Linkovi

Najvažnije

Trumpova administracija šalje federalne snage u još tri grada, agenti se povlače iz Portlanda

Federalni agenti ispred sudnice u Portlandu, u Oregonu

Federalni agenti koji su se sukobili sa demonstrantima u Portlandu, u Oregonu, počeće "fazno povlačenje" iz tog grada, najavila je u srijedu guvernerka Kate Brown, prenosi AP.

Agenti će, kako je rekla Brown, u četvrtak početi da napuštaju centar grada.

Vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost Chad Wolf ​naveo je u saopštenju da plan, dogovoren sa guvernerkom, obuhvata "snažno prisustvo" državne policije Oregona u centru Portlanda.

Sekretarijat za pravosuđe prethodno je najavio da će poslati desetine pripadnika federalnih organa za sprovođenja zakona u Cleveland, Milwaukee i Detroit da bi se borili protiv nasilnog kriminala.

Tom odlukom je prošireno raspoređivanje federalnih agenata u velikim američkim gradovima, u okviru programa koji promoviše predsjednik Donald Trump, prenijela je agencija Reuters.

Donald Trump
Donald Trump

Pripadnici federalnih snaga prethodno su poslati u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku, u okviru takozvane "Operacije legenda".

U pitanju je incijativa koja je pokrenuta da bi se riješio problem porasta kriminala u nekim gradovima, poslije nemira koji su izbili zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu 25. maja.

Planirano je da su pošalju 42 federalna agenta u Detroit i po više od 25 u Milwaukee i Cleveland. Riječ je o pripadnicima više federalnih službi, među kojima su FBI, Uprava za borbu protiv narkotika (DEA) i Uprava za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive (ATF).

William Barr
William Barr

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je u utorak, tokom svjedočenja u Kongresu, da je "Operacija legenda" usmjerena protiv "nasilnih djela kao što su ubistva i pucnjave" i da je odvojena od kontroveznog slanja neidentifikovanih federalnih agenata u Portland, u Oregonu.

Matthew Schneider​, glavni federalni dužilac za dio Michigana koji obuhvata Detroit, rekao je na konferenciji za novinare da u toj državi neće biti raspoređene "federalne trupe" koje bi se miješale u mirne proteste.

"Operacija legenda nema veze sa protestima ili politikom", rekao je on.

Broj ubistava u Detroitu skočio je za gotovo 31 odsto, u Clevelandu više od 13, a u Milwaukeeu 85 odsto u poređenju sa 2019. godinom, saopštio je Sekretarijat za pravosuđe.

Trump promoviše poruku o "zakonu i redu" uoči novembarskih predsjedničkih izbora, a meta su mu gradovi na čijem čelu su demokrate.

Trumpovi protivnici kažu da administracija pokušava da skrene pažnju sa svog, kako smatraju, neadekvatnog odgovora na pandemiju koronavirusa, prenosi Reuters.

Šest gradonačelnika iz Demokratske stranke u ponedjeljak je poslalo pismo Kongresu, u kojem su zatražili da se zaustavi raspoređivanje federalnih agenata u njihovim gradovima, navodeći da je to dovelo do eskalacije tenzija na protestima protiv rasizma.

Protesti u Seattleu
Protesti u Seattleu

Pismo su potpisali gradonačelnici gradova Portland, Seattle, Chicago, Albuquerque, Kansas City i Washington.

Gradonačelnici Chicaga i Detroita su istovremeno nagovijestili da bi prihvatili pomoć federalnih snaga u istrazi i krivičnom gonjenju nasilnih krivičnih djela, dok god to ne podsjeća na intervenciju u Portlandu.

U tom gradu, federalni agenti u kamuflažnim odjelima se optužuju da privode demonstrante bez povoda i da ih prevoze u vozilima koja nemaju nikakva obilježja.

See all News Updates of the Day

Otpečaćena optužnica: Trump ugrozio nacionalne tajne, držao dokumente i u kupatilu

ARHIVA - Bivši predsjednik Donald Trump u Ovalnoj kancelariji u Bijeloj kući (Foto: AP/Pablo Martinez Monsivais)

Nova optužnica protiv bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa ima 37 tačaka, uključujući neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata i zavjeru za opstruisanje pravde nakon odlaska iz Bijele kuće 2021. godine, pokazala su sudska dokumenta.

To je prvi put u američkoj istoriji da je bivši predsjednik predmet krivične istrage koju vodi federalna vlada.

Tužioci su Trumpa optužili da je ugrozio neke od najosjetljivijih američkih bezbjednosnih tajni. Specijalni tužilac Džek Smit, čija je istraga dovela do podizanja optužnice, rekao je u petak da su zakoni koji štite informacije o nacionalnoj odbrani ključni i da se moraju primjenjivati. Smit je dodao da će tražiti brzo suđenje u slučaju povjerljivih dokumenata.

"Imamo jedan set zakona u ovoj zemlji i oni se odnose na sve", poručio je Smit u kratkom obraćanju i dodao da je pretpostavka da su optuženi nevini dok se ne dokaže suprotno.

Trump optužen za ugrožavanje najosjetljivijih bezbjednosnih tajni
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:50 0:00

Sekretarijat za pravosuđe je otpečatio optužnicu istog dana kada su dva Trumpova advokata podnijela ostavke, a optužen je i njegov saradnik koji je snimljen nadzornim kamerama kako uklanja kutije iz Mar-a-Laga.

Optužbe su povezane sa Trumpovim rukovanjem povjerljivim vladinim dokumentima koja je prebacio na svoje imanje na Floridi nakon što je završio predsjednički mandat.

Prema optužnici, Trump je jednoj osobi pokazao dokument Pentagona opisan kao "plan napada" na drugu zemlju i podijelio povjerljivu mapu povezanu sa vojnom operacijom.

Optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Foto: U.S. Justice Department/Handout via Reuters)
Optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Foto: U.S. Justice Department/Handout via Reuters)

Dokumenta pronađena u Trumpovom posjedu obuhvatala su informacije o odbrambenim i oružanim kapacitetima SAD i stranih zemalja, kao i podatke o američkim nuklearnim programima, potencijalnim ranjivostima Amerike i njenih saveznika na vojni napad i planove za mogući odgovor na strani napad.

Jedan dokument bio je o podršci jedne strane zemlje za terorizam protiv američkih interesa. Prema optužnici, povjerljivi materijali poticali su iz Pentagona, Centralne obavještajne agencije i drugih obavještajnih službi.

Optužnica obuhvata fotografije Trumpovih kutija u jednoj balskoj dvorani, u kupatilu njegovog kluba i u skladištu. Trump je dokumenta držao u Mar-a-Lagu i u golf klubu u Nju Džersiju. Dok su dokumenta bila u Mar-a-Lagu, na Trumpovom imanju su bile desetine hiljada gostiju na više od 150 skupova.

Kutije sa dokumentima u skladištu u Mar-a-Lagu, na Floridi (Foto: Justice Department via AP)
Kutije sa dokumentima u skladištu u Mar-a-Lagu, na Floridi (Foto: Justice Department via AP)

Tužioci su naveli da bi neovlašteno objavljivanje povjerljivih dokumenata moglo da ugrozi američku nacionalnu bezbjednost, odnose sa stranim zemljama i prikupljanje obavještajnih podataka.

Trump je, prema optužnici, sa advokatima razgovarao o mogućnosti da laže vladinim zvaničnicima koji su pronašli dokumenta, od kojih je neka držao oko toaleta, a neke kutije prebacio po imanju da bi spriječio da se pronađu.

"Zar ne bi bilo bolje da im samo kažemo da nemamo ništa ovdje", upitao je Trump jednog od svojih advokata.

Kutije sa dokumentima u kupatilu u Mar-a-Lagu (Foto: Justice Department/Handout via Reuters)
Kutije sa dokumentima u kupatilu u Mar-a-Lagu (Foto: Justice Department/Handout via Reuters)

Tramp, koji tvrdi da je nevin, na svojoj društvenoj mreži je napao specijalnog tužioca.

"Njegova žena mrzi Trumpa, kao i on", napisao je bivši predsjednik, uz sliku Smita.

Trump bi trebalo da se pojavi pred sudom u Majamiju u utorak. S obzirom na to da bi služio uzastopne zatvorske kazne ako bi bio proglašen krivim, maksimalna bi bila do 20 godina zatvora za opstrukciju pravde, optužbu koja nosi najveću kaznu.

Trumpovi pravni problemi nisu uticali na njegovu popularnost među republikanskim biračima, a njegovi rivali za predsjedničku nominaciju su ga za sada branili i kritikovali slučaj kao politički motivisan.

Protiv Trumpa se vode još dvije istrage - specijalni tužilac istražuje njegove napore da poništi izborni rezultat 2020. godine, što je predmet i odvojene istrage u Džordžiji.

Trumpovi advokati u slučaju dokumenata dali ostavke; Trumpov pomoćnik optužen

Donald Trump

Dvojica advokata koji brane Donalda Trumpa napustili su slučaj u petak, dan nakon što je bivši američki predsjednik optužen za savezne optužbe za nezakonito držanje povjerljivih dokumenata, opstrukciju i druge zločine.

Wall Street Journal je u isto vrijeme objavio da je Trumpova bivši lični sobar Walt Nauta optužen uz Trumpa. Nauta je otišao da radi u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago nakon što je radio u Trumpovoj Bijeloj kući.

Nautin advokat, Stanley Woodward, odbio je da komentariše kada ga je kontaktirao Reuters.

Iznenadna najava Trumpovih advokata Johna Rowleya i Jima Trustyja mogla bi izazvati daljnje pravne komplikacije uoči Trumpovog zakazanog pojavljivanja pred saveznim sudom u Majamiju u utorak u slučaju dokumenata.

"Jutros smo podnijeli ostavke kao savjetnici predsjednika Trumpa", navela su dvojica advokata u saopćenju. "Bila je čast što sam proveo prošlu godinu braneći ga i znamo da će biti oslobođen."

Trump je na društvenim mrežama rekao da ga zastupa advokat Todd Blanche.

Optužnica protiv bivšeg predsjednika SAD-a na federalnom nivou je bez presedana u američkoj historiji i pojavljuje se u vrijeme kada je Trump glavni kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju sljedeće godine.

Trump se suočava sa sedam tačaka optužnice u vezi s njegovim postupanjem s osjetljivim vladinim materijalima koje je ponio sa sobom kada je napustio Bijelu kuću u januaru 2021., prema izvoru upoznatim s tim.

On bi se trebao pojaviti pred sudom u Floridi u utorak, dan prije svog 77. rođendana.

Slučajevi ne sprječavaju Trumpa da vodi kampanju ili preuzme dužnost ako pobijedi na predsjedničkim izborima u novembru 2024. Pravni stručnjaci kažu da ne bi bilo osnova da se blokira njegovo polaganje zakletve čak i da je osuđen i poslan u zatvor.

Istražitelji su prije skoro godinu dana zaplijenili otprilike 13.000 dokumenata sa Trumpovog imanja Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Stotinu je označeno kao povjerljivo, iako je jedan od Trumpovih advokata ranije rekao da su svi zapisi s povjerljivim oznakama vraćeni vladi.

"JA SAM NEVIN ČOVJEK!" Trump je napisao na svojoj platformi Truth Social u četvrtak nakon što je objavio da je optužen.

Trump je ranije rekao da je deklasificirao te dokumente dok je bio predsjednik, ali su njegovi advokati odbili da iznesu taj argument u sudskim podnescima.

CNN je u petak izvijestio da je Trump nakon odlaska s funkcije rekao da je zadržao vojne informacije s kojih nije skinuo tajnost. Ti komentari, snimljeni audio zapisom, mogli bi biti ključni dokaz u ovom slučaju.

Američka okružna sutkinja Aileen Cannon prvobitno je bila zadužena da nadgleda slučaj, prema drugom izvoru koji je upoznat s tim pitanjem. Ona bi mogla da predsjedava i suđenjem, rekao je izvor, koji je želio da ostane anoniman.

Cannon, koju je Trump imenovao 2019. godine, donijela je odluke koje su mu išle u prilog u pravnim prepucavanjima tokom istrage dokumenata prošle godine. Njene presude su poništene u žalbenom postupku.

Cannon bi, između ostalog, odredila kada će se održati suđenje i kakva bi bila kazna Trumpu ako bude proglašen krivim.

Trumpov advokat Jim Trusty rekao je za CNN da optužbe uključuju zavjeru, lažne izjave, ometanje pravde i nezakonito držanje povjerljivih dokumenata prema Zakonu o špijunaži.

To je drugi krivični slučaj za Trumpa, kojem bi se u martu sljedeće godine trebalo suditi u New Yorku u državnom slučaju koji proizlazi iz tajne isplate porno zvijezdi.

Ako ponovo osvoji predsjedništvo, Trump bi, kao šef savezne vlade, bio u poziciji da izbaci iz kolosijeka savezni slučaj, ali ne i državni u New Yorku.

Optužnica protiv Trumpa zbog povjerljivih dokumenata: Šta se desilo i zašto je važno

Bivši američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u četvrtak da je optužen u vezi sa rukovanjem povjerljivim dokumentima nakon što je napustio Bijelu kuću 2021.

Optužnica nije javno objavljena, ali Trumpov advokat James Trusty, koji se pojavio na kabelskom kanalu CNN, rekao je da optužbe uključuju namjerno zadržavanje "informacija o nacionalnoj odbrani", opstrukciju, lažne izjave i zavjeru.

Optužnica čini Trumpa prvim bivšim predsjednikom SAD-a koji je optužen na saveznom sudu.

On je već optužen u New Yorku da je isplatio filmsku zvijezdu za odrasle tokom svojih predsjedničkih izbora 2016. godine. On je također pod nadzorom saveznih i državnih tužilaca u Džordžiji zbog pokušaja poništavanja predsjedničkih izbora 2020. godine.

Donosimo odgovore na 7 pitanja o slučaju:

Zašto je Tramp bio pod istragom?

Ministarstvo pravde pokrenulo je istragu o Trumpovom rukovanju vladinim dokumentima početkom 2022. godine nakon što je Nacionalni arhiv izvijestio da je Trump sakrio stotine osjetljivih vladinih dokumenata u svom odmaralištu na Floridi i ometao njihovo preuzimanje.

Prema američkom zakonu, predsjednička evidencija pripada vladi i mora se predati Nacionalnom arhivu kada predsjednik napusti funkciju.

Trump je navodno uzeo stotine zapisa iz Bijele kuće i dao ih poslati u Mar-a-Lago, njegovo ljetovalište i rezidenciju na Floridi.

Nacionalni arhiv je tražio dokumente od Trumpovih predstavnika 2021. godine, ali je u januaru 2022. dobio samo 14 kutija. U njima je bilo više od 100 povjerljivih dokumenata.

Uznemireni zbog otkrivanja vladinih tajni, Nacionalni arhiv je naknadno prijavio otkriće Ministarstvu pravde, što je pokrenulo istragu FBI-a.

Iako je Trump kasnije vratio još nekoliko desetina dokumenata, istražitelji su sumnjali da je držao još više. To je navelo FBI da izvrši pretres Mar-a-Laga u augustu 2022. godine. Pretres koji je bio popularan doveo je do otkrića više od 100 povjerljivih dokumenata.

Šta je u dokumentima?

Sveukupno, tužioci su preuzeli više od 300 povjerljivih vladinih dokumenata od Trumpa. Dokumenti nose različite klasifikacijske oznake, od povjerljivih i tajnih do strogo povjerljivih/osjetljivih informacija razdijeljenih na odjeljak, najviši nivo tajnosti.

Vlada je tajno držala sadržaj povjerljivih zapisa, ali u sudskim dokumentima tužioci navode da bi njihovo pogrešno rukovanje moglo ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.

Dokumenti potiču iz različitih agencija, uključujući CIA-u, FBI i Agenciju za nacionalnu sigurnost, i pokrivaju širok spektar tema nacionalne sigurnosti, poput Kine i iranskog raketnog programa.

Zašto je specijalni tužilac istraživao slučaj?

Istragu je veći dio prošle godine vodilo Ministarstvo pravde. Ali Trumpova najava u novembru da se ponovo kandiduje za predsjednika navela je državnog tužioca Merika Garlanda da imenuje Džeka Smita, bivšeg tužioca Ministarstva pravde u karijeri, za specijalnog tužioca.

Smith je koristio dvije velike porote posljednjih mjeseci — jednu u Washingtonu i drugu u Miamiju — da pozove svjedoke i dokumente u vezi sa slučajem. Pred dva vijeća pojavilo se nekoliko desetina svjedoka.

Smith također istražuje Trumpa u vezi s događajima koji su doveli do napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

Šta je Tramp javno rekao o ovom slučaju?

Trump je negirao bilo kakvu zloupotrebu u vezi s dokumentima, nazivajući istragu "lovom na vještice" koji je osmišljen da sabotira njegovu kandidaturu za reizbor.

Tvrdio je i da je imao "trajni nalog" da skine tajnost sa svih dokumenata koji su iz Ovalnog kabineta odnijeti u rezidenciju Bijele kuće.

Međutim, tužioci su navodno dobili audio snimak iz 2021. u kojem je Trump priznao da je zadržao povjerljivi dokument Pentagona, što je u suprotnosti s njegovom tvrdnjom da je skinuo tajnost svih dokumenata.

Šta bi optužnica značila za Trampovu predsedničku kandidaturu?

Pravno, savezna optužnica ga ne može spriječiti da nastavi svoju predsjedničku kampanju.

Zapravo, John Malcolm, bivši federalni tužilac koji je potpredsjednik u Heritage Foundation, rekao je da ne postoje zakoni koji bi spriječili Trumpa da se kandiduje, čak i ako bude osuđen.

"Bilo je ljudi koji su se kandidovali za funkcije iz zatvorskih ćelija", rekao je Malcolm.

Godine 2002. bivši zastupnik Jim Traficant kandidirao se za svoje staro mjesto u Kongresu dok je služio zatvorsku kaznu zbog korupcije.

Kako se porede slučajevi o dokumentima Trumpa i Bidena?

Trumpova optužnica dolazi dok još jedan specijalni savjetnik, Robert Hur, istražuje kako je predsjednik Joe Biden postupao s povjerljivim dokumentima koji datiraju iz vremena njegovog mandata potpredsjednika.

Dokumenti su pronađeni prošle godine u Bidenovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu i njegovoj kući u Delawareu.

Bidenovi advokati rekli su da su dokumenti, malog broja, predati vladinim zvaničnicima čim su pronađeni.

Čak i ako bi se utvrdilo da je Biden pogrešno rukovao poverljivim dokumentima, malo je verovatno da će se suočiti sa optužnicom.

To je zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravosuđa da aktuelni predsjednik ne može biti optužen, rekao je Jordan Strauss, bivši zvaničnik Ministarstva pravde koji je sada generalni direktor Kroll-a, konsultantske kuće za rizik.

“Mislim da je najvjerovatniji ishod istrage specijalnog tužioca o predsjedniku Bajdenu izvještaj koji kaže nešto poput 'mi bismo ili ne bismo preporučili podizanje optužnice da ovo nije predsjednik'”, rekao je Strauss.

Bivši potpredsjednik Mike Pence također je privukao pažnju na svoje zadržavanje povjerljivih dokumenata. Ali Ministarstvo pravde ga je prošle sedmice obavijestilo da je zatvorilo istragu i da ga neće optužiti.

Optužnica protiv Trumpa: Zbog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima

Neki dokumenti pronađeni su prilikom pretresa Trumpove vile na Floridi.

U potezu bez presedana, federalna velika porota u Floridi optužila je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za loše rukovanje osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio Bijelu kuću, čime je postao prvi bivši američki predsjednik u istoriji koji se suočio s federalnim optužnicama.

Optužnica od sedam tačaka, koja nije objavljena, optužuje Trumpa, između ostalih optužbi, za kršenje saveznih zakona koji zabranjuju neovlašteno zadržavanje "informacija o nacionalnoj odbrani", zločin za koji se kažnjava do 10 godina zatvora.

Trump je potvrdio svoju optužnicu na svojoj platformi za društvene mreže, Truth Social, rekavši da je pozvan da se pojavi pred sudom u Miamiju u utorak.

“Korumpirana Bidenova administracija obavijestila je moje advokate da sam optužen, naizgled zbog obmana o kutijama”, napisao je Trump, očigledno aludirajući na kutije povjerljivih vladinih dokumenata koje je FBI zaplijenio sa njegovog imanja na Floridi prošlog augusta.

U video izjavi, Trump je prkosno ustvrdio da je administracija predsjednika Joea Bidena "naoružala" Ministarstvo pravde i FBI da ga napadnu.

“Ja sam nevin čovjek, ja sam nevina osoba”, rekao je Trump. “Ne možemo dozvoliti da se ovo nastavi jer to raskida našu zemlju u komadiće.”

Znak na Ministarstvu pravde 8. juna 2023. u Washingtonu. Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak da je optužen za zloupotrebu povjerljivih dokumenata na svom imanju na Floridi.
Znak na Ministarstvu pravde 8. juna 2023. u Washingtonu. Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak da je optužen za zloupotrebu povjerljivih dokumenata na svom imanju na Floridi.

Trumpove uporne pristalice okupile su se iza bivšeg predsjednika.

U kratkoj izjavi, predstavnik Jim Jordan, republikanac iz Ohaja i predsjedavajući Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, napisao je: "Ovo je tužan dan za Ameriku. Bog blagoslovio predsjednika Trumpa."

Optužnica je posljednja pravna nevolja za Trumpa jer se nada da će se vratiti na funkciju nakon što je izgubio od Bidena 2020. godine.

U aprilu je velika porota na Menhetnu optužila Trampa po državnim optužbama za falsifikovanje poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu novca filmskoj porno zvijezdi tokom njegove kandidature za predsjednika 2016. On se u tom slučaju izjasnio da nije kriv.

Optužnica, iako predstavlja veliki udarac Trampovim političkim ambicijama, ne brani mu da se kandiduje za drugi mandat u Bijeloj kući.

U stvari, primijetio je bivši federalni tužilac John Malcolm, ne postoje zakoni koji bi ga spriječili da se kandiduje, čak i ako bude osuđen.

"Bilo je ljudi koji su se kandidovali za funkcije iz zatvorskih ćelija", rekao je Malcolm.

Godine 2002. bivši zastupnik Jim Traficant kandidirao se za svoje staro mjesto u Kongresu dok je služio zatvorsku kaznu zbog korupcije.

Trumpov advokat James Trusty rekao je kablovskom kanalu CNN da optužbe uključuju namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj odbrani, ometanje pravde, lažne izjave i zavjeru.

Optužba za prikupljanje, prenošenje ili gubitak informacija o nacionalnoj odbrani bez odobrenja nosi maksimalnu potencijalnu kaznu od 10 godina zatvora.

Godine 2019. Harold Martin III, bivši saradnik Agencije za nacionalnu sigurnost, osuđen je na devet godina zatvora nakon što je priznao krivicu po jednoj tački optužnice za namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj odbrani.

Ometanje savezne istrage uništavanjem, izmjenom ili falsifikovanjem evidencije kažnjivo je do 20 godina.

Evan Corcoran, Trampov advokat, nije odmah odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar.

Ministarstvo pravde istražuje Trumpa od početka prošle godine nakon što je Nacionalni arhiv obavijestio agenciju za provođenje zakona da je bivši predsjednik sakrio stotine osjetljivih vladinih dokumenata u svom odmaralištu na Floridi i osujetio napore vlade da ih povrati.

Tramp je kasnije predao nekoliko desetina dokumenata, ali se sumnjalo da ih drži u rukama.

Zatim je FBI izvršio pretres Mar-a-Laga u avgustu 2022. godine, pronašavši više od 100 povjerljivih dokumenata. Visoko publicirana pretraga pokrenula je republikanske optužbe Ministarstva pravde.

Sveukupno, tužioci su od Trumpa preuzeli više od 300 povjerljivih vladinih dokumenata, uključujući dokumente označene kao “strogo povjerljive/osetljive informacije u pregradama”, najviši nivo tajnosti.

Vlada je držala sadržaj dokumenata u tajnosti, ali u sudskim dokumentima tužioci su napisali da bi njihovo pogrešno rukovanje moglo ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.

Dokumenti su potjecali iz različitih agencija, uključujući CIA-u, FBI i Agenciju za nacionalnu sigurnost, a pokrivaju širok spektar tema nacionalne sigurnosti, poput Kine i iranskog raketnog programa.

Jordan Strauss, bivši službenik Ministarstva pravde koji je generalni direktor u Kroll, konsultantskoj firmi za rizik, nazvao je Trumpovu optužnicu "izvanrednim trenutkom u istoriji i najznačajnijim slučajem koji je DOJ ikada iznio".

Trumpova optužnica dolazi dok drugi specijalni advokat, Robert Hur, istražuje Bidenovo rukovanje povjerljivim dokumentima koji datiraju iz vremena njegovog potpredsjedničkog mandata.

Dokumenti su pronađeni prošle godine u Bidenovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu i njegovoj kući u Delawareu.

Bidenovi advokati rekli su da su dokumenti predati vladinim zvaničnicima čim su pronađeni.

Čak i ako bi se utvrdilo da je Biden pogrešno postupao s osjetljivim zapisima, malo je vjerovatno da će se suočiti s krivičnim prijavama zbog dugogodišnje politike Ministarstva pravde da se aktuelni predsjednik ne može optužiti, rekao je Strauss.

“Mislim da je najvjerovatniji ishod istrage specijalnog tužioca o predsjedniku Bidenu izvještaj koji kaže nešto poput 'mi bismo ili ne bismo preporučili podizanje optužnice da ovo nije predsjednik'”, rekao je Strauss.

Bivši potpredsjednik Mike Pence također je privukao pažnju na njegovo zadržavanje povjerljivih dokumenata, ali ga je Ministarstvo pravde prošle sedmice obavijestilo da je zatvorilo istragu i da ga neće optužiti.

Nacionalni dopisnik Glasa Amerike Steve Herman, dopisnik za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin i kongresna dopisnica Katherine Gypson dali su svoj doprinos ovom članku.

Uspon antivladinih grupa u SAD

ARHIVA - Pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa tokom nemira u Kongresu

Broj antivladinih ekstremističkih organizacija u Sjedinjenim Državama naglo je porastao prošle godine, iako su neke paravojne snage raspuštene, a broj grupa koje izazivaju mržnju smanjen, pokazao je novi izvještaj Pravnog centra za južnjačko siromaštvo (SPLC).

Prema podacima te nevladine organizacije, 2022. godine su bile aktivne 702 antivladine grupe, što je rast od 44 odsto u odnosu na 488 godinu ranije. Riječ je o najvećem broju od 2015. godine.

Rastu je doprinijela odluka pravnog centra da konzervativnu grupu za prava roditelja "Mame za slobodu" i još 11 drugih "anti-sudentskih organizacija" označi kao antivladine, saopštio je Trevis Mekadams, viši analitičar u SPLC-u. Pravni centar navodi da te grupe koriste ekstremističke taktike da bi se suprostavile raznolikosti i inkluzivnosti u školama.

"Broj njihovih ogranaka brzo je rastao kako su lokalne škole targetirali kampanjama širenja mržnje i dezinformacija kojima se ponižava LGBTQ+ zajednica i pokušava izbrisati učenje istorijskih činjenica", naveo je Mekadams u imejl odgovoru na pitanja Glasa Amerike.

Takođe je dodao da su u spisak antivladinih ekstremističkih organizacija uvrštene i brojne nove grupe "suverenih građana", koje smatraju da se na njih ne odnose američki zakoni.

“Rast u ta dva sektora antivladinog pokreta nadoknađuje smanjenje broja paravojnih grupa", upozorio je Mekadams.

"Edukovanje roditelja"

Grupa "Mame za slobodu" na svom vebsajtu navodi da je "posvećena borbi za opstanak Amerike ujedinjavanjem, edukovanjem i omogućavanjem roditeljima da brane svoja prava na svim nivoima vlade".

Na pitanje da prokomentarišu odluku SPLC-a da njihovu grupu označi antivladinom i ekstremističkom, osnivačice Tifani Džastis i Tina Deskovič su u pisanom komentaru za Glas Amerike navele da se "označavanjem roditelja koji žele da budu dio obrazovanja svoje djece kao grupama za širenje mržnje ili rasistima i šovinistima samo dodatno ukazuje na suštinu aktuelne borbe: Ko u suštini odlučuje šta naša djeca uče u školama - roditelji ili vladini službenici"?

"Vjerujemo da roditeljska prava ne prestaju u učionici, i mržnja grupa kao što je ova to ne mogu da zaustave", navele su u reagovanju.

Dok naglo raste broj antivladinih grupa, od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine je manje paravojnih organizacija, odnosno "paravojnih ogranaka antivladinog pokreta", kako ga naziva Pravni centar za južnjačko siromaštvo. Prema podacima centra, prošle godine je bila aktivna 61 paravojna grupa, što je pad u odnosu na 92. 2021. godine.

Jedna od najistaknutijih paravnojnih grupa, Čuvari zakletve, izgubila je veliki broj lokalnih ogranaka nakon što su njeni lideri uhapšeni zbog napada na Kongres.

Osnivač grupe, Stjuart Rouds, i jedan od njenih najviše rangiranih pripadnika su osuđeni na 18 odnosno 12 godina zatvora zbog uloge u napadu. Duge zatvorske kazne izrečene su i drugim pripadnicima Čuvara zakletve.

ARHIVA - Osnivač Čuvara zakletve Stjuart Rouds (Foto: REUTERS/Jim Urquhart)
ARHIVA - Osnivač Čuvara zakletve Stjuart Rouds (Foto: REUTERS/Jim Urquhart)

SPLC navodi da se broj ogranaka Čuvara zakletve smanjio na 5 prošle godine, sa 70 2020.

Rejčel Kerol Rivas, zamjenica direktora za istraživanje i analizu u pravnom centru, primjećuje da broj antivladinih grupa, koje vladu smatraju ugnjetavačkom i nelegitimnom, obično raste kada su na vlasti demokratske administracije, čijoj politici se protive.

"To je trend koji smo vidjeli za vrijeme Obaminog mandata", kaže Rivas. Predsjednik Barak Obama u Bijeloj kući je bio od 2009. do 2017. godine.

Broj ekstremno desničarskih antivladinih grupa dostigao je rekord od 1.360 za vrijeme Obame, a smanjio se tokom mandata Donalda Trampa.

Sada, kada je povjerenje Amerikanaca u javne institucije blizu istorijski niskog nivoa, eksperti kažu da antivladine grupe koriste pitanja kao što su "indoktrinacija" na radnim mjestima i u školama da promovišu svoju agendu.

Brajan Levin, izvršni direktor Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma na Državnom univerzitetu Kalifornije u San Bernandinu, kaže da je "najproblematičniji zaključak" izvještajaSPLC-a to što su antivladine grupe i dalje veoma energične.

"U veoma napetoj i politički podijeljenoj atmosferi, antivladinu mržnju i teorije zavjere je lakše u početku prodati neko neku otvoreniju ksenofobičnu i rasističku propagandu povezanih ekstremista", kaže Levin.

Broj grupa koje šire mržnju, koje napadaju imigrante ili pripadnike LGBTQ zajednice, pao je na 523 prošle godine sa 733 2021. Njihov broj je značajno pao u odnosu na vrhunac od više od 1.000 2018. godine.

Međutim, zvaničnici SPLC-a upozoravaju da to ne znači da je manje mržnje i ekstremizma.

Linija između desničarskog ekstremizma i takozvane mejnstrim poilitike je sve više zamagljena, navode u pravnom centru, s obzirom na to da su grupe koje šire mržnju sve prisutnije u javnosti posle 6. januara.

"Organizuju se lokalno da javno promovišu agendu mržnje, uključujući i targetiranjem škola i bogomolja", kazala je novinarima predsjednica i izvršna direktorka pravnog centra Margaret Huang.

Pravni centar izdaje godišnji izvještaj od 1990. godine. Neke konzervativne grupe su proteklih godina kritikovale centar, navodeći da ih pogrešno označava grupama koje šire mržnju.

Huang je međutim istakla da centar koristi veoma strogu metodologiju, zasnovanu na specifičnim kriterijumima i jasnim dokazima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG