Linkovi

Novi tajvanski predsjednik poziva Kinu da prestane s prijetnjama


Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju
Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te zatražio je u ponedjeljak od Kine da prekine svoje vojne i političke prijetnje, rekavši u svom inauguracijskom govoru da je mir jedini izbor i da Peking mora poštovati izbor tajvanskog naroda.

Lai je, obraćajući se okupljenima ispred predsjedničke kancelarije iz japanske kolonijalne ere u centru Tajpeja, ponovio poziv na pregovore s Kinom, koja na ponosno demokratsko ostrvo gleda kao na svoju teritoriju i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod kontrolu Pekinga .

Takođe želim da apelujem na Kinu da prestane politički i vojno zastrašivati Tajvan i da preuzme globalnu odgovornost sa Tajvanom da naporno radi na održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza i u regionu, kako bi se osiguralo da svijet bude bez straha od izbijanja rata", rekao je on.

"Također želimo ovo objaviti svijetu: Tajvan ne čini ustupke po pitanju demokratije i slobode. Mir je jedina opcija, a prosperitet je naš cilj za dugoročni mir i stabilnost."

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, upitano o inauguraciji, reklo je da je nezavisnost Tajvana "slijepa ulica" i da je bez obzira pod kojim zastavom, secesija osuđena na propast.

Kina je Laija više puta nazivala "separatistom" koji je rizikovao rat uoči njegovog izbora u januaru.

Tajvan je suočen sa pritiskom Kine, uključujući redovne aktivnosti vazduhoplovstva i mornarice u blizini ostrva, od pobjede na izborima Laija (64), koji je nadaleko poznat pod svojim engleskim imenom William.

Lai, koji je preuzeo dužnost od Tsai Ing-wen, budući da je bio njen potpredsjednik u protekle četiri godine, rekao je da ljudi moraju biti realistični u pogledu prijetnje i da Tajvan mora pokazati svoju odlučnost da se brani.

Sugrađani, imamo ideal da težimo miru, ali ne smijemo imati iluzije”, rekao je. “Prije nego što Kina odustane od upotrebe sile za invaziju Tajvana, građani moraju razumjeti ovo: čak i ako prihvatimo sve kineske zahtjeve i odustanemo od našeg suvereniteta, ambicija Kine da pripoji Tajvan neće nestati.”

Lai je dobio glasan aplauz nakon što je ponovio da Republika Kina - službeni naziv Tajvana - i Narodna Republika Kina "nisu podređene jedna drugoj".

Tajvansko ministarstvo odbrane je u svom dnevnom izvještaju u ponedjeljak o kineskim vojnim aktivnostima u prethodna 24 sata navelo da je šest kineskih aviona prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza, koja je ranije služila kao nezvanična granica, ali Kina kaže da ne priznaje.

Najmanje jedna od letjelica stigla je na 43 nautičke milje (80 km) od sjevernog tajvanskog lučkog grada Keelunga, prema karti koju je dostavilo ministarstvo. Ovakvi upadi postali su relativno česti posljednjih godina.

Ceremoniji prisustvuju bivši američki zvaničnici koje je poslao predsjednik Joe Biden, poslanici iz zemalja uključujući Japan, Njemačku i Kanadu, te čelnici nekih od 12 zemalja koje održavaju formalne diplomatske veze s Tajvanom, kao što je predsjednik Paragvaja Santiago Pena.

Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je Laiju, rekavši da se Sjedinjene Države raduju saradnji s njim "na unapređenju naših zajedničkih interesa i vrijednosti, produbljivanju naše dugogodišnje neslužbene veze i održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza".

Tajvanski borbeni avioni letjeli su u formaciji iznad Tajpeja nakon Laijevog govora.

Na kraju ceremonije, Lai i potpredsjednik Hsiao Bi-khim, bivši de facto ambasador Tajvana u Sjedinjenim Državama, predvodili su publiku u pjevanju uz pop pjesme dok su plesali na pozornici s ostalim izvođačima.

Lai je nosio ljubičastu kravatu, koja je predstavljala leptira porijeklom s Tajvana, i žutu iglu na reveru od cvijeća gorušice, uobičajene biljke na poljima širom ostrva.

Dobio je pečate koji simboliziraju njegovu predsjedničku moć od predsjednika parlamenta, uključujući pečat Republike Kine i pečat časti, oba donesena na Tajvan nakon što je republikanska vlada pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila kineski građanski rat od komunista Mao Cedunga.

Kasno u nedjelju, široko čitani kineski državni list Global Times rekao je da bi Lai mogao postati "sve provokativniji" kada preuzme dužnost.

"Dakle, dugoročno gledano, stanje odnosa između tjesnaca neće biti optimistično", navodi se u online komentaru.

Laijevi domaći izazovi također su veliki, s obzirom da je njegova Demokratska progresivna partija (DPP) izgubila svoju parlamentarnu većinu na januarskim izborima.

U petak su poslanici udarali, gurali i vrištali jedni na druge u ogorčenom sporu oko parlamentarnih reformi koje opozicija podržava. U utorak bi moglo biti više borbi kada poslanici nastave svoje rasprave.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG