika Trumpa je opala tokom duge pandemije koronavirusa u SAD, duboke ekonomske recesije i građanskih nemira, a Biden ga optužuje da je "digao ruke od zemlje".

“Možete li da zamislite da kao predsjednik kažete - to nije moja odgovornost. Ne preuzimam odgovornost. I to bukvalno”, kaže Biden.

Uprkos padu popularnosti u anketama, Trumpove pristalice ukazuju da će se predsjednikove šanse popraviti ako SAD uspiju da uspore širenje koronavirusa ili razviju efikasnu vakcinu prije novembarskih izbora.

“Što je fokus više na pandemiji to je Biden u boljem položaju. Svako pitanje ili kombinacija pitanja koja pomjeraju taj fokus će vjerovatno nanijeti štetu Bidenu i pomoći Trumpu”, smatra konzervativni analitičar Patrick Basham.

Predsjednikove pristalice takođe vide priliku u tome što su protesti protiv rasne nepravde obilježeni nasiljem i smatraju da će Trumpova poruka o “redu i zakonu” imati odjeka dok se nemiri nastavljaju u nekoliko američkih gradova. Na drugoj strani, Biden poručuje da ne podržava apele demonstranata da se rasformiraju policijske snage i da se ukine njihovo finansiranje.

Kao umjereni političar, Biden je ipak iznio sveobuhvatne i skupe planove o zaštiti životne sredine i zdravstvenoj zaštiti. Republikanci ih kritikuju kao socijalističku ideju koja dovodi do smanjenja broja radnih mjesta, u nadi da će privući podršku nezavisnih birača.

Istovremeno, entuzijazam Trumpovih pristalica će vjerovatno ostati na visokom nivou zbog njegovog protivljenja abortusu, kontroli oružja i ilegalnoj imigraciji.

Za 77-godišnjeg Bidena, koji je poznat po verbalnim gafovima, prestojeće predsjedničke debate predstavljaju potencijalnu opasnost. Međutim, njegove pristalice kažu da će bivši potpredsjednik SAD biti spreman za Trumpove napade.

“On zna šta je njegov fokus, a to su ekonomija, zdravstvena zaštita, pandemija. Na to će se i fokusirati tokom debata”, ističe demokratski strateg Jared Leopold.

Mnoge ankete iz 2016. su netačno predvidjele da će Trump izgubiti od Hillary Clinton. Demokratski i republikanski stratezi se slažu da aktuelne ankete ni na koji način ne garantuju Bidenovu pobjedu u novembru.

Fauci optimista da će vakcina protiv COVID-19 biti dostupna za široku upotrebu

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington. (Kevin Dietsch/Pool via AP

Vodeći američki ekspert za zarazne bolesti doktor Anthony Fauci rekao je da bi Amerikanci, u razumnom roku, trebalo da imaju širok pristup vakcini protiv koronavirusa, jednom kada se utvrdi da je ona bezbjedna i efikasna. 

Fauci je tokom svjedočenja pred odborom Predstavničkog doma, koji istražuje federalni odgovor na pandemiju, izrazio "oprezni" optimizam da će vakcina biti dostupna, naročito do naredne godine.

“Vjerujem da će, na kraju, tokom određenog vremenskog perioda 2021. godine, Amerikanci moći da je dobiju", rekao je Fauci i dodao da će postojati spisak onih koji su prioritet za ranu vakcinaciju.

“Mislim da je neće svi dobiti odmah", objasnio je Fauci, ali i naglasio da se "na kraju, u razumnom roku, planira da vakcinu dobiju svi Amerikanci kojima je potrebna".

Doktor Fauci, rekao je i da se 250.000 ljudi prijavilo na webistetu Nacionalnih instituta za zdravlje da učestvuje u kliničkim testovima eksperimentalne vakcine, koji su ključni za utvrđivanje njene bezbjednosti i efikasnosti.

Testovi prve vakcine, u kojima učestvuje 30.000 ljudi, počeli su ove nedjelje, a američka vlada planira istraživanja dodatnih vakcina svakog mjeseca tokom jeseni.

U Kongresu svjedoče i direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield i glavni vladin zvaničnik zadužen za testiranje Brett Giroir​.

U trenutku kada je po svemu sudeći izgubljen ranije postignuti napredak u borbi protiv koronavirusa, a situacija u zemlji sve neizvjesnija, Fauci, Redfield i Giroir zatražili su od Amerikanaca da ponovo poštuju osnovne preventivne mjere kao što su držanje fizičke distance i nošenje maski.

Pododbor Predstavničkog doma, pred kojim svjedoče vodeći američki zdravstveni zvaničnici, podijeljen je u pogledu pitanja kako otvoriti škole i radnje, što je odraz i podjela u samom američkom društvu.

Članovi pododbora iz Demokratske i Republikanske stranke sukobili su se na početku pretresa u pogledu nacionalne strategije Trumpove administracije za odgovor na pandemiju.

"Pristup administracije koji obuhvata prebacivanje odgovornosti na države, ignorisanja eksperata i prebrzo otvaranje produžio je širenje virusa i rezultirao hiljadama smrtnih slučajeva koji su mogli da budu spriječeni", rekao je predsjedavajući, demokrata James Clyburn i ocijenio da je Trumpov odgovor na koronavirus "među najgorima u svijetu".

Međutim, vodeći republikanski član pododbora Steve Scalise odbacio je te optužbe kao politički motivisane i ustvrdio da je Trumpova administracija donijela efikasne planove za škole, poslodavce, staračke domove i za razvoj vakcine.

Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card
Emergency Medical Technicians (EMT) arrive with a patient while a funeral car begins to depart at North Shore Medical Center where the coronavirus disease (COVID-19) patients are treated, in Miami, Florida, U.S. July 14, 2020. REUTERS/Maria Alejandra Card

Novi rast broja zaraženih na jugu i zapadu SAD umanjio je nade da će biti brzog povratka u normalu. Na Floridi je u petak zabilježen najveći dnevni rast broja novih žrtava - 257. I dalje ima problema sa testiranjem širom zemlje, a u trci za vakcinu još nema velikog napretka.

Faucijeva poruka javnosti prethodnih dana je da Amerikanci ne mogu sebi da priušte da ignorišu COVID-19 i da moraju da nose maske, drže fizičku distancu i izbjegavaju gužve i zatvorene prostore kao što su barovi. Na tim mjerama insistiraju i Redfield i Giroir, iako su manje zastupljeni u javnosti.

Faucijeva upornost izazvala je nezadovoljstvo pojedinih pristalica predsjednika Trumpa koji traže da Fauci bude otpušten. Međutim, veteran borbi protiv side i ebole ostaje pri svojoj poruci, dok istovremeno izbjegava otvoreni sukob sa Trumpovom administracijom, navodi AP.

U intervjuu za tu agenciju, ranije ove nedjelje, Fauci je rekao da je "uznemiren" zbog otvorenog protivljenja građana u nekim dijelovima zemlje da nose maske.

“Postoje osnovne mjere koje morate da poštujete - jedna je nošenje maski", poručio je vodeći ekspert za zarazne bolesti.

Zdravstveni eksperti kažu da nošenje maski pomaže da se spriječi da zaražena osoba, koja još nema simptome, prenese bolest na druge. Postoje i određeni dokazi da maske pružaju neku zaštitu od zaraze.

Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.
Healthcare workers push a patient into a less intensive unit from the Covid-19 Unit at United Memorial Medical Center in Houston, Texas on July 2, 2020.

Fauci je rekao i da je zabrinut što Amerika nije slijedila primjer azijskih i evropskih zemalja koje su takođe bile teško pogođene pandemijom.

Druge zemlje, koje su zatvorile svoje ekonomije, suzbile su nekontrolisano širenje virusa i imaju relativno mali broj novozaraženih, iako se i dalje suočavaju sa izbijanjem lokalnih žarišta.

Sjedinjene Države su takođe uspjele da iskontrolišu početno širenje, ali broj novooboljelih u zemlji nikada nije spušten na tako mali nivo. Zbog izbijanja novih žarišta u dijelovima zemlje, prethodnih nedjelja se dnevno registruje 60.000 do 70.000 novozaraženih.

Rast broja slučajeva poklopio se sa otvaranjem ekonomija i povratkom društvenim okupljanjima, naročito među mladima. Raste i broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Od izbijanja pandemije, od koronavirusa se zarazilo gotovo 4,5 miliona Amerikanaca, a više od 150 hiljada je preminulo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG