Linkovi

Vijesti

Nema novog zatvaranja vlade. Trump najavio vanredno stanje da bi obezbijedio novac za zid

Predsednik SAD Donald Trump na mitingu u Teksasu

Predsjednik SAD Donald Trump potpisaće prijedlog zakona o bezbjednosti na granici, koji je sačinila dvostranačka radna grupa u Kongresu, kako bi se izbjeglo novo zatvaranje vlade. Trump će istovremeno proglasiti i vanredno stanje kao bi obezbijedio ostatak novca za izgradnju zida, koji nije predviđen zakonskim prijedlogom.

"Predsednik će potpisati prijedlog zakona o finansiranju federalne vlade, ali kao što je i najavio, preduzeće i druge korake poput proglašenja vanrednog stanja, kako bi okončao bezbjednosnu i humanitarnu krizu na južnoj granici", rekla je portparolka Bijele kuće Sarah Sanders.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da će, ukoliko Trump proglasi vanredno stanje da bi osigurao sredstva za zid, ona tu odluku pokušati da ospori na sudu.

"Razmotrićemo sve opcije i demokrate će uputiti adekvatan odgovor", rekla je Pelosi u Kongresu.

Zgrada Kongresa
Zgrada Kongresa

Američki Senat, u kojem su većina republinakci, usvojio je prijedlog zakona o bezbjednosti granice kojim se spriječava novo zatvaranje vlade.

Senat je prijedlog usvojio sa 83 glasa za i 16 protiv, i proslijedio ga na glasanje demokratskom Predstavničkom domu koji će se o tome izjasniti tokom noći. Očekuje se da prijedlog bude usvojen i u predstavničkom domu.

Iako je predsjednik Trump insistirao na tome da se za zid na granici obezbijedi 5,7 milijardi dolara, radna grupa to nije odobrila već je za barijeru na granici izdvojeno 1.37 milijardi dolara.

Ipak, prijedlog uključuje i finansiranje drugih metoda bezbjednosti granice kao što su bolje obezbjeđivanje graničnih prijelaza, više graničnih policajaca i veća humanitarna pomoć.

Kongres mora da usvoji ovaj prijedlog do 15. februara u ponoć kada ističe rok za odobravanje budžeta pojedinim federalnim agencijama.

See all News Updates of the Day

Mediji: Trump zainteresiran za kupovinu Grenlanda

A man walks to his boat past a number of abandoned and dry-docked boats in the town of Tasiilaq, Greenland, June 15, 2018.

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od suradnika da istraže može li Washington kupiti Grenland, pišu u petak (16. august) američki mediji, pozivajući se na ljude upoznate sa direktivom.

Trumpov zahtjev je među pojedinim službenicima izazvao nevjericu jer su mislili da se šali, ali je on to ponovo pomenuo.

Dvije osobe koje su upoznate sa Trumpovim zahtjevom nisu željele biti imenovane jer nisu ovlaštene govoriti o planovima Bijele kuće. O Trumpovoj zainteresiranosti za kupovinu Grenlanda prvi put je pisao dnevnik Wall Street Journal.

Grenland je autonomna teritorija i dio je Danske. Trump treba posjetiti Dansku za dvije sedmice.

Donald Trump
Donald Trump

Nije poznato zašto bi Trump želio da SAD kupi Grenland, mada je njegova administracija Arktik identificirala kao oblast sa pojačanim interesiranjem za nacionalne interese Amerike.

Trump nije prvi američki predsjednik koji je želio kupiti Grenland.

Američka vojska bila je raspoređena na Grenlandu tokom Drugog svjetskog rata radi zaštite od napada nacista. Poslije rata administracija tadašnjeg predsjednika Harryja Trumana ponudila je Danskoj da otkupi Grenland za 100 miliona dolara.

Indija u narednim danima ukida restrikcije u Kašmiru

A Kashmiri man walks as Indian paramilitary soldiers stand guard during security lockdown in Srinagar, Indian controlled Kashmir, Wednesday, Aug. 14, 2019.

Indija će u narednih nekoliko dana ukinuti zabrane za kretanje ljudi i komunikacija u Kašmiru, saopštile su danas vlasti, prenosi Reuters.

Početkom mjeseca su u Kašmiru prekinute telefonske i internet veze, a zabranjeno je okupljanje u javnosti neposredno nakon što je Nju Delhiju 5. avgusta ukinuo specijalni status tog regiona u pokušaju da potpuno integriše jedini region sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Blokada doline Kašmira gdje živi skoro sedam miliona ljudi izazvalo je kritike i Vrhovni sud Indije dobio je peticiju izvršnog urednika lista Kašmir tajmsu Anurade Basin koja je zatražila da ponovnu uspostavu komunikacija kako bi novinari mogli da rade.

Ona je u izjavi novinarima izvan suda rekla da nije u stanju da kontaktira osoblje jer su prekinute veze fiksne i mobilne telefonije i internet.

Pravni predstavnik vlasti Tušar Mehta istakao je da bezbjednosne snage vrše reviziju situacije i da u narednim danima planiraju da ukinu zabrane.

Kašmir je pod ključem već više od sedam dana, s prekidom mobilne, fiksne i internet mreže i ograničenjima poput policijskog sata koji ljudima zabranjuju okupljanje. Međutim, zvaničnici su 14. avgusta saopštili kako su ta ograničenja sada ublažena u regionu hinduističke većine Džamuu.

Indija tvrdi da će odluka o oduzimanju Kašmiru specijalnog ustavnog statusa i njegovo premiještanje iz kategorije savezne države u teritoriju osloboditi to područje od separatizma. Pobunjenici se u Kašmiru decenijama bore protiv indijske vlasti. U sukobima ekstremista i demonstranata s indijskim snagama sigurnosti je od 1989. poginulo oko 70.000 ljudi. Najveći dio stanovnika Kašmira želi ili nezavisnost ili pripajanje Pakistanu.

I Indija i Pakistan polažu prava na Kašmir i dva puta su ratovali zbog njega. Prvi rat je okončan 1948. podjelom Kašmira i obećanjem referenduma pod pokroviteljstvom UN-a o budućem statusu. Taj referendum nikada nije održan.

Američka berza stabilnija poslije pada od tri odsto

Trgovci na Wall Sreetu

Na američkom tržištu u četvrtak je zabilježen umjeren rast vijrednosti akcija, poslije velikog pada od tri odsto dan ranije.

Investitore, zabrinute zbog mogućeg usporavanja globalne ekonomije i ekonomskih indikatara koji nagovještavaju recesiju, ohrabrili su izvještaji o rastu potrošnje.

Walmart, najveći maloprodajni lanac u svijetu, zabilježio je najveći mjesečni profit do sada ove godine, dok je poraslo i povjerenje potrošača zbog niske stope nezaposlenosti i umjerenog rasta zarada.

Međutim, drugi ekonomski sektori, kao što su investicije i proizvodnja, su nedavno značajno oslabili zbog trgovinskog rata SAD i Kine.

Pomiješani ekonomski signali su uticali i na globalna tržišta, pa su pali indeksi na berzama u Evropi i Japanu, dok je vrijednost akcija u Kini i Hong Kongu neznatno porasla.

Policija privela osumnjičenog nakon višesatne pucnjave u Philadelphiji

Policajci na licu mjesta, nakon pucnjave u Philadelphiji, 14. avgusta 2019.

Policija u Philadelphiji uhapsila je osumnjičenog rano u četvrtak nakon nekoliko sati duge pucnjave u kojoj je šest policajaca ranjeno. Povrijeđenim policajcima životi nisu ugroženi.

Portparol policije rekao je da su policajci, nakon što su odveli osumnjičenog u pritvor, obezbjedili kuću u kvartu Nicetown, gdje se naoružaji muškarac zabarikadirao.

Situacija je započela u srijedu, kada je policajac otišao do te kuće da uruči nalog.

Dva policajca bila su zarobljena u kući sa pucačem više pod četiri sata prije nego što su bezbjedno evakuisani.

Vlasti su pokušale da komuniciraju sa pucačem, uključujući i nekoliko poziva telefonom, ali su rekle da je on odgovarao na pozive, no da nije ništa rekao.

Portparol policije rekao je da su svi povrijeđeni policajci dobili prostrijelne rane i da su pušteni iz lokalne bolnice do kraja dana u srijedu. Jedan policajac je zadržan na zbrinjavanju povreda nastalih kada se vozilo u kom je bio slupalo o barikadu u blizini lica mjesta.

Pucnjava je uzrokovala zatvaranje univerzitetskog kampusa Centra za medicinske nauke. Univerzitet je izdao upozorenje preko Twittera:

"Kampus Centra za medicinske nauke je zatvoren. Potražite sklonište. Zaključajte vrata. Budite tihi. Budite mirni. Policija je u akciji."

Bijela kuća saopštila je da je predsjednik Donald Trump "obaviješten o pucnjavi u Philadelphiji i da nastavlja da nadzire situaciju".

SAD traže pljenidbu iranskog tankera

Grace 1 super tanker is anchored near a Royal Marine patrol vessel at the British territory of Gibraltar, July 4, 2019.

Američko Ministarstvo pravosuđa podnijelo je zahtjev da zaplijeni iranski tanker, objavila je britanska prekomorska teritorija, nakon što je u četvrtak Gibraltar odustao od sudskog postupka protiv posade tankera Grace 1, zadržane od 4. jula.

"Američko Ministarstvo pravosuđa podnijelo je zahtjev za zapljenu tankera Grace 1 zbog niza navoda koji se sada razmatraju", navodi se u izjavi gibraltarske vlade. "Predmet će se vratiti u Vrhovni sud Gibraltara u 16 sati."

Pripadnici britanskih kraljevskih marinaca zaplijenili su iranski naftni tanker kod obala Gibraltara, što je pokrenulo sukob s Teheranom, pod sumnjom da tanker kriši sankcije Evropske unije (EU) jer prevozi sirovu naftu za sirijsku rafineriju Baniyas.

Sirijska rafinerija se nalazi pod sankcijama EU od 2014. godine.Istovremeno,

Brod je bio zadržan četiri kilometra južno od Gibraltara u vodama koje Britanci smatraju svojima, iako Španija kaže da su to ipak španske vode.

Prvobitna zapljena tankera izazvala je diplomatsku krizu između Velike Britanije i Irana, koja je posljednjih sedmica eskalirala.

Iranska revolucionarna garda je 19. jula u Zaljevu zaplijenila švedski tanker pod britanskom zastavom Stena Impero.

Prošle sedmice je Velika Britanija objavila da će se pridružiti američkoj radnoj grupi koja će zaštititi trgovačke brodove koji putuju ključnim rutom kroz Hormuški moreuz.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG