Najvažnije
Talibani iz osvete ubijali bivše pripadnike afganistanskih sigurnosnih snaga
Talibanske snage sprovele su više od 100 pogubljenja i prisilnih nestanaka u samo četiri afganistanske provincije, u nizu osvetničkih napada otkako su preuzeli vlast u augustu nakon povlačenja zapadnih snaga, navodi Human Rights Watch.
Napadi su dokumentovani u provincijama Gazni, Helmand, Kandahar i Kunduz između avgusta i kraja oktobra, ali se vjeruje da se to događalo širom Afganistana.
„Ciljali su na ljude protiv kojih su se borili. I mnogi slučajevi koje smo istraživali bili su ljudi koji su zaista bili na linijama fronta, ljudi koji su bili poznati talibanima na određenim lokalitetima”, rekla je autorica izvještaja Patricia Gossman u intervjuu za Glas Amerike.
Ona je rekla da su se napadi dogodili uprkos obećanjima talibana da se neće osvetiti.
„Ali ono što vidimo na terenu je u stvari da to ne važi, barem za neke ljude. Oni namjerno idu na ljude ili na osnovu ličnih odnosa i neprijateljstava ili zbog uloge koju su igrali”, rekao je Gossman.
Istraživači su prikupili dokaze iz 67 ličnih i telefonskih intervjua sa svjedocima, rođacima, bivšim vladinim zvaničnicima i talibanskim zvaničnicima.
U izvještaju se navodi da su talibani koristili evidencije o zapošljavanju koje je ostavila bivša vlada da identifikuju ljude za hapšenje i pogubljenje.
„Ono što je počelo, možda kao neka vrsta žurbe, možda inicijalnih ubistava iz osvete u prvim sedmicama, sada je izgleda mnogo promišljenije. Proširena je i na druge provincije i čini se da je to možda dio strategije da se osigura da ne dođe do ponovnog pokretanja opozicije protiv njih”, rekao je Gossman za Glas Amerike.
Human Rights Watch napominje da je vodstvo talibana naložilo pripadnicima jedinica Afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga (ANSF) koje su se predale da se registruju kod njih kako bi dobili pismo kojim se garantuje njihova sigurnost.
„Međutim, talibani su koristili ove provjere za privođenje i pogubljenje ili prisilni nestanak pojedinaca u roku od nekoliko dana od njihove registracije, ostavljajući njihova tijela rođacima ili zajednicama da ih pronađu”, navodi se u izvještaju.
U izvještaju se navodi smrt Baza Muhameda, koji je bio zaposlen u provinciji Kandahar u Nacionalnoj direkciji sigurnosti (NDS), bivšoj afganistanskoj državnoj obavještajnoj agenciji.
„Oko 30. septembra, talibanske snage su došle u njegovu kuću u gradu Kandaharu i uhapsile ga; rođaci su kasnije pronašli njegovo tijelo. Ubistvo, oko 45 dana nakon što su talibani preuzeli zemlju, sugeriše da su visoki zvaničnici naredili ili su barem znali za ubistvo”, navodi se u izvještaju.
Odgovor talibana
Talibani su rekli Human Rights Watchu da su otpustili odgovorne za zlostavljanja, ali nisu pružili dodatne detalje ili dokaze.
U govoru emitovanom u državnim medijima u subotu, talibanski mula Mohammed Hasan Akhund - koji tvrdi da je premijer Afganistana - optužio je bivše vladine zvaničnike da izazivaju probleme.
„Nacijo, budite oprezni. Oni koji su ostali od prethodne vlasti skrivajući se daju primjedbe i izazivaju uznemirenost, dovodeći ljude u zabludu da ne vjeruju svojoj vladi. Nacijo, budite na oprezu da nas neprijatelj ne pregazi ponovo, prkoseći našoj svetoj vladi, našoj sigurnosti”, rekao je Akhund.
Također, u izvještaju se kaže da talibani ciljaju i na ljude koje optužuju da podržavaju Islamsku državu provincije Horasan (ISKP), podružnicu terorističke skupine Islamske države.
See all News Updates of the Day
Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.
U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.
Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.
"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.
Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.
"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.
Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.
Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.
SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.
Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.
Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak
Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.
Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.
Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.
Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.
Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.
Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.
U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.
Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.
Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.
Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.
Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.
Xijeva trodnevna posjeta Moskvi
Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u ponedjeljak u trodnevnu državnu posjetu Moskvi kako bi se sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a na dnevnom redu su ruski rat u Ukrajini i mirovni prijedlog Kine.
Kina je prošlog mjeseca iznijela plan od 12 tačaka koji je osmišljen za okončanje rata Rusije i Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
Xi je u ponedjeljak u Rossiiskaya Gazeta, dnevniku koji izdaje ruska vlada, napisao da kineski prijedlog predstavlja „koliko je moguće jedinstvo stavova svjetske zajednice”, prema engleskom prijevodu članka koji je objavila kineska misija za Ujedinjenih nacija.
„Dokument služi kao konstruktivan faktor u neutralizaciji posljedica krize i promoviranju političkog rješenja. Složeni problemi nemaju jednostavna rješenja”, rekao je Xi.
U listu People's Daily, novinama Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, Putin je u ponedjeljak rekao: „Zahvalni smo na uravnoteženoj liniji (Kine) u vezi sa događajima koji se dešavaju u Ukrajini, na razumijevanju njihove pozadine i pravih uzroka”, navodi Associated Press.
„Pozdravljamo spremnost Kine da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju krize”, rekao je Putin, prenio je AP.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby izjavio je u petak za Glas Amerike: „Znamo da Kina i Rusija poboljšavaju i jačaju svoje odnose na mnogo različitih načina, obostrano. … Ono što nas brine je to što predsjednik Xi nije razgovarao sa [ukrajinskim] predsjednikom [Volodimirom] Zelenskim i vjerujemo da je važno da on to i učini — da ne dobije samo rusku perspektivu o ovom ratu, da dobije i perspektivu predsjednika Zelenskog.”
Kirby je također govorio o mirovnom planu koji je predložio Peking: „Bili bismo zabrinuti da na izlasku sa ovog sastanka postoji neka vrsta poziva na prekid vatre, jer upravo sada, iako prekid vatre zvuči dobro, zapravo ratifikuje dostignuća Rusije na terenu. To zapravo služi ruskoj svrsi da prekid vatre u suštini nazove zaustavljanje upravo sada bez ikakvog priznanja da je Rusija ilegalno unutar Ukrajine.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dvojica lidera razgovarati u ponedjeljak, a da će većina razgovora biti održana u utorak, javio je Nacionalni javni radio. On je rekao da se očekuje da će se Xi i Putin pojaviti pred novinarima u utorak.
Xijev plan da posjeti Moskvu najnoviji je znak rastuće diplomatske ambicije kineskog lidera, nakon prošlosedmične objave sporazuma uz posredovanje Pekinga koji je Iranu i Saudijskoj Arabiji omogućio da nakon sedam godina neprijateljstva ponovo uspostave diplomatske odnose.
Kina signalizira da želi biti uključena u budući mirovni proces, rekao je Moritz Rudolf, saradnik Paul Tsai China Centra na Pravnom fakultetu Yalea.
„Dio toga treba da se percipira kao 'međunarodna odgovorna velika sila'”, rekao je on za Glas Amerike.
Predlažući prekid vatre, čini se da Kinezi pokušavaju „spasiti nešto za Putina”, rekao je David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Bush.
„Ruske snage ne rade dobro”, rekao je on za Glas Amerike. „I ne treba nam kineska intervencija u ovom trenutku.”
Nisu svi promatrači brzi u odbacivanju diplomatskih poteza Pekinga.
S obzirom na to da je Putin spalio svoje mostove sa Zapadom i postao više ovisan o Kini, Xi bi mogao imati pristojne šanse za posredovanje u miru, rekao je George Beebe, direktor Velike strategije na Quincy Institute for Responsible Statecraft, think tanku koji zagovara suzdržanost u vanjskoj politici SAD-a.
„On ima ograničen manevarski prostor u potpunom odbacivanju kineske umiješanosti”, rekao je Beebe za Glas Amerike.
Xi i Putin su se posljednji put sreli u Kini prošle godine kada je Putin prisustvovao ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara i ponovo u septembru na regionalnoj konferenciji u Uzbekistanu.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u petak da će Xijeva posjeta Rusiji „promovisati stratešku koordinaciju i praktičnu saradnju između dvije zemlje i dati novi impuls razvoju bilateralnih odnosa”.
Ukrajinski predsjednik Zelenski će razgovarati sa Xijem telefonom nakon sastanka kineskog predsjednika s Putinom u Moskvi.
Xijeva posjeta Moskvi će biti njegova prva od kada je Rusija napala Ukrajinu prije skoro godinu dana. Kina je javno ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, kritizirajući zapadne sankcije Rusiji, prenio je Reuters.
Šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara i Paris Huang iz službe za mandarin Glasa Amerike dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijal za ovaj izvještaj došao je od Associated Pressa i Reutersa.
Potjernica za Putinom baca novo svjetlo na posjetu Xija Rusiji
Planovi kineskog predsjednika Xi Jinpinga da se sljedeće sedmice sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi su istakli aspiracije Kine za većom ulogom na svjetskoj sceni.
Ali su također otkrili izazove globalne diplomatije: nekoliko sati nakon najave putovanja u petak, za Putinom je izdata međunarodna potjernica zbog optužbi za ratne zločine, što je barem malo ispuhalo jedra Kine.
Nalet događaja - koji je uslijedio nakon kineskog posredovanja u sporazumu između Saudijske Arabije i Irana o obnavljanju diplomatskih odnosa i objavljivanju onoga što naziva "mirovnim planom" za Ukrajinu - uslijedio je dok Bidenova administracija oprezno gleda na poteze Pekinga da se snažnije potvrdi u međunarodnim poslovima.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak da vjeruje da je odluka Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da optuži Putina bila "opravdana". Obraćajući se novinarima dok je odlazio iz Bijele kuće u svoj dom u Delaveru, rekao je da je Putin "očigledno počinio ratne zločine".
Iako SAD ne priznaju sud, Biden je rekao da je "veoma jaka tačka" prozivanje ruskog lidera zbog njegovih postupaka u naredbi invazije na Ukrajinu.
Drugi američki zvaničnici privatno su izrazili zadovoljstvo što se jedno međunarodno tijelo složilo s ocjenom Washingtona da je Rusija počinila ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini.
Upitan o sastanku Xi-Putina, Biden je rekao: "Pa, videćemo kada će se taj sastanak održati."
Bidenova administracija vjeruje da se želja Kine da bude viđena kao posrednik za mir između Rusije i Ukrajine može biti kritičnije gledana sada kada je Putin zvanično osumnjičen za ratne zločine, prema dvojici američkih zvaničnika. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da govore o ovom pitanju javno, rekli su da se administracija nada da će nalozi pomoći da se do sada neutralne zemlje mobiliziraju da se uključe u sukob.
KOJI JE ZNAČAJ XI SASTANKA SA PUTINOM?
Posjeta Rusiji bit će prva posjeta Xija u inostranstvo otkako je izabran u treći mandat bez presedana za predsjednika Kine. To dolazi kada su Peking i Moskva intenzivirali veze u koracima koji su započeli neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu sastankom dvojice lidera u Pekingu tokom prošlogodišnjih Zimskih olimpijskih igara na kojem su proglasili partnerstvo bez ograničenja.
Od tada je Kina u više navrata stajala na strani Rusije u blokiranju međunarodne akcije protiv Moskve zbog ukrajinskog sukoba i, kažu američki zvaničnici, razmatra opskrbu Rusiji oružjem za podršku ratu. Ali isto tako je pokušala da se stavi u neutralniju ulogu, nudeći mirovni plan koji je u suštini ignorisan.
Na sastanku u Moskvi će se dvije strane vjerovatno ponovo posvetiti svom partnerstvu, koje obje smatraju ključnim za suzbijanje onoga što smatraju neprikladnim i nezasluženim uticajem SAD i njihovih zapadnih saveznika.
KOJI JE ZNAČAJ POTJERNICE MKS-a ZA PUTINOM?
U bliskoj budućnosti, malo je vjerovatno da će nalog MKS-a za Putinom i jednom od njegovih pomoćnica imati veći utjecaj na sastanak ili poziciju Kine prema Rusiji. Ni Kina ni Rusija – ni Sjedinjene Države ili Ukrajina – nisu ratificirale osnivački ugovor MKS-a. Sjedinjene Američke Države, počevši od Clintonove administracije, odbile su da se pridruže sudu, strahujući da bi njihov široki mandat mogao dovesti do krivičnog gonjenja američkih vojnika ili zvaničnika.
To znači da nijedna od četiri zemlje formalno ne priznaje jurisdikciju suda niti je vezana njegovim nalozima, iako je Ukrajina pristala da dozvoli neke istrage MKS-a o zločinima na svojoj teritoriji, a SAD su sarađivale s istragama MKS-a.
Osim toga, malo je vjerovatno da bi Putin otputovao u zemlju koja bi bila vezana obavezama prema MKS-u. Da jeste, upitno je da li bi ga ta država zaista uhapsila. Postoji presedan da su prethodno optuženi, posebno bivši sudanski predsjednik Omar Bashir, posjetili članove MKS-a, a da nisu bili pritvoreni.
Međutim, mrlja naloga za hapšenje mogla bi dobro djelovati protiv Kine i Rusije na sudu javnog mnijenja, a Putinov međunarodni status bi mogao biti pogođen osim ako optužbe ne budu povučene ili on ne bude oslobođen.
KAKAV JE POGLED IZ WASHINGTONA?
Američki zvaničnici nisu bili tihi kada je u pitanju planirana posjeta Xija Moskvi. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby nazvao je zalaganje Pekinga za momentalni prekid vatre u Ukrajini "ratifikacijom ruskog osvajanja" i upozorio da bi Rusi mogli iskoristiti primirje kako bi pregrupisali svoje pozicije "kako bi mogli ponovo pokrenuti napade na Ukrajinu u vrijeme po njihovom izboru.”
“Ne vjerujemo da je ovo korak ka pravednom, trajnom miru”, rekao je on. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ove sedmice pozvao je Xija da razgovara i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a ukrajinski lider je također izrazio interes za razgovore sa Xijem.
KAKAV JE POGLED IZ KIJEVA?
Govoreći prije objavljivanja naloga MKS-a, ukrajinski analitičari su upozorili na upadanje u potencijalnu zamku uoči sastanka Xi-Putina. "Moramo biti svjesni da su takvi mirovni pregovori zamka za Ukrajinu i njen diplomatski kor", rekao je Yurii Poita, koji vodi odjel za Aziju u New Geopolitics Research Networku sa sjedištem u Kijevu.
"Pod takvim uslovima, ovi mirovni pregovori neće biti usmjereni na mir", rekla je Nataliia Butyrska, ukrajinska analitičarka o politici vezanoj za istočnu Aziju. Ona je rekla da posjeta ne odražava toliko želju Kine za mirom, već njenu želju da igra glavnu ulogu u bilo kakvom postkonfliktnom rješenju.
“Kina ne pravi jasnu razliku između toga ko je agresor i ko je žrtva. A kada neka zemlja započne svoje mirovne aktivnosti ili barem nastoji pomoći stranama, nerazlikovanje će uticati na objektivnost”, rekla je Butyrska. “Iz moje perspektive, Kina nastoji da zamrzne sukob.”
KAKAV JE POGLED IZ MOSKVE?
Čak i ako Kina prestane pružati vojnu pomoć Rusiji, kako se boje SAD i njeni saveznici, Moskva vidi posjetu kao snažan signal kineske podrške koji dovodi u pitanje napore Zapada da izoluje Rusiju i zadaje teške udarce njenoj ekonomiji.
Portparol Kremlja Jurij Ušakov istakao je da Putin i Xi imaju "veoma posebne prijateljske i lične veze povjerenja" i pozdravio je mirovni plan Pekinga. “Izuzetno cijenimo suzdržanu, dobro izbalansiranu poziciju kineskog rukovodstva po ovom pitanju”, rekao je Ushakov.
Posmatrači kažu da uprkos tome što se Kina predstavlja kao posrednik, njeno odbijanje da osudi rusku akciju ne ostavlja nikakvu sumnju o tome gdje leži simpatija Pekinga.
„Kineski mirovni plan je smokvin list za odbijanje nekih zapadnih kritika o podršci Rusiji“, rekao je Alexander Gabuev, viši saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir. “Optika koju stvara je da Kina ima mirovni plan, obje strane u ratu su ga podržale i bile spremne da istraže mogućnosti, a onda je ubijena od strane neprijateljskog Zapada.”
KAKAV JE POGLED IZ PEKINGA?
Kineski zvaničnici su se hvalili svojim novootkrivenim uticajem u međunarodnoj areni, jer je spoljna politika njihove zemlje postala sve upornija pod Xijem.
Najavljujući posjetu, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je reklo da su veze Pekinga s Moskvom značajna svjetska sila. "Kako svijet ulazi u novi period turbulencija i promjena, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i važna sila, značaj i utjecaj kinesko-ruskih odnosa daleko prevazilaze bilateralne okvire", navodi se.
Posjeta je nazvana "putovanjem prijateljstva, daljnjim produbljivanjem međusobnog povjerenja i razumijevanja između Kine i Rusije, te učvršćivanjem političke osnove i temelja javnog mnijenja prijateljstva između dva naroda generacijama".
Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Aleksejevne Lvove-Belove komesarke za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, zbog otimanja djece sa okupirane ukrajinske teritorije.
Pretpretresno vijeće II Međunarodnog krivičnog suda („MKS“) izdalo je naloge za hapšenje za dvije osobe u kontekstu situacije u Ukrajini: g. Vladimira Vladimiroviča Putina i gđe Marije Aleksejevne Lvove-Belove, stoji u saopštenju MKS-a od 17.marta.
Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952., predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
"Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ili) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta)."
"Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva. (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta)."
"Pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece.
Vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.
Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprječavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće.
Navedeni nalozi za hapšenje izdati su na osnovu zahtjeva koje je Tužilaštvo podnijelo 22. februara 2023. godine", stoji u obrazloženju Suda.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u odgovoru za Radio Slobodna Evropa nazvala je nalog "besmislenim" jer Rusija nije potpisnica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda i "ne snosi nikakve obaveze prema njemu".
"Rusija ne sarađuje sa ovim tijelom, a mogući 'recepti' za hapšenje koji dolaze od Međunarodnog suda pravde za nas će biti pravno ništavni", rekla je ona.
