U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.

Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?

Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.

Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?

Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.

Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?

Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?

Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.

Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?

Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.

Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?

Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.

Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?

Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.

Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?

Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.

Glavni propagandni televizijski kanal, Prvi kanal, izgubio je četvrtinu gledalaca od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Stručnjaci, koji su govorili za ruski servis Glasa Amerike, kažu da je to postao stabilan trend koji Kremlj za sada ne uspijeva da preokrene, čak i nakon izdvajanje više novca za državne medije.

Milioni Rusa prestali su da prate medije bliske Kremlju 2024. Neki mediji izgubili su do trećinu publike, a Prvi kanal je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po TV rejtingu.

Broj čitalaca i gledalaca pada uprkos povećanom finansiranju državnih medija, navodi se u projektu "Možemo da objasnimo" (We Can Explain), koji je proučavao statistiku iz istraživanje koje je sproveo LiveInternet.

Među najvećim "žrtvama" je tabloid Komsomolskaja Pravda (KP), koji se smatra omiljenim dnevnim listom predsjednika Vladimira Putina. Tokom jedne godine, prosječni broj posjetilaca na sajtu tabloida pao je sa 6,5 na 4,3 miliona.

U malo boljoj poziciji su Moskovski Komsomolets i Gazeta.ru, koji su izgubili 22, odnosno 14 odsto čitalaca. Popularnost Ria Novosti i Lenta.ru pala je za 12 odnosno 11 procenata.

Znatno je pao i rejting federalnih TV kanala. Prema podacima istraživačke kompanije Mediaskop (Mediascope), Prvi kanal - koji je uvijek bio omiljeni ruski televizijski kanal, u decembru prošle godine je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po prosječnom dnevnom broju gledalaca. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kanal je izgubio oko četvrtinu publike.

U međuvremenu, prema budžetu, propaganda će u ovoj godini poreske obveznike u prosjeku koštati 11,4 milijardi rublji mjesečno ili 2,6 milijardi nedeljno. Glavni dobitnici tih sredstava i dalje su državni televizijski kanali.

Pad popularnosti medija bliskih Kremlju je realtivno stabilan trend, kaže sociolog i publicista, bivši generalni sekretar novinarskog sindikata Rusije Igor Jakovenko. Prema njegovom mišljenju, to potvrđuje nekoliko parametara.

"Naročito je zabilježen pad broja gledalaca ruske propagandne televizije. U prvom planu su sada zabavni kanali kao što su REN TV, TNT...Međutim rejting glavnih "kanala mržnje" stalno pada. Ako govorimo o pojedinačnim programima, glavni politički kontakt programi (Vladimira) Solovjova i (Olge) Skabejeve (oba se prenose na TV kanalu Rossiya-1) pali su sa spiska TOP 50 2023. godine, a prošle godine im je rejting još više pao", kaže Jakovenko.

Takođe ističe da je to svakako katastrofalno za propagandu.

"Broj onih koji vole Solovjova, Skabejevu i druge vodeće propagandiste se značajno smanjio. Naravno, to ne znači da je pala podrška Putinu - održavaju je oni koji su ravnodušni. Međutim, očigledno je da se smanjuje broj pristalica "ludačke mržnje". Postoji i zamor među publikom do određenog stepena. Propaganda retorika ne mijenja se gotovo tri godine. Možete da gledate rusku televiziju u bilo koje vrijeme i čućete iste fraze", objašnjava Jakovenko.

Jakovenko je siguran da novac neće riješiti situaciju.

"Nada da mediji bliski Kremlju mogu barem djelimično da povrate popularnost zahvaljujući ubacivanju ogromnih količina novca je neosnovana. Ljudi su umorni i okreću se zabavnim programima. Međutim, to ne znači da je propaganda oslabljena. Nastavlja se i prilično je efikasna, ali se uglavnom premjestila na druge platforme - Telegram, društvene mreže. I sve to se naravno obilato finansira. A kada je riječ o glavnim formatima, "kanali mržnje" i dalje predastavljaju određenu rijetkost", zaključuje Igor Jakovenko.

Budžet Rusije za 2025. obuhvata 137,2 milijarde rublji za finansiranje državnih televizijskih kanala, medija i internet projekata. To je 15,9 milijardi više nego prethodne godine.

Andrej Kolesnikov, kolumnista za website newtimes.ru i Novaju Gazetu, upozorava međutim da treba biti oprezan kada su u pitanju mogući zaključci o padu uticaja državnih medija u Rusiji.

Prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna faktora.

"Opšti pad interesovanja za tradicionalne medije (TV, novine, pad broja njihovih gledalaca i čitalaca, mladi takođe nisu veoma zainteresovani za tu vrstu medija) i sve veći zamor kada je riječ o političkom i vojnom sadržaju. Uprkos tome, državni mediji i dalje određuju dominantno mišljenje većine Rusa", kaže Kolesnikov za Ruski servis Glasa Amerike.

Ističe i da je važno razumjeti da se narativ Kremlja aktivno širi na društvenim mrežama i da se, u suštini, danas sve može nazvati medijom.

"Na primjer, Z-kanali na Telegramu se uspješno takmiče sa anti-ratnim i anti-Putinovskim resursima. I blokiranje YouTubea značajno je smanjilo broj posjetilaca alternativnih kanala i strimova", ističe Kolesnikov.

Zaključuje i da oni koji ne znaju kako i, što je najvažnije, ne žele da dobijaju alternativne informacije, na kraju ih neće ni dobiti.

"Tu rade odbrambeni mehanizmi zbog kojih ljudi kažu da podržavaju rat - ako je to državi potrebno, oni će to podržati. I mnogi ne znaju kako da razlikuju propagandu od činjenica i ponovo, što je najvažnije, ne žele da znaju. Postoji još jedan podfaktor: okretanje ličnom životu (što je dio "ratnog zamora). Ljudi pokušavaju da se na sve moguće načine distanciraju od rata", zaključuje Andrej Kolesnikov.

U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. Bajden je pobedio.

„Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti“, naveo je on u pismu. “Ali, okupili smo se kao Amerikanci i hrabro smo to prošli. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji.”

Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj.

U Smithovom izvještaju stoji da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.

Trump je više puta negirao optužbe i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

Bidenov govor uslijedio je nakon primjedbi koje je iznio u ponedjeljak u američkom State Departmentu, braneći svoje rezultate u vanjskoj politici i bit će njegovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalne kancelarije. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, Biden je objasnio svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024.

Biden se osvrnuo na okvir "bitke za dušu Amerike" za koji je vodio kampanju 2020. kada je pobijedio Trumpa.

“Kandidirao sam se za predsjednika jer sam vjerovao da je duša Amerike u pitanju”, napisao je Biden, tvrdeći da je to još uvijek slučaj i da je ideja Amerike zasnovana na uvjerenju da smo “svi stvoreni jednaki, obdareni od našeg Stvoritelja određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.”

„Nikada nismo u potpunosti ispunili ovu svetu ideju, ali nikada nismo ni odustali od nje“, rekao je. “I ne vjerujem da će američki narod sada otići od toga.”

Bidenovo naslijeđe

Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Posljednje sedmice svoje administracije koristio je da učvrsti svoje naslijeđe.

Tomas Švarc, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na Bidenovo naslijeđe uticati kako će Trump vladati u naredne četiri godine.

"Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svjetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti zapamćen u boljem sjećanju", rekao je za Glas Amerike. “Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi ga se moglo smatrati prorokom.”

S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sećati".

Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.

Lista je naglasila „istorijski“ ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mjesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.

Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija ponovo izgradila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.

Na vanjskopolitičkom planu, administracija insistira na tome da dolazećoj Trumpovoj administraciji ostavlja "veoma jaku situaciju".

„Napuštamo Ameriku sa više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom“, rekao je predsjednik u svom spoljnopolitičkom obraćanju u ponedeljak, „Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, donosi drugi zajedno iza naših planova i vizija."

Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče SAD iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabul.

Biden je u pismu rekao da je "privilegija mog života da služim ovoj naciji više od 50 godina".

"Nigdje drugdje na Zemlji dijete koje je mucalo, iz skromnih početaka u Scrantonu, Pennsylvania, i Claymontu, Delaware, jednog dana ne bi moglo sjediti za Stolom odluka u Ovalnoj kancelariji kao predsjednik Sjedinjenih Država," dodao je on. "Dao sam moje srce i moju dušu našoj naciji. A ja sam zauzvrat milion puta blagoslovljen ljubavlju i podrškom američkog naroda.”

Upitan o njegovim post-predsjeničkim ulogama, Biden je prošle sedmice rekao: "Neće biti daleko od očiju daleko od srca."

Izraelske odbrambene snage saopćile su da su gađale Hamasove mete u gradu Gaza, Khan Younis i Deir al-Balah.

Američki i katarski zvaničnici izrazili su u utorak optimizam da su Izrael i Hamas blizu dogovora, upozoravajući da još treba razraditi neke detalje.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u govoru u Washingtonu: "Vjerujem da ćemo postići prekid vatre", ali je dodao da je na Hamasu da da svoj konačni pristanak. "Na ivici je. Bliže je nego ikada prije."

Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari opisao je tekuće razgovore kao u "završnoj fazi" i na "najbližoj tački" do sporazuma.

Hamas je rekao da čeka karte od Izraela koje pokazuju iz kojih dijelova Gaze će povući svoje trupe u početnim fazama prekida vatre.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da Izrael neće napraviti kompromis po pitanju sigurnosti i da će intervenirati ako u budućnosti vidi prijetnju iz Gaze.

Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre su da bi se proces odvijao u nekoliko faza.

Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.

Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.

Ujedinjeni narodi su u utorak saopćili da se spremaju povećati humanitarnu pomoć Gazi pod potencijalnim prekidom vatre. Ali izazovi — kao što su neizvjesnost oko pristupa granicama i sigurnosti — ostaju.

Višemjesečni pregovori koje su vodili Sjedinjene Države, Egipat i Katar nisu uspjeli zaustaviti borbe, ali posljednjih sedmica napori su dobili na zamahu u vrijeme kada se Sjedinjene Države spremaju da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara kao Bajdenov četvorogodišnji mandat završava.

Blinken je u utorak u posljednjem trenutku iznio argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.

"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."

Blinken je rekao da plan predviđa da Palestinske vlasti pozovu "međunarodne partnere" da stvore privremeni upravni organ koji će upravljati ključnim službama i nadgledati teritoriju. Drugi partneri, posebno arapske države, pružili bi snage za osiguranje sigurnosti u kratkom roku, rekao je on.

Ta sigurnosna misija ovisila bi o putu ka neovisnoj palestinskoj državi koja ujedinjuje Gazu i Zapadnu obalu i imala bi zadatak da stvori "sigurno okruženje za humanitarne i rekonstrukcijske napore i osigurava sigurnost granica", rekao je Blinken. Stvaranje palestinske države, koju je Izrael odbio podržati, bila je ključna tačka u pregovorima.

Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.

Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.

Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Vjetar je tokom dana u utorak bio slabiji od očekivanog, ali se najjači vjetar očekivao u srijedu.

„Još nije sasvim prošlo,” kancelarija meteorološke službe u Los Anđelesu rekla je u postu na X. „Crvena upozorenja ostaju na snazi. Budite svjesni svog okruženja.”

Oko 88.000 ljudi ostaje pod naredbom za evakuaciju, a još skoro 85.000 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuiraju. Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje. On je rekao da su morali da spasu mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka nakon što su dobili naređenje.

Vjetrovi su u utorak ujutro počeli da jačaju u južnoj Kaliforniji. Nacionalna meteorološka služba objavila je rijetko crveno upozorenje za "posebno opasno" vrijeme koje bi moglo dovesti do "eksplozivnog rasta požara".

Milioni ljudi širom regiona suočili su se u utorak s novim upozorenjima o požarima, jer je desetinama hiljada ljudi isključena struja kako bi se spriječilo da dalekovodi izazovu nove požare.

Prognostičari su rekli da bi udari vjetra u okruzima Los Angeles i Ventura mogli pogoditi sa oko 70 do 110 kilometara na sat, a požare je također pojačala niska vlažnost. Očekuje se da će se isti uslovi nastaviti i u srijedu.

Vjetrovi bi mogli ojačati dijelove dva velika požara koji još uvijek gore u okrugu Los Angeles, potkopavajući postepeni napredak koji su vatrogasci postigli u kontroli požara ili paljenju novih.

Vlasti su saopćile da je jedan od požara, požar Palisades, bio veći od 9.300 hektara, ali je u utorak rano ugašeno samo 17 posto, dok je požar Eaton, koji je zahvatio više od 5.600 hektara, obuzdan 35 posto.

Gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass rekla je novinarima da je u ponedjeljak sa šeficom vatrogasne službe Kristin Crowley obišla pogođena područja iz zraka, rekavši: "Ogromno, ogromno uništenje je nezamislivo dok ga zapravo ne vidite."

Anish Mahajan, službenik za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je stanovnicima da nose maske N95 ili P100 ako vide da jak vjetar raznosi pepeo. „Pepeo nije samo prljavština“, rekao je Mahajan. “To je opasna fina prašina.”

Jedna od zabrinutosti je da bi električna infrastruktura mogla izazvati nove požare, kao što se dešavalo u požarima u Kaliforniji u prošlosti. Ministarstvo za vodu i struju Los Angelesa saopštilo je u ponedjeljak navečer da bi moglo isključiti struju za korisnike u područjima s visokim rizikom od požara kao mjeru predostrožnosti. Druga kompanija, Southern California Edison, saopštila je da je već isključila struju za više od 60.000 kupaca.

Šef vatrogasne službe okruga Los Angeles Anthony Marrone rekao je u ponedjeljak da su vatrogasci "apsolutno bolje pripremljeni" nego kada se prošle sedmice brzo pojavila serija šumskih požara, ali da bi udari vjetra mogli natjerati vlasti da prizemlje avione koji su ključni za gašenje požara.

Takva su ograničenja bila na snazi dio prošle sedmice jer su gorjela četiri velika požara. Zajedno, ti požari su spržili više od 160 kvadratnih kilometara.

Vatrogasci su jedan požar stavili pod potpuno kontrolu, dok je drugi sjeverno od Los Angelesa bio 97 posto obuzdan.

Predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je obećao dodatnu federalnu podršku i rekao tokom brifinga u Bijeloj kući: "Nastavit ćemo činiti sve što je moguće da vam pomognemo da prebrodite ovo."

"Bio je to srceparajući vikend za mnoge ljude u Los Anđelesu", rekao je Biden. „Pepeo je padao kao snijeg; kuće izgorele do temelja. Hiljade tih domova je nestalo. I saznali smo da smo izgubili više naših sunarodnika Amerikanaca. Dakle, hajde da ponovo kažemo ljudima Los Anđelesa, uz vas smo.”

Predsjednik je pohvalio i rad hitnih službi.

Biden je rekao da savezna vlada pruža pomoć u plaćanju prekovremenog rada za vatrogasce, uklanjanju otpada i privremenim skloništima. Rekao je da će regionu trebati desetine milijardi dolara za oporavak i pozvao je Kongres da se "pojača" i obezbijedi sredstva.

Neki republikanski lideri u Kongresu su predložili da se federalna pomoć daje samo uz uslove, pošto su kritikovali lidere Demokratske Kalifornije zbog, kako navode, lošeg upravljanja vodnim i šumskim resursima.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je posljednjih dana da je država povećala svoje vatrogasne snage i napore za upravljanje šumama otkako je preuzeo dužnost 2019. godine.

U ponedjeljak je tužba pokrenuta protiv firme Edison iz južne Kalifornije, tvrdi se da je oprema ovog preduzeća izazvala smrtonosni požar Eaton koji je počeo 7. januara.

Edison je priznao da vatrogasne agencije istražuju da li je njena oprema možda izazvala manji požar na tom području koji se također dogodio tog dana.

Vlasti još nisu utvrdile zvaničan uzrok požara.

Odeljenje za vodu i struju Los Anđelesa takođe je tuženo u ponedeljak. U tužbi se tvrdi da preduzeće nije pravilno upravljalo zalihama vode kritičnim za suzbijanje požara Palisades, u kojem je poginulo najmanje osam ljudi i uništeno na hiljade objekata, navodi se u sudskom podnesku.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.