Sada blokirane više takse uključuju i 50 dolara za prijave za azil, što bi bilo prvi put da Sjedinjene Države to naplaćuju. Cijena prijave da se postane naturalizovani državljanin trebalo je da se poveća sa 640 na 1.170 dolara.
Oni koji se prijavljuju, a nemaju dovoljno sredstava, mogli su da zatraže da budu oslobođeni plaćanja taksi, ali nova pravila koja sad nisu stupila na snagu su eliminisala neke kategorije za tu mogućnost, kao što je prikazivanje teške finansijske situacije. Neki ljudi ne bi imali tu mogućnost zbog toga što bi se strožije gledalo koliko je niska visina prihoda domaćinstva.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju (USCIS), koja procesuira vize, zahtjeve za azil, naturalizaciju i druge, prijavila je ogroman pad prijava početkom godine zbog pandemije koronavirusa, a u nekom momentu je čak razmatrala da pošalje više od polovine zaposlenih na prinudni odmor. Za razliku od ostalih agencija, ogroman dio prihoda ove agencije dolazi od taksi.
Američki okružni sudija Džefri Vajt napisao je obrazloženje presude bazirano na nekoliko faktora. Rekao je da Trumpova administracija nije adekvatno pratila procedure za kreiranje novih pravila, uključujuči i to da su propustili da razmotre kako bi više takse uticale na one koji imaju niske prihode.
Vajt se složio sa argumetnima koje su iznijeli podnosioci tužbe, grupa osam neprofitnih organizacija, koje rade sa podnosiocima zahtjeva za američka dokumenta, a imaju niske prihode. Oni su naveli da su vršioci dužnosti u Sekretarijatu za nacionalnu bezbjednost na neregularan način preuzimali funkcije u isto vrijeme kada su nova pravila izdata.
Podnosioci tužbe u drugom federalnom slučaju imigracije imali su isti argument za Kevina Mekalinena, koji je imenovan za vodeću poziciju u Sekretarijatu prošle godine, a onda dao ostavku u novembru, i za Čada Vulfa, koji ga je naslijedio na mjestu vršioca dužnosti.
Odbrana tvrdi da su imenovanja bila regularna. Sudija Vajt pak smatra da će podnosioci prijave najvjerovatnije uspjeti da dokažu da nijedan ni drugi nisu na regularan način bili na funkciji vršilaca dužnosti sekretara za nacionalnu bezbjednost.
Zimski centri bez stranih radnika zbog viza
Skijaški centri u Americi nalaze načine kako da se bezbjedno otvore, uz obavezno nošenje maski, socijalnu distancu u redu za čekanje žičare i bez restorana. Međutim, Trumpova uredba od 22. juna kojom se privremeno obustavljaju razne radne vize, napravila je još jednu prepreku za dobru skijašku sezonu. Naime, otežala je dovođenje dovoljnog broja privremenih radnika, koji bi obavljali ključne poslove: kontrolisali rad žičara, služili hranu i čistili hotelske sobe.
Trump smatra da strani radnici predstavljaju rizik za američke dok zemlja pokušava da pokrene privredu.
U uredbi koja ističe krajem godne, navodi se da su "američkim radnicima konkurencija stranci za posao u svakom sektoru privrede, uključujući milione onih koji ulaze u SAD na privremene poslove".
Dejv Bird, direktor za regulativu Asocijacije nacionalnih skijaških centara, navodi da čak i tokom pandemije, Amerikanci žele stalan posao.
"Oni ne traže honorarne poslove", ističe Bird.
On navodi da između 7 i 8 hiljada radnika sa J-1 vizom radi u nekom od 470 skijaških centara svake godine. Još hiljadu do dvije dolazi u Ameriku sa H-2B vizama, koje su takođe na udaru Trumpove uredbe. Strani privremeni radnici čine između 5 i 10 odsto radne snage u američkim skijalištima, prema Birdu, koji smatra da je to ogroman postotak.
Prema Asocijaciji nacionalnih skijaških centara, u julu je polovina od 202 ispitana skijališta, objavila da ima problema sa radnom snagom u zimskoj sezoni 2019/2020, i da je prosječno 44 radnih mjesta ostalo nepopunjeno. U anketi se navodi da je 27 odsto skijališta imalo problema sa manjkom zaposlenih, i da je u prosjeku falio 21 radnik.
Mnogi sezonski poslovi ne nude povoljnosti kao što je zdravstveno osiguranje ili penzija, navodi Bird, i još je teže da domaći radnici dođu da rade u skijalištima koja su često u ruralnim oblastima sa skupim stanovima.
