Linkovi

Vijesti

Nema novog zatvaranja vlade. Trump najavio vanredno stanje da bi obezbijedio novac za zid

Predsednik SAD Donald Trump na mitingu u Teksasu

Predsjednik SAD Donald Trump potpisaće prijedlog zakona o bezbjednosti na granici, koji je sačinila dvostranačka radna grupa u Kongresu, kako bi se izbjeglo novo zatvaranje vlade. Trump će istovremeno proglasiti i vanredno stanje kao bi obezbijedio ostatak novca za izgradnju zida, koji nije predviđen zakonskim prijedlogom.

"Predsednik će potpisati prijedlog zakona o finansiranju federalne vlade, ali kao što je i najavio, preduzeće i druge korake poput proglašenja vanrednog stanja, kako bi okončao bezbjednosnu i humanitarnu krizu na južnoj granici", rekla je portparolka Bijele kuće Sarah Sanders.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da će, ukoliko Trump proglasi vanredno stanje da bi osigurao sredstva za zid, ona tu odluku pokušati da ospori na sudu.

"Razmotrićemo sve opcije i demokrate će uputiti adekvatan odgovor", rekla je Pelosi u Kongresu.

Zgrada Kongresa
Zgrada Kongresa

Američki Senat, u kojem su većina republinakci, usvojio je prijedlog zakona o bezbjednosti granice kojim se spriječava novo zatvaranje vlade.

Senat je prijedlog usvojio sa 83 glasa za i 16 protiv, i proslijedio ga na glasanje demokratskom Predstavničkom domu koji će se o tome izjasniti tokom noći. Očekuje se da prijedlog bude usvojen i u predstavničkom domu.

Iako je predsjednik Trump insistirao na tome da se za zid na granici obezbijedi 5,7 milijardi dolara, radna grupa to nije odobrila već je za barijeru na granici izdvojeno 1.37 milijardi dolara.

Ipak, prijedlog uključuje i finansiranje drugih metoda bezbjednosti granice kao što su bolje obezbjeđivanje graničnih prijelaza, više graničnih policajaca i veća humanitarna pomoć.

Kongres mora da usvoji ovaj prijedlog do 15. februara u ponoć kada ističe rok za odobravanje budžeta pojedinim federalnim agencijama.

See all News Updates of the Day

Francuska vlada podnijela ostavku

French Prime Minister Edouard Philippe speaks during a televised address Paris, France May 28, 2020.

Francuski premijer Edouard Philippe u petak je predao pismo ostavke cijele vlade predsjedniku Emmanuel Macron koji je ostavku prihvatio, saopštila je Jelisejska palata.

Vlada u ostavci će se baviti tekućim pitanjima do imenovanja novog sastava, prenijela je agencija AFP.

Macron je u četvrtak navečer izjavio planira "novi put" sa "novom ekipom" čime je implicitno potvrdio informacije koje posljednjih dana kruže o promjenama u vladi, prenijeli su francuski mediji.

U medijima se posljednjih dana pominje da bi novi premijer mogao bude šef diplomatije Jean Yves Le Drian, ali neki izvori navode da bi to mogla da bude ministarica odbrane Florence Parly.

U Turskoj počinje suđenje za ubistvo Kašogija

A demonstrator holds a poster picturing Saudi journalist Jamal Khashoggi and a lightened candle during a gathering outside the Saudi Arabia consulate in Istanbul, on October 25, 2018.

U Turskoj u petak počinje suđenje grupi od 20 saudijskih zvaničnika optuženih za ubistvo novinara Džamala Kašogija 2018. godine, a njegova vjerenica se nada da će proces razjasniti gdje se nalazi njegovo tijelo.

Tužilaštvo u Istanbulu navodi u optužnici iz marta da su bivši zamjenik šefa saudijske generlane obavještajne službe Ahmed el Asiri i bivši savjetnik u kraljevskom sudu Saud el Kahtani podstakli "planirano ubistvo sa monstruoznom namjerom".

Optužnicom je obuhvaćeno još 18 ljudi za koje se tvrdi da su umiješani u gušenje Kašogija, koji je bio poznat kao kritičar saudijskog de fakto vladara princa Mohameda bin Salmana.

Očekuje se da će se svim optuženim suditi u odsustvu, prenio je AFP.

Događaj iz oktobra 2018. godine u saudijskom Konzulatu u Istanbulu izazvao je oštre kritike iz svijeta i narušio odnose Ankare i Rijada, kao i međunarodni ugled princa Bin Salmana.

Pojedine zapadne vlade, kao i američka Centralna obavještajna agencija, saopštili su da vjeruju da je upravo princ naredio ubistvo, što su saudijski zvaničnici demantovali.

Kašogi je posljednji put viđen kako ulazi u Konzulat da bi dobio dokumente za svoje planirano vjenčanje. Turski zvaničnici smatraju da je njegovo tijelo rastvoreno i uklonjeno iz objekta. Njegovi ostaci nisu pronađeni.

Guverner Texasa propisao obavezno nošenje maski - iako je mjera veoma nepopularna

Demonstrantkinja u Austinu na protestu protiv obaveznog nošenja maski.

Guverner Texasa, republikanac Greg Abbott, propisao je obavezno nošenje zaštitnih maski u toj državi u okruzima koji imaju više od 20 oboljelih od koronavirusa.

Cilj ove mjere, navodi Reuters, je da se izbjegne ponovno zatvaranje lokala i obustavljanje poslovanja.

Ipak, propisivanje obaveze nošenja maski kako bi se spriječilo širenje koronavirusa je veoma nepopularno među Abbottovom republikanskom bazom birača. Ali, guverner je objasnio da je ta mjera apsolutno neophodna.

"U proteklih nekoliko nedjelja imali smo nagli skok u broju oboljelih od koronavirusa. Moramo da usporimo širenje virusa, ali ovoga puta želimo da to učinimo bez zatvaranja Texasa", rekao je guverner.

Maske u Texasu se moraju nositi u svim javnim ustanovama i napolju ako je rastojanje između ljudi manje od dva metra.

Onima koji ne nose biće izrečena jedna opomena, a potom mogu biti kažnjeni sa 250 dolara. Zatvorska kazna nije predviđena.

Guverner je takođe lokalnim vlastima dao ovlaštenje da zabrane okupljanje više od 10 ljudi na otvorenom.

Protest protiv nošenja maski

U nedjelju je ispred državne skupštine Texasa bio održan protest oko 150 ljudi koji su protiv nošenja maski.

Protest protiv nošenja maski u Texasu
Protest protiv nošenja maski u Texasu

Texsas je država koja je jedna od vodećih u SAD po broju inficiranih, a samo u četvrak je prijavila osam hiljada novih slučajeva.

Stopa inficiranih je skočila sa 4,5 odsto u maju do 14 odsto koliko je sada, rekao je guverner Abbott.

Naređenje da se maske obavezno nose je veliki obrt u Abbottovoj politici, jer je dva mjeseca ignorisao apele demokrata u Texasu da propiše obavezno nošenje maski.

Takođe, nije izdao naređenje građanima da ostanu kod kuće, već je od njih zatražio da to učine ukoliko je moguće.

NATO pokreće plan za odbranu Baltika

The NATO symbol in front of the glass facade of the new NATO headquarters in Brussels on Thursday, April 19, 2018.

Sjevernoatlantski savez (NATO) pokrenuo je proces odbrambenog plana Poljske i baltičkih zemalja nakon što je Turska odbacila svoje prigovore, saopštili su zvaničnici Litvanije, Poljske i Francuske, prenosi Reuters. 

Tursko ministarstvo odbilo je komentarisati ovu informaciju.

Plan odbrane Poljske, Litvanije, Latvije i Estonije, čiji su detalji povjerljivi, sastavljen je na njihov zahtjev nakon što je Rusija anektirala Krim u Ukrajini 2014. godine. U decembru je usvojen tokom NATO samita u Londonu.

No, Turska nije dopuštala šefovima NATO-a da sprovedu plan, osim ako ne priznaju kurdske snage Jedinicu narodne odbrane (YPG) u sjevernoj Siriji kao terorističku organizaciju.

“Turci su odustali od svojih prigovora”, izjavio je u srijedu službenik francuskog Ministarstva oružanih snaga.

Diplomata NATO-a rekao je da sada planovi napokon dogovoreni.

Iako nije jasno da li je Turska dobila ikakve ustupke zbog priznanja sporazuma, drugi NATO diplomata rekao je da je Ankara prihvatila plan nakon pritiska 29 ostalih saveznika krajem prošlog mjeseca.

Odbrambeni plan Poljske i baltičkih zemalja, poznat kao ‘Obrambeni orao’ nema direktnog uticaja na strategiju Turske u Siriji.

“Donošenje političke odluke, koja je postignuta u Londonu, je uspjeh za cijeli NATO”, rekao je litvanski ministar odbrane Raimundas Karoblis.

Turska je započela svoju ofanzivu na sjeveru Sirije nakon što su Sjedinjene Države u oktobru prošle godine povukle hiljadu svojih vojnika. NATO saveznici iz Ankare smatraju da napadi potkopavaju borbu protiv takozvane ‘Islamske države’.

Merkel: Evropa se nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji

German Chancellor Angela Merkel speaks during a joint press conference with French President Emmanuel Macron (not pictured) after a bilateral meeting at Meseberg Castle, the federal government's guest house, in Meseberg, Germany, June 29, 2020.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je lidere Evropske unije da postignu dogovor o višemilijarderskom fondu za oporavak od korona virusa. Ona je također pozvala na rješenje poručivši da se Evropa suočava sa najtežom situacijom u svojoj historiji, prenosi Reuters. 

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen koja se njemačkoj kancelarki pridružila video pozivom povodom njemačkog preuzmanja predsjedavanja EU, također je upozorila da su narednih šest mjeseci ključni nakon što je regija sporo reagovala na korona virus i sada se suočava sa ozbiljnim ekonomskim padom.

“Jasno nam je gdje su poteškoće, ali svi znamo da bi bilo dobro da se dogovorimo u julu”, rekla je Merkel, osvrćući se na planove novog sedmogodišnjeg budžeta Unije.

“Moramo se dogovoriti ovog ljeta. Ne mogu zamisliti nijednu drugu varijantu, tako da ćemo se jako potruditi da pokažemo znak naše odlučnosti”, rekla je Merkel i dodala: “Znamo da se Evropa nalazi u najtežoj situaciji u svojoj historiji.”

Sa 35.000 smrtnih slučajeva zbog COVID-19 zabilježenih samo u Italiji, mjere ograničavanja širom Evropske unije zatvorile su brojne kompanije, onemogućile sredstva za život i zadužile vlade u nastojanju da zaštite radnike.

Prijedlog Komisije za fondom za oporavak od 750 milijardi eura, uglavnom je bio pozdravljen od strane EU čelnika, no i dalje treba biti usaglašen. Fiskalno konzervativne sjeverne zemlje predvođene Nizozemskom nevoljne su da njihovi porezni obveznici plaćaju podrčku južnim zemljama EU.

“U ovakvim vremenima, solidarnost je na testu”, rekla je Merkel.

Iako je rotirajuće, šestomjesečno, presjedanje EU donosi ograničenu moć i Merkel se suočava sa ogromnim očekivanjima da može ispregovarati pomak u fondu za oporavak kao i novi budžet Unije za period 2021-2027. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG