Najnovije
Talibani iz osvete ubijali bivše pripadnike afganistanskih sigurnosnih snaga
Talibanske snage sprovele su više od 100 pogubljenja i prisilnih nestanaka u samo četiri afganistanske provincije, u nizu osvetničkih napada otkako su preuzeli vlast u augustu nakon povlačenja zapadnih snaga, navodi Human Rights Watch.
Napadi su dokumentovani u provincijama Gazni, Helmand, Kandahar i Kunduz između avgusta i kraja oktobra, ali se vjeruje da se to događalo širom Afganistana.
„Ciljali su na ljude protiv kojih su se borili. I mnogi slučajevi koje smo istraživali bili su ljudi koji su zaista bili na linijama fronta, ljudi koji su bili poznati talibanima na određenim lokalitetima”, rekla je autorica izvještaja Patricia Gossman u intervjuu za Glas Amerike.
Ona je rekla da su se napadi dogodili uprkos obećanjima talibana da se neće osvetiti.
„Ali ono što vidimo na terenu je u stvari da to ne važi, barem za neke ljude. Oni namjerno idu na ljude ili na osnovu ličnih odnosa i neprijateljstava ili zbog uloge koju su igrali”, rekao je Gossman.
Istraživači su prikupili dokaze iz 67 ličnih i telefonskih intervjua sa svjedocima, rođacima, bivšim vladinim zvaničnicima i talibanskim zvaničnicima.
U izvještaju se navodi da su talibani koristili evidencije o zapošljavanju koje je ostavila bivša vlada da identifikuju ljude za hapšenje i pogubljenje.
„Ono što je počelo, možda kao neka vrsta žurbe, možda inicijalnih ubistava iz osvete u prvim sedmicama, sada je izgleda mnogo promišljenije. Proširena je i na druge provincije i čini se da je to možda dio strategije da se osigura da ne dođe do ponovnog pokretanja opozicije protiv njih”, rekao je Gossman za Glas Amerike.
Human Rights Watch napominje da je vodstvo talibana naložilo pripadnicima jedinica Afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga (ANSF) koje su se predale da se registruju kod njih kako bi dobili pismo kojim se garantuje njihova sigurnost.
„Međutim, talibani su koristili ove provjere za privođenje i pogubljenje ili prisilni nestanak pojedinaca u roku od nekoliko dana od njihove registracije, ostavljajući njihova tijela rođacima ili zajednicama da ih pronađu”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi smrt Baza Muhameda, koji je bio zaposlen u provinciji Kandahar u Nacionalnoj direkciji sigurnosti (NDS), bivšoj afganistanskoj državnoj obavještajnoj agenciji.
„Oko 30. septembra, talibanske snage su došle u njegovu kuću u gradu Kandaharu i uhapsile ga; rođaci su kasnije pronašli njegovo tijelo. Ubistvo, oko 45 dana nakon što su talibani preuzeli zemlju, sugeriše da su visoki zvaničnici naredili ili su barem znali za ubistvo”, navodi se u izvještaju.
Odgovor talibana
Talibani su rekli Human Rights Watchu da su otpustili odgovorne za zlostavljanja, ali nisu pružili dodatne detalje ili dokaze.
U govoru emitovanom u državnim medijima u subotu, talibanski mula Mohammed Hasan Akhund - koji tvrdi da je premijer Afganistana - optužio je bivše vladine zvaničnike da izazivaju probleme.
„Nacijo, budite oprezni. Oni koji su ostali od prethodne vlasti skrivajući se daju primjedbe i izazivaju uznemirenost, dovodeći ljude u zabludu da ne vjeruju svojoj vladi. Nacijo, budite na oprezu da nas neprijatelj ne pregazi ponovo, prkoseći našoj svetoj vladi, našoj sigurnosti”, rekao je Akhund.
Također, u izvještaju se kaže da talibani ciljaju i na ljude koje optužuju da podržavaju Islamsku državu provincije Horasan (ISKP), podružnicu terorističke skupine Islamske države.
See all News Updates of the Day
Nove optužbe protiv Huntera Bidena: "Umjesto poreza, plaćao luksuzne hotele, kola i poslovnu pratnju"
Sekretarijat za pravosuđe podneo je nove optužnice protiv sina predsjednika SAD Joe Bidena, Huntera, optužujući ga da nije platio porez od 1,4 miliona dolara dok je trošio milione dolara na raskošan način života.
Hunter Biden (53) se tereti za tri krivična djela i šest poreskih prekršaja, navodi se u optužnici podnijetoj u američkom Okružnom sudu u Centralnom okrugu Kalifornije.
Prijeti mu kazna do 17 godina zatvora ako bude proglašen krivim.
„Optuženi je učestvovao u četvorogodišnjem planu da ne plati najmanje 1,4 miliona dolara samoprocijenjenih federalnih poreza koje je dugovao za poreske godine od 2016. do 2019“, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je umjesto toga potrošio ogromne sume "na drogu, pratnju i djevojke, luksuzne hotele i nekretnine za iznajmljivanje, egzotične automobile, odjeću i druge predmete lične prirode", uključujući preko 70.000 dolara na rehabilitaciju od narkotika.
Advokat Huntera Bidena, Ejb Louel, rekao je da je njegov klijent u potpunosti otplatio poreze, optužujući američkog specijalnog tužioca Dejvida Vajsa, koji vodi istragu, da se odriče prethodnog sporazuma i da je politički pristrasan.
„Da Hanter nosi bilo koje drugo prezime, optužbe u Delaveru, a sada u Kaliforniji, ne bi bile podignute“, rekao je Louel.
Vajs je "popustio pod pritiskom republikanaca" i prilikom podizanja ranije optužnice protiv Bidena za davanje lažnih informacija tokom kupovine oružja, napisao je Louel i dodao da su nove optužbe podnijete nakon što su porezi isplaćeni.
Bijela kuća je odbila da komentariše slučaj. Nije bilo jasno kada će se Hunter Biden pojaviti na sudu.
U optužnici se kaže da je Biden „dobro zarađivao“ dok je bio u odborima Burisme, ukrajinskog industrijskog konglomerata, i kineskog privatnog fonda.
Tužioci su rekli da je između 2016. i oktobra 2020. primio više od sedam miliona dolara ukupnog bruto prihoda.
To uključuje skoro 2,3 miliona dolara sa njegove pozicije u upravnom odboru Burisme između 2016. i 2019. godine, kaže se u podnesku.
Povezanost Huntera Bidena sa Burismom bila je u središtu višegodišnjih napada republikanaca koji su ga optuživali da koristi prezime kako bi zaradio novac u inostranstvu.
„Optuženi je imao zakonsku obavezu da plati porez na sve svoje prihode, uključujući one ostvarene u Ukrajini od njegove službe u Burisminom odboru, naknade ostvarene sklapanjem poslova sa kineskim privatnim kapitalom, kao i prihode ostvarene njegovim radom kao advokata i drugih izvora“, navodi se u optužnici.
Dodatak prihodu Huntera Bidena bio je rad za CEFC China Energy Co Ltd, kineski energetski konglomerat. Kako su Bidenovi prihodi rasli, tako je rasla i njegova potrošnja, navodi se u podnesku.
Samo tokom 2018, navodi se u optužnici, Hunter Biden je „potrošio više od 1,8 miliona dolara, uključujući oko 772.000 dolara za podizanje gotovine, oko 383.000 dolara za plaćanja ženama, oko 151.000 dolara za odjeću i modne dodatke.
U optužnici se dodaje: „Optuženi nije koristio nijedno od ovih sredstava za plaćanje poreza u 2018”.
Hunter Biden se u oktobru izjasnio da nije kriv po optužbama u Delaveru da je lagao o korištenju droge dok je kupovao pištolj, u prvom slučaju krivičnog gonjenja djeteta aktuelnog predsjednika SAD u istoriji.
Vajsa je bivši predsjednik Donald Trump imenovao za američkog tužioca Delavera. U avgustu ga je za specijalnog tužioca u istrazi o Hunteru Bidenu postavio državni tužilac Merik Garland.
On je u Delaveru podigao tužbu protiv Huntera Bidena nakon što je odbačen ranije predloženi sporazuma o priznanju krivice.
Taj sporazum je zahtijevao od njega da se izjasni krivim po dvije prekršajne prijave zbog neplaćanja poreza 2017. i 2018, kako bi vjerovatno izbjegao zatvor.
Američka okružna sutkinja Merilin Norejka odbacila je predloženi sporazum o izjašnjavanju o krivici u julu, izražavajući zabrinutost zbog njegove zakonitosti i obima imuniteta koji nudi.
Trump, koji vodi u trci za predsjedničku nominaciju kod republikanaca za izbore sljedeće godine, rekao je da sporazum o priznanju krivice predstavlja povoljan tretman za predsjednikovog sina.
Putin potvrdio da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2024.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da će se ponovo kandidovati za predsjednika na izborima koji će biti održani 2024. godine, objavio je Reuters pozivajući se na rusku državnu agenciju Tass. On će tim potezom obezbijediti ostanak na vlasti najmanje do 2030. godine.
Putin, kome je Boris Jeljcin predao predsjedničku funkciju posljednjeg dana 1999. godine, je od vremena Josifa Staljina predsjednik sa dužim stažom od bilo kog drugog vladara Rusije, nadmašivši čak i osamnaestogodišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Potvrda informacije o kandidaturi o kojoj se već nedeljama spekuliše u medijima došla je nakon što je Putin odlikovao vojnike koji su se borili u Ukrajini najvišom vojnom počašću Rusije.
Za sedamdesetjednogodišnjeg Vladimira Putina su izbori formalnost, odnosno smokvin list kako ih nazivaju opozicioni političari jer će, uz podršku države, medija i gotovo bez bilo kakvog javnog neslaganja, on sigurno pobijediti.
Putin idalje ima široku podršku i nakon skoro četvrt vijeka na vlasti, uprkos tome što je započeo izuzetno skup rat u Ukrajini koji je odnio hiljade života njegovih sunarodnika, piše AP.
Taj rat je takođe izazvao i napade unutar Rusije, uključujući i jedan na sam Kremlj – kada je kratkotrajna pobuna vođe plaćeničke paravojne formacije Vagner Jevgenija Prigožina izazvala spekulacije da bi Putin mogao da izgubi.
Ruska vojska nastavlja napade na istoku Ukrajine
U pokušaju da ojača napore za osvajanjem kontrole nad istokom Ukrajine, ruska vojska je u četvrtak izvela vazdušne udare na tom području, koristeći i manje grupe vojnika u cilju zauzimanje opkoljenog grada Avdijevke, saopštila je ukrajinska vojska.
Rusija je prethodnih nedelja pojačala pritisak u pokušaju da zauzme Avdijevku koja se nalazi manje od deset kilometara od predgrađa regionalne prijestonice Donjecke oblasti koja se nalazi pod kontrolom Moskve.
Grad je do sada izdržao stalne napade, ali ruske snage napreduju ka njegovim bokovima, pokušavajući da presijeku linije snabdijevanja.
„Drugi dan zaredom okupatorske snage aktivno koriste dronove kamikaze i avijaciju. Broj borbenih okršaja je značajno porastao“, rekao je portparol vojske Oleksandr Štupun.
Ukrajinski generalštab je u svom večernjem biltenu objavio da su njihove snage odbile 15 napada na Avdijevku i obližnja sela, dok su u jutarnjem biltenu izvijestili o dodatna 34 napada.
Medijska kuća Espreso TV javila je da ruske snage vrše pritisak sa sjevera, ali da još uvijek nisu prodrle u industrijsku zonu izvan centra grada.
Ukrajinski vojnik, kojeg je citirala ta medijska kuća, rekao je da nova taktika Rusije uključuje slanje grupa od po pet muškaraca u napade, uz podršku oklopnih vozila i vazdušnih napada.
Japan obećava Ukrajini pomoć od 4,5 milijardi dolara
Japan je obećao 4,5 milijardi dolara pomoći Ukrajini za rat protiv Rusije, od čega je milijarda dolara namenjena za humanitarnu pomoć, objavio je u četvrtak japanski premijer Fumio Kišida.
„Japan je dosljedan i vrlo principijelan u podršci našoj zemlji i našem narodu i zahvalan sam na ovoj pomoći“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom dnevnom obraćanju. Dodao je da je odluka Japana da podržu Ukrajinu „veoma pravovremena i prijeko potrebna“.
Američka pomoć
Republikanski poslanici u američkom Senatu blokirali su u srijedu 110 milijardi dolara pomoći Ukrajini i Izraelu, kao i za neke sigurnosne mjere na južnoj granici Sjedinjenih Država.
Na glasanju je 49 glasova bilo za, dok je 51 bilo protiv, pa samim tim nije ispunjen uslov od 60 glasova koji su potrebni za usvajanje takve odluke.
Pojedini zastupnici su rekli da neće odobriti dodatnu pomoć za Ukrajinu dok ne budu usvojeni mnogo strože granične kontrole na granici Sjedinjenih Država i Meksika, poput blokiranja svih ilegalnih migracija.
Nešto ranije, američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa da odobri dodatnu pomoć za oružje za Ukrajinu, rekavši da bi neuspjeh na tom polju značio „najveći poklon“ koje bi Sjedinjene Države mogle da daju Putinu.
U kratkom govoru u Bijeloj kući, Biden je rekao da se, ako Putin pobijedi Ukrajinu, rat neće zaustaviti jer bi Moskva potom izvršila invaziju na susjedne zemlje koje su članice NATO-a, a koje su Sjedinjene Države po zakonu dužne da brane.
„Ako NATO bude napadnut, imaćemo američke trupe u borbi protiv ruskih trupa. Ne smijemo dozvoliti Putinu da pobijedi“, rekao je Biden.
Istovremeno, Ministarstvo odbrane SAD-a najavilo je novu sigurnosnu pomoć za Ukrajinu, u vidu slanja nove vojne opreme. TO je 52. paket vojne pomoći koje je Bidenova administracija odobrila za Ukrajinu od avgusta 2021. godine, a on sadrži protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivtenkovsko oružje i drugu opremu.
Paket vojne pomoći obuhvata navođene projektile HIMARS za raketne sisteme visoke pokretljivosti, protivoklopne sisteme i rakete velike brzine protiv radijacije, navodi se u saopšenju Pentagona i State Departmenta.
U ovom izvještaju korištene su informacije agencija Reuters i AP.
25 najčitanijih članaka na Wikipediji u 2023. godini
Tekstovi Vikipedije na engleskom jeziku su ove godine imali više od 84 milijarde pregleda, prema podacima Fondacije Vikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza besplatne, javno uređivane online enciklopedije. Najpopularniji članak je bio o tehnologiji ChatGPT.
Od pokretanja prije nešto više od godinu dana, ChatGPT - chatbot kompanije Open AI baziran na vještačkoj inteligenciji - je naglo dobio pažnju javnosti, a ta tehnologija sve više ulazi u sfere društva, od škola, preko pravosuđa, do religije. Chatbot je takođe doprinio sve raširenijoj debati o prednostima i opasnostima generativne vještačke inteligencije. Brojne od tih informacija su dokumentovane na stranici Vikipedije posvećenoj ChatGPT-u.
Drugi najčitaniji članak na Vikipediji u 2023. godini bila je godišnja lista umrlih, koja iz godine u godinu bilježi veliku posjećenost – 2022. je bila na četvrtom, a 2021. godine na prvom mjestu. Ove godine, veliku čitanost su imali i pojedinačni članci o poznatim preminulim osobama, uključujući Metjua Perija i Lizu Mari Prisli.
U međuvremenu, dugo očekivano Svjetsko prvenstvo u kriketu 2023. zauzelo je treće mjesto — a među 25 najčitanijih tekstova bila su još čak tri teksta o tom sportu, uključujući i onaj o indijskoj Premijer ligi, na četvrtom mjestu. To je prvi put da su sadržaji posvećeni kriketu dospjeli na listu koju Vikimedija objavljuje od 2015. godine.
Vikimedija je saopštila da se ove informacije odnose na podatke o čitanosti zaključno sa 28. novembrom 2023. godine. Konačni podaci za 2023. će biti objavljeni 3. januara 2024.
Zemlje iz kojih se u ovoj godini najviše ulazilo na tekstove na engleskoj Vikipediji su: SAD (33,2 milijarde pregleda), Ujedinjeno Kraljevstvo (9 milijardi), Indija (8,48 milijardi), Kanada (3,95 milijardi) i Australija (2,56 milijardi).
U nastavku slijedi lista od 25 najčitanijih članaka na Vikipediji na engleskom u 2023:
1. ChatGPT: 49.490.406 pregleda
2. Deaths in 2023 (Umrli u 2023.): 42.666.860
3. 2023 Cricket World Cup (Svetski kup u kriketu 2023): 38.171.653
4. Indian Premier League (Premijer liga Indije): 32.012.810
5. Oppenheimer (film): 28.348.248
6. Cricket World Cup (Svetski kup u kriketu): 25.961.417
7. J. Robert Oppenheimer (osoba): 25.672.469
8. Jawan (film): 21.791.126
9. 2023 Indian Premier League (Indijska premijer liga 2023): 20.694.974
10. Pathaan (film): 19.932.509
11. The Last of Us (TV serija): 19.791.789
12. Taylor Swift: 19.418.385
13. Barbie (film): 18.051.077
14. Cristiano Ronaldo: 17.492.537
15. Lionel Messi: 16.623.630
16. Premier League (Premijer liga): 16.604.669
17. Matthew Perry: 16.454.666
18. United States (Sjedinjene Države): 16.240.461
19. Elon Musk: 14.370.395
20. Avatar: The Way of Water (film): 14.303.116
21. India (Indija): 13.850.178
22. Lisa Marie Presley: 13.764.007
23. Guardians of the Galaxy Vol. 3 (film): 13.392.917
24. Russian invasion of Ukraine (Ruska invazija na Ukrajinu): 12.798.866
25. Andrew Tate: 12.728.616
Sutkinja u Teksasu odobrila abortus trudnici uprkos zabrani države
Sudija u Teksasu je u četvrtak trudnoj ženi, čiji fetus ima fatalnu dijagnozu, dala dozvolu da prekine trudnoću - što je slučaj bez presedana jer je u toj saveznoj državi zabranjen abortus. Više od 10 država je zabranilo prekid trudnoće otkako je Vrhovni sud poništio presudu Ro protiv Vejda.
Vjeruje se da je tužba Kejt Koks, 31-godišnje majke dvoje djece iz okoline Dalasa, prva od odluke Vrhovnog suda kojom se traži da se odobri abortus.
Nije poznato koliko će brzo Koks i proći kroz tu proceduru. Državna okružna sutkinja, demokrata Maja Gera Gembl, rekla je da će odobriti privremenu zabranu prilaska koja bi omogućila Koks da izvrši abortus, u skladu sa izuzecima koje Teksas dozvoljava kod prekida trudnoće.
Država će vjerovatno uložiti žalbu na tu odluku i tvrdi da Koks ne ispunjava kriterijume za medicinski izuzetak.
Koks i njen suprug prisustvovali su sudskom pretresu preko Zuma, ali se nisu obratili sudu.
Advokati Kejt Koks, koja je trudna 20 nedelja, rekli su da je ona otišla u Hitnu pomoć ove nedelje četvrti put otkako je ostala u drugom stanju.
Doktori su rekli Koks da bi, ako bi bebino srce prestalo da radi, izazivanje porođaja dovelo do rupture materice zbog prethodnih carskih rezova, i da bi još jedan takav zahvat ugrozio njenu sposobnost da nosi još jedno dijete.
„Ideja da gospođa Koks tako očajnički želi da bude roditelj i da bi zbog ovog zakona mogla da izgubi tu sposobnost je šokantna i bila bi prava pravna greška“, rekla je Gembl.
„Ne želim da nastavim sa bolom i patnjom koji su mučili ovu trudnoću ili da svoje tijelo ili svoje mentalno zdravlje izlažem riziku od nastavka trudnoće“, napisala je Koks u uvodniku objavljenom u listu Dalas Morning Njuz. „Ne želim da moja beba stigne na ovaj svijet samo da bih je gledala kako pati”.
Iako Teksas dozvoljava izuzetke pod zabranom, ljekari i žene tvrde da su zahtjevi tako nejasno sročeni da ljekari i dalje neće rizikovati da urade abortuse, kako se ne bi suočili sa potencijalnim krivičnim prijavama ili tužbama.
Državni zvaničnici su zatražili od Gembl da odbije zahtev, uz obrazloženje da Koks nije dokazala da joj je život u neposrednoj opasnosti, i da zbog toga ne može da bude izuzeta od zabrane.
„Ne postoje činjenice koje pokazuju da je gospođa Koks u većoj opasnosti, a kamoli životno ugrožena, u poređenju sa bezbroj žena koje svakodnevno rađaju sa sličnim medicinskim istorijama“, navela je država u sudskim podnescima.
Portparoli republikanskog državnog tužioca Teksasa Kena Pakstona nisu odmah odgovorili na upite da li će se država žaliti na ovakvu odluku sudije. Advokati Koks su tvrdili da će se rizici po njeno zdravlje pogoršati ako sudovi ne reaguju brzo.
Odluka je donijeta samo dva dana pošto je Koks podnijela tužbu, u kojoj se kaže da su joj ljekari rekli da će beba vjerovatno biti mrtvorođena ili da će živeti najviše nedelju dana.
Koks je imala carski rez u prethodnim trudnoćama. Saznala je da je trudna po treći put u avgustu i nekoliko nedelja kasnije joj je rečeno da je njena beba izložena velikom riziku od stanja poznatog kao trisomija 18, koje ima veoma veliku vjerovatnoću pobačaja ili mrtvorođenog deteta, i niske stope preživljavanja.
Tužba je podnijeta nedelju dana pošto je Vrhovni sud Teksasa saslušao argumente o tome da li je zabrana previše restriktivna za žene sa komplikacijama u trudnoći. Taj slučaj je među najvećim tekućim izazovima zabrane abortusa u SAD.
U julu, nekoliko žena iz Teksasa dalo je emocionalno svjedočanstvo o nošenju beba za koje su znale da neće preživjeti i o ljekarima koji nisu mogli da izvrše abortuse uprkos njihovom stanju. Sudija je kasnije presudio da je zabrana u Teksasu bila previše restriktivna za žene sa komplikacijama u trudnoći, ali je primjena te odluke u praksi brzo blokirana jer je država uložila žalbu.
Više od 40 žena izvršilo je abortus u Teksasu od kada je zabrana stupila na snagu, prema državnim zdravstvenim podacima, od kojih nijedna nije rezultirala krivičnim prijavama.
Biden: Posvećeni smo olakšavanju života domorodačkim zajednicama
Predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da je njegova administracija posvećena pisanju "novog i boljeg poglavlja istorije" za više od 570 domorodačkih zajednica u SAD tako što će im, između ostalog, olakšati pristup federalnom finansiranju.
