Ideja je jednostavna – zaposlenici bi radili četiri dana u sedmici dok bi bili jednako plaćeni i zarađivali iste beneficije, ali s istim opterećenjem.
Jako dobre rezultate pokazao je novi veliki eksperiment primjene ovog koncepta koji je provela neprofitna organizacija 4 Day Week Global u saradnji s istraživačima sa Univerziteta Cambridge i Boston College i zajedno s lokalnim istraživačima u svakoj regiji.
Ova organizacija je provodila i testove ovog koncepta u Irskoj, Australiji, Novom Zelandu, te Ujedinjenom Kraljevstvu. Vlade Škotske i Španije su, također, najavile testiranja četverodnevne radne sedmice.
Novi podaci upoređuju iskustva zaposlenika od početka (pretprobnog razdoblja) do 12 mjeseci nakon pokretanja njihove 4-dnevne radne sedmice.
Novi dokazi, također, pomažu i u otklanjanju zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili rezultat novosti i da se nisu mogli dugoročno održati.
Ključno je da to smanjenje nije postignuto povećanjem intenziteta rada gdje su ljudi morali ubrzati i strpati pet dana zadataka u četiri. Umjesto toga, radili su efikasnije i nastavili poboljšavati te sposobnosti kako je godina odmicala.
Iskustvo radnika s četverodnevnom radnom sedmicom je ostalo vrlo pozitivno, s nepromijenjenom ocjenom od 9/10 nakon završetka ispitivanja. Samoocjenjene mjere fizičkog i mentalnog zdravlja poboljšale su se tokom 12 mjeseci, a zaposlenici su, također, prijavili povećane rezultate ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Voditeljica istraživanja, profesorica Juliet Schor s koledža u Bostonu, izjavila je: „Rezultati zadovoljstva životom ostali su stabilni bez značajnih promjena od krajnje tačke ispitivanja do oznake od 12 mjeseci. Međutim, zadovoljstvo poslom pokazalo je blagu regresiju nakon godinu dana. Uprkos tome, rezultati zadovoljstva poslom ostali su viši od početnih."
Kompanije koje bi smanjile svoj radni tjedan poslovale bi s manje sastanaka i više nezavisnog rada.
Ukupno je u testu učestovovala 41 kompanija iz Sjedinjenih Država i Kanade, od kojih je većina odlučila da se više neće vraćati na stari sistem.
O četverodnevnoj radnoj sedmici se počelo intenzivnije razmišljati tokom pandemije COVID-19, pri čemu su radnici i poslodavci ponovno promislili o važnosti fleksibilnosti radnog mjesta i pogodnosti.
Skraćenje radnog vremena se dugo promiče i kao reforma koja može da donese društvene, ekonomske i klimatske koristi.
Koncept zaživljava u EU
Belgija je nedavno postala prva zemlja u Europi koja je donijela zakon o četverodnevnoj radnoj sedmici. U februaru 2022. belgijski zaposlenici dobili su pravo na radnu sedmicu od četiri dana umjesto uobičajenih pet bez gubitka plate. Novi zakon stupio je na snagu krajem prošle godine, dopuštajući zaposlenicima da odluče hoće li raditi četiri ili pet dana u sedmici.
Portugal je, također, najavio probu četverodnevne radne sedmice.
Petodnevna radna sedmica je kulturološka norma koja potiče iz industrijske ere. S napretkom tehnologije, skraćenja radnih sati su postala moguća, ali se većina zemalja i dalje drži petodnevne radne sedmice.
Iako se koncept pokazao dobrim u kompanijama, nije primjenjiv za sve vrste poslova, posebno školstvo. Prema studiji iz 2021. godine, koja je ispitivala četverodnevne školske sedmice u Oregonu, prelazak na ovaj sistem doveo je do nižih rezultata testova iz čitanja i matematike.
