Najveći dio svjetske pažnje trenutno je fokusiran na dramu koja se odigrava na aerodromu u Kabulu, gdje hiljade očajnih Afganistanaca pokušavaju da napuste zemlju iz straha od toga šta će uprava Tablibana značiti za njih.
Ali poslije konačnog povlačenja zapadnih snaga, koje predvode Sjedinjene Države - najvjerovatnije 31. avgusta - što je rok koji je postavio predsjednik Joe Biden, Avganistanci ostaju sami, a pokret Taliban će imati drugu šansu da vlada rasparčanom i razjedinjenom zemljom, koju od 1973. godine potresaju sukobi i građanski rat.
"Na ovaj ili onaj način, Talibani će vjerovatno ustanoviti da je vladati Afganistanom daleko teže nego osvojiti ga", kaže Karter Malkasian, bivši visoki savjetnik Pentagona.
U tekstu za magazin Foreign Affairs, Malkasian kaže da pobjeda Talibana ne znači "kraj 40 godina rata, neizvjesnosti i traume u Afganistanu." Kako dodaje - talibani će se součiti sa "siromaštvom, unutrašnjim sukobima, trgovinom narkoticima, susjedima koji se miješaju u unutrašnja pitanja i prijetnjom pobune - koji su stalni dio života u toj zemlji i bili su prokletstvo svih njenih vladara."
Izazovi za novu vladu
Poslije pobune, ekstremisti treba da se okrenu upravljanju i da, doslovno od nule, podignu nacionalne institucije. Moraće i da modernizuju dezintegrisanu birokratiju kako bi vladali zemljom sa ukupno 38 miliona stanovnika, iz najmanje 14 razlčitih etničkih grupa.
Njihovi protivnici kažu da će talibanima biti teško da održe kontrolu, ističući da ekstremistički pokret ima samo male borbene jedinice od oko 75.000 ljudi da sprovodi svoju volju.
To je bio dovoljan broj da povrate vlast, osim u dolini Pandžšir, zahvaljujući seriji paktova o predaji koje su sklopili sa lokalnim liderima, i tajnom vojnom strategijom infiltriranja, koja im je omogućila da preuzmu kontrolu nad gradovima i selima, uključujući afganistansku prijestonicu Kabul. Na početku Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, Boljševici su imali samo 24.000 članova ali ih to nije spriječilo da preuzmu vlast i upravljaju mnogo većom Rusijom, sve dok sovjetska zastava sa srpom i čekićem nije posljednji put spuštena u Kremlju 1991.
“Ne znamo šta da očekujemo", kaže Vali Nasr, profesor na Školi za napredne međunarodne studije pri Univerzitetu Džons Hopkins, istraživačkoj instituciji u Washingtonu. "Prije svega, postoji pitanje da li je ovo isti Taliban", rekao je na online diskusiji prošle nedjelje u organizaciji neprofitne grupe Asia Society (Azijsko društvo).
Nasr, bivši visoki savjetnik State Departmenta za Afganistan, vjeruje da je ovo mnogo drugačiji pokret. "Mislim da postoje velike razlike", dodao je.
On ističe da su se talibani mnogo brže kretali kroz zemlju, uz samo nekoliko većih bitaka, jer su se politički angažovali drugačije nego što je bio slučaj kada su osvojili Afganistan 1990-ih - što su pratili masakri i neobuzdana brutalnost. To ozbiljno angažovanje je počelo prije više od dvije godine, primjećuju drugi eksperti za Afganistan, tako što je grupa koju je predvodila talibanska mreža "guvernera iz sjenke" kontaktirala sa vođama etničkih manjina.
1998. godine, nakon što su okupirali Mazar-i-Šarif, četvrti najveći grad u Afganistanu, talibani su pobili najmanje 2.000 civila, pretežno etničkih Hazara, koji su šiitski muslimani i prema gledištima talibana koji su suniti - nisu pravi muslimani. Novi guverner prijetio je Hazarima smrću ako se ne preobrate u sunitsku verziju islama a stotine su napustile grad sa šiitskim paravojnim snagama.
Novi, "nježniji" Taliban?
Prošle nedjelje bilo je upadljivo da talibani nisu sprječavali afganistanske šiite da slave Ašuru, praznik koji slave svi muslimani ali je za šiite glavno vjersko obilježavanja i uspomena na mučeništvo Huseina ibn Alija, unuka proroka Muhameda. Ubistvo Huseina 680 godine nove ere dovelo je do podjele muslimana na sunite i šiite.
Nekoliko talibanskih zvaničnika posjetilo je deo Kabula u kome žive Hazari da bi prisustvovali šiitskoj proslavi. A prošle nedjelje, lideri Talibana su održali razgovore sa vođama Hazara o tome kako da formiraju inkluzivnu vladu koja će upravljati Afganistanom.
Otkako su ušli u Kabul, talibani održavaju sastanke sa političarima i drugim ličnostima, među kojima su bivši predsjednik Hamid Karzai i Abdula Abdula, predsjednik afganistanskog Nacionalnog savjeta za pomirenje, tijela koje čine istaknuti zvaničnici i starešine, o sastavu nove vlade.
Ali - da li je sve to samo predstava? Neki protivnici talibana i stručnjaci za Afganistan vjeruju da talibani samo kupuju vrijeme dok ne budu konsolidovali vlast i da su riješeni da zadrže priliv strane pomoći i zadrže 9,5 milijardi dolara deviznih rezervi Afganistana koje su trenutno pohranjene u inostranstvu.
Rukovodstvo Talibana sada manje kritikuje Zapad. "Anti-internacionalna retorika je bila bojni poklič u prošlosti, ali vođe talibana znaju da njihova šansa da imaju iole uspješnu vladu zavisi od međunarodnih donatora. Uprkos nevjerovatnom uspjehu jedne od najsofisticiranijih ponovljenih pobuna na svijetu, i visokom moralu među talibanskim borcima i komandantima na terenu, afganistanski ekonomski problemi su veoma ozbiljni", nedavno je podsjetio Hamid Hakimi iz Četam Hausa.
Ali Naziri, portparol Ahmada Masuda, koji predvodi anti-talibanski pokret u dolini Pandžšir, vjeruje da su politički pregovori samo trik - kao i obećanja talibana da će dozvoliti djevojčicama da idu u škole a ženama da idu na posao.
“Talibani su sada možda više sofisticirani i vješti u načinu na koji se predstavljaju svijetu, ali su zapravo radikalniji više nego ikad", izjavio je Naziri za Glas Amerike. “Njihova vladavina terora još nije počela. Čekaju da Amerikanci i Evropljani napuste Afganistan", izjavio je Naziri telefonom za Glas Amerike, govoreći sa nepoznate lokacije.
Naziri i drugi protivnici talibana plaše se da će pokret uskoro otvoriti tribunale da bi sprovodio revolucionarnu parvdu i kažnjavao one koji su sarađivali sa zapadnim snagama bezbjednosti.
Izvještaji o zlostavljanju
Drugi ukazuju na sve češće navode o brutalnosti i ubistvima širom zemlje, i talibanskom "lovu" u Kabulu i drugim dijelovima zemlje na Afganistance koji su u protekle dvije decenije sarađivali sa Amerikancima. Jedna privatna obavještajna grupa sa sjedištem u Norveškoj, koja pruža informacije Ujedinjenim nacijama, navodi da je ove nedjelje došla do dokaza da talibani privode Afganistance sa "crne liste" ljudi za koje vjeruje da su radili na ključnim položajima u prethodnoj afganistanskoj administraciji, ili sarađivali sa američkim snagama.
A dok lideri talibana formalno pružaju ruku starješinama Hazara, Amnesty International je objavio da su talibanski borci masakrirali devetoricu Hazara nakon što su prošlog mjeseca preuzeli kontrolu nad pokrajinom Gazni u Afganistanu. Prema podacima grupe za zaštitu ljudskih prava, ubistva su se dogodila početkom jula u selu Munaraht, u okrugu Malistan. Na osnovu izjava očevidaca, Amnesty je objavio da su šestorica muškaraca streljana a trojica mučena.
Organizacija strahuje da je taj incident samo djelić u ukupnom broju žrtava talibana do sada, budući da je grupa onesposobila mobilnu mrežu u mnogim mjestima, zbog čega fotografi i drugi ne mogu da dijele svoje fotografije i video snimke. "Hladnokrvna brutalnost ovih ubistava je podsjetnik na ranija djela talibana i užasavajući nagovještaj šta može da donese njihova vladavina", kaže Anjes Kalamard, generalna sekretarka Amnesty Internationala.
Šefica UN za ljudska prava Mišel Bašelet upozorila je u utorak da je primila kredibilne izvještaje o teškim zloupotrebama u područjima pod kontrolom Talibana u Afganistanu, kao i vijesti o "pogubljenju" civila i vojnika koji su položili oružje, kao i uvođenja velikih restrikcija za žene.
Da li su izvještaji o ubistvima i potragama za saradnicima Zapada, kao i prebijanju mladih koji su svojim načinom oblačenja uvrijedili talibanske borce nagovještaj smjera u kome idu talibani, ili treba da se pripišu postupcima posebno vatrenih pojedinačnih boraca ili komandanata - još nije jasno. Talibanska obećanja o inkluzivnosti i mekšoj uporavi kao i ponude ustupaka nisu uvjerili neke posmatrače.
“Tokom vremena, talibanski lideri neće imati mnogo razloga da ne upotrijebe svoju vojnu snagu kako bi konsolidovali i uzurpirali kontrolu", upozorava bivši savjetnik Pentagona Malkasijan. A to otvara rizik povratne reakcije plemena i manjinskih grupa.
U pisanju ovog izvještaja korištene su informacije agencije AP.
