Još jedni opšti izbori su iza nas, kao i mogućnost da građani BiH odaberu političke predstavnike koji će raditi u interesu društva i svih njenih građana. Odluku o tome ko će nas u naredne četiri godine predstavljati na najvišim državnim funkcijama donijelo je tek nešto više od 50 posto građana BiH. I dok, iz godine u godinu, broj političkih stranaka raste, tek povremeno pojavi se neka građanska inicijativa ili pojedinci koji aktivno učestvuju u brojnim pitanjima od opšteg značaja za kompletno društvo. Oni ističu da je svijest građana BiH u ovom kontekstu na veoma niskom nivou i da je potrebna sinergija obrazovnog sistema, akademske zajednice, slobodnih medija i civilnog društva kako bi pokretanje procesa promjena bilo djelotvornije.
Građanski aktivizam ispred političkog angažmana
Među onima koji su odlučili da nakon izbora zasuču rukave je i aktivista i atletičar Duško Tadić, koji je pokrenuo inicijativu da se svim učenicima osnovnih škola u Republici Srpskoj obezbijede besplatni udžbenici. Za samo nekoliko dana prikupljeno je 4500 potpisa građana iz svih dijelova Republike Srpske, a posebno je interesantno da su peticiju potpisali i predstavnici svih političkih partija, od kojih je, kako kaže Tadić, jedna ovakva inicijativa trebala da dođe mnogo ranije.
‘Političari često u predizbornim kampanjama spominju pad nataliteta, ali se malo ko istinski bavi ovim problemom. Višečlane porodice kao i ostale kategorije stanovništva žive na rubu egzistencije, dok oni koji treba da brinu o građanima i poboljšanju kvaliteta života, razmišljaju o ustoličavanju na neku od funkcija. Kada uzmete površinu Republike Srpske i broj stanovnika, koji ne prelazi million, lako možete zaključiti da narod ovdje može živjeti savršeno, samo je potrebno da svi zajedno dobro zasučemo rukave i počnemo raditi na rješavanju problema koji se tiču svih nas’, kaže Duško Tadić za Glas Amerike.
Ovaj atletičar do sada je organizovao brojne humanitarne akcije i trke, i svakodnevno razgovara sa građanima koji se bore sa raznim egzistencijalnim problemima, a posebno ga je zabrinulo stanje u višečlanim porodicama. S obzirom na to da je osnovna škola obavezna, niko ne pita roditelje kako obezbijediti odjeću, obuću, udžbenike, školski pribor, užinu, a često i prevoz do škole. Tadić smatra da država treba da pomogne roditeljima, a besplatni udžbenici su praksa u mnogim evropskim zemljama.
‘Za ovu namjenu iz budžeta bi trebalo izdvojiti oko 10 do 12 milona KM, što je dugoročna investicija, jer bi se udžbenici zaduživali u bibliotekama i koristili više godina’, objašnjava Tadić.
Ova inicijativa predana je na protokol u Narodnu skupštinu RS i ujedno će biti test za nove poslanike, koji imaju mogućnost da na samom početku mandata učine nešto korisno za građane. Tadić, koji je i sam pokušao da se politički angažuje naglašava da građanski aktivizam i borba za bolje uslove života svih nas, uvijek treba da budu ispred političkog angažmana.
‘Najlakše je sjediti i čekati da neko nešto uradi umjesto nas, a najteže i najefikasnije pokrenuti nešto i tražiti podršku. Svi znamo da se u predizbornim kampanjama obeća sve i svašta, ali i mi smo krivi što nakon izbora ćutimo. Moramo tražiti odgovornost onih koje smo izabrali, jer samo na taj način možemo nešto promijeniti na bolje’, kaže Tadić, i dodaje da neće dozvoliti da ova inicijativa ostane ‘mrtvo slovo na papiru’.
U političkim strankama najviše politikanata
Sa tezom da se članstvom u političkim strankama ne može mnogo toga napraviti saglasan je i aktivista Tihomir Dakić, ekspert za razvoj biciklizma u Centru za životnu sredinu, koji je u posljednjih 15-tak godina učestvovao u brojnim inicijativama i akcijama u Banjaluci, koje su imale pozitivan ishod. Jedna od njih je i okupljanje građana u okviru ‘Koalicije za Vrbas’ koji su rekli 'NE' izgradnji hidrocentrala na rijeci Vrbas, i dobili podršku Grada Banja Luka.
'Kada okupite sto ljudi u nekoj mjesnoj zajednici, vi ste jako važan sagovornik bilo kojeg gradonačelnika ili načelnika',objašnjava Dakić za Glas Amerike.
On ističe da su samo u Banjaluci u posljednjih nekoliko godina razvijene brojne građanske inicijative koje su uticale na proces promjena. Među njima su svakako Inicijativa građana za Picin park, zatim Inicijativa Rekreativna zona Banja Luka, pa Inicijative građana u Boriku, Novoj Varoši, Banjalučka Kritična Masa i mnoge druge.
'Mladi se uključuju u političke partije misleći da politički lideri koje sada imamo na sceni, samo njih čekaju. Oni koji zaista žele da doprinesu razvoju BiH, bivaju iskorišteni i razočarani, jer su smatrali da mogu da utiču na društvene promjene djelovanjem u političkim partijama. Ovo je velika zabluda. U političkim partijama, što lidera što članova, najviše imamo politikanata i onih koji žele da iskoriste članstvo u partiji, a najmanje onih koji zastupaju interes ovog naroda', smatra Dakić, koji dodaje da lideri aktuelnih političkih stranaka 'ne vrbuju' najkvalitetnije za svoje članstvo, već najposlušnije, u čemu prednjače SNSD i slične sestrinske partije u Federaciji BiH.
Prema njegovom mišljenju, pozitivne promjene u društvu možemo očekivati tek kad se pojavi znatan broj ljudi koji će uložiti svoje slobodno vrijeme u praćenje rada institucija i pojedinaca, koji će reagovati, zahtjevati i tražiti odgovornost.
'Političke partije i njihovi lideri su uspjeli da uvjere narod u BiH da je dovoljno da glasaju za njih i od sutra kreće redovna isporuka meda i mlijeka, a građani na ovim prostorima prvo 'dižu ruku na sebe', odnosno krive sebe bez ikakvog pokušaja, i umislili su da su nemoćni. Dobar dio građana je samo lijen ili jednostavno nema dovoljno kvalitetnog slobodnog vremena zbog količine posla koji rade da bi obezbijedili osnovnu egzistenciju. Naravno, tu su i oni koji su se dobro 'uhljebili', koji kukaju na stanje samo u konrolisanim grupama i jednostavno ne žele promjene, iako su do sada otpratili veliki broj svojih prijatelja', kaže Dakić, i ističe da veliki broj mladih prvo napusti ovu zemlju, a onda priča o tome kako treba mijenjati stvari.
Ukoliko ne brinemo o društvu, ni društvo neće brinuti o nama
Poštovanje osnovnih ljudskih prava u jednom organizovanom i civilizovanom društvu bazirano je na ličnoj i pravnoj sigurnosti, zaštiti od državne samovolje i jednakosti sa drugim građanima pred državom i zakonom. Prema mišljenju naših sagovornika, BiH je i dalje daleko od tih principa.
Politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić ističe da je u BiH uglavnom riječ je o parcijalnim, partijskim interesima, koji često ne korespondiraju sa opštim dobrom. Ono što je, međutim, postalo zlatno pravilo jeste to da većina građana smatra da sopstvene interese može jedino i isključivo ostvariti kroz uključivanje u političku stranku.
'Nažalost, u društvu je razvijen takav model da je to doista tako. Vi danas, ilustracije radi, ne možete dobiti mjesto spremačice, čistačice, ukoliko iza vas ne stoji politička partija, podrazumijeva se ona koja sudjeluje u vlasti. Javni resursi su odavno postali plijen koji se dijeli među strankama, i često taj pojedinačni parcijalni interes stranaka nije saglasan ni sa ostalim strankama, koje zajedno djeluju u vlasti', ističe Topićeva za Glas Amerike.
Prema njenom mišljenju, građani su saučesnici u svemu što nam se dešava na ovim prostorima, a samim tim nose i dio odgovornosti za stanje duha, svijesti i zapuštenosti.
'Mnogi su očito zadovoljni ovakvim stanjem, jer decenijama biraju isti model vladanja, iste ljude, iste politike i obećanja. U isto vrijeme „sjede na balkonu“ i kukaju nad sopstvenom sudbinom. I to je jedna paradoksalna situacija. Na drugoj strani imate još jedno pitanje koje je otvoreno nakon ovih izbora. Dio građana koji je želio promjene je prevaren, jer su se neke stranke i pojedinci koje su se zalagale za promjene, priklonile strankama na vlasti. I na taj način obesmislile izbore. To je još jedan udar na ionako nizak nivo svijesti građana, koji će dignuti ruke od sopstvenog učešća u društvenom i političkom životu', objašnjava Topićeva.
Ona ističe da je, takođe, godinama stvaran mit o građanskim incijativama i civilnom društvu kao neprijateljima, kao stranom ubačenom elementu, te svaka konstruktivna kritika biva interpretirana kao udar na vlast.
'Mi jednostavno nismo dovoljno svjesni, niti tako odgajani da postavljamo pitanja onima koje smo birali, da im postavimo pitanje odgovornosti za promašaje, pogrešne politike, loše stanje. Međutim, prostor za različite građanske inicijative je sve otvoreniji i širi, i dio onih koji se osjećaju prevarenim nakon izbora, sigurno će preuzeti stvar u svoje ruke. Takvih je ,nažalost, malo, jer građani BiH u smislu građanskih inicijativa tek uče da hodaju, i taj proces će potrajati još neko vrijeme', zaključuje Topićeva.
Tihomir Dakić naglašava da to vrijeme moramo iskoristiti za edukaciju generacija koje dolaze.
'Obrazovne institucije i neka udruženja uče mlade da se čitav svijet vrti oko njih i da je njihov uspjeh ono što svijetu nedostaje. No to nije tako, jer ukoliko ne brinemo o društvu, neće ni ono o o nama. Udruženja građana, građanske inicijative, akademska zajednica i svaki pojedinac su dužni da budu korektiv političke scene u BiH, nema prepuštanja ove zemlje uhljebima, oportunistima i interesdžijama', poručuje Dakić, koji ističe da političke predstavnike u najvećem procentu bira isključivo njihovo članstvo, a najmanje građani koji nisu politički aktivni.
'Stoga nije ključ promjena u političarima koji nas predstavljaju, već u broju društveno odgovornih i aktivnih građana kojima je stalo do svog grada, entiteta, distrikta, kantona, države. To su patriote, a nikakve grupe koji se kite amblemima, zastavama, zvanjima i funkcijama', zaključuje Dakić.
Sudeći po trenutnoj situaciji, većina građana BiH će još neko vrijeme mahati zastavama i vjerovati praznim obećanima, a takav način razmišljanja ne mijenjaju ni negativni trendovi odlaska mladih, nezaposlenost, teška egzistencijalna situacija, i brojni drugi problemi sa kojima se suočava ova zemlja i njeno stanovništvu. Zbog nekih budućih generacija, ostaje da se nadamo da je sve jedan proces kroz koji BiH mora proći, i da će ova zemlja, u smislu aktivnog učešća građana u društvenim procesima, vremenom prohodati.
