Linkovi

Tajvanski izbori test za odnose SAD sa Kinom


Pristalice Hou Yu-iha, kandidata za predsjednika Tajvana iz glavne opozicione stranke Kuomintang (KMT) prisustvuju kampanji u Keelungu
Pristalice Hou Yu-iha, kandidata za predsjednika Tajvana iz glavne opozicione stranke Kuomintang (KMT) prisustvuju kampanji u Keelungu

Izbori na Tajvanu sljedeće sedmice predstavljaju izazove za Washington bez obzira ko pobijedi. Pobjeda vladajuće stranke sigurno će pogoršati tenzije s Kinom, dok bi trijumf opozicije mogao pokrenuti neugodna pitanja o politici odbrane ostrva.

Predsjednička i parlamentarna nadmetanja 13. januara predstavljaju prvi izazov u 2024. za cilj Bidenove administracije da stabilizuje veze s Kinom.

Peking tvrdi da je Tajvan kineska teritorija i otišao je toliko daleko da je izbore na ostrvu predstavio kao izbor između rata i mira preko Tajvanskog moreuza, upozoravajući da svaki pokušaj da se progura formalna nezavisnost Tajvana znači sukob. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnju o suverenitetu Kine.

Američki zvaničnici su izgleda pazili da izbjegnu da upravljaju ili da se miješaju u demokratski proces na otoku.

"Naša snažna očekivanja i nada su da ti izbori budu bez zastrašivanja ili prinude, ili uplitanja sa svih strana. Sjedinjene Države nisu uključene i neće biti uključene u ove izbore", rekao je američki ambasador u Kini Nicholas Burns u decembru.

Takva odvojenost se u prošlosti pokazala nezgodnom. Obamina administracija podigla je obrve prije izbora na Tajvanu 2012. godine kada je visoki američki dužnosnik izrazio sumnju u to da li bi tadašnji predsjednički kandidat Tsai Ing-wen mogao održati stabilne odnose s Kinom.

Tsai, iz Demokratske progresivne stranke (DPP), izgubio je te godine, ali je osvojio predsjedništvo 2016. i reizbor 2020., a tenzije s Kinom su porasle, što je izazvalo strah da bi Peking mogao postupiti po svom obećanju da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu silom ako bude potrebno.

Ograničenja mandata sprečavaju Tsaija da se ponovo kandiduje, ali Kina je ovogodišnjeg kandidata DPP-a i trenutnog potpredsjednika Tajvana Lai Ching-tea označila kao separatistu, a analitičari očekuju da će Peking pojačati vojni pritisak ako on pobijedi.

I DPP i najveća opoziciona stranka na Tajvanu, Kuomintang (KMT), kažu da samo oni mogu očuvati mir i da su se posvetili jačanju odbrane Tajvana. Obojica kažu da samo 23 miliona stanovnika Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti, iako KMT kaže da se snažno protivi nezavisnosti.

Washington također kaže da ne podržava nezavisnost, ali postoji određena zabrinutost u glavnom gradu SAD-a da bi pobjeda Hou Yu-iha iz KMT-a mogla potkopati napore SAD-a da pojačaju vojno odvraćanje Tajvana. Stranka se tradicionalno zalaže za bliže veze s Kinom, iako poriče da je pro-Peking.

"Usta administrativnih zvaničnika kažu da su neutralni, ali njihov govor tijela, koji se odražava u ukupnim političkim izjavama o Kini, kaže da podržavaju DPP koji poznaju, a ne KMT u koji nisu sigurni", rekao je Douglas Paal, bivši nezvanični američki ambasador u Tajvan.

Paal je rekao da na Tajvanu postoji ambivalentnost u pogledu većih ulaganja u odbranu, te da KMT vidi bolje načine za održavanje mira od vojne potrošnje, što bi značilo veće poreze bez izgleda da se poklope sa kineskim mogućnostima.

Laura Rosenberger, predsjednica Američkog instituta na Tajvanu, ureda sa sjedištem u Virdžiniji koji upravlja neslužbenim američkim vezama s Tajvanom, susrela se s Laijem i Houom tokom njihovih posjeta SAD prošle godine.

"Politika SAD o Tajvanu ostat će ista bez obzira koja je stranka na vlasti. Radujemo se saradnji s onim koga tajvanski birači izaberu", rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Neki američki zvaničnici se pripremaju da Kina poveća pritisak na Tajvan vojno, ekonomski i diplomatski, bez obzira na to ko bude izabran.

"Ovo će vjerovatno biti period pojačanih tenzija koji zahtijeva diplomatiju, jasne kanale komunikacije i ponavljanje važnosti mira, stabilnosti i status quo", rekao je visoki zvaničnik američke administracije za Reuters.

"Bili smo prilično jasni na sastancima (sa Kinom), izražavajući našu zabrinutost zbog vojne, ekonomske i druge prisile u cijelom svijetu", rekao je zvaničnik.

KUPITI VRIJEME ZA ODBRANU?

Jedna osoba upoznata s američkom politikom rekla je da su američki zvaničnici "razvili duboke odnose" sa svakim kandidatom i naglasili "važnost kontinuiteta u ključnim političkim oblastima", uključujući odbranu i održavanje statusa quo preko Strait-a.

Tokom godina, Washington je naglašavao da pitanje odbrane Tajvana ne može shvatiti ozbiljnije, te je snažno gurao Tajpej da od sebe napravi "dikobraza" protiv moguće kineske vojne akcije ulaganjem u isplativu, mobilnu i težu za uništavanje, vojnu imovinu.

Podrška američkog Kongresa Tajvanu je snažna, ali jedna od rijetkih stvari koje bi to mogle narušiti bio bi svaki potez bogatog ostrva da pauzira ili poništi svoje obaveze da poboljša sopstvene sposobnosti samoodbrane, kažu analitičari.

Svaka paraliza odbrambene politike na Tajvanu, ukoliko izbori dovedu do raskola između nove tajvanske administracije i većinske kontrole nad njenim parlamentom, vjerovatno bi izazvala konsternaciju u Washingtonu.

Dok neki postavljaju pitanje da li bi KMT bio isto toliko posvećen reformama odbrane i potrošnji kao DPP, pobjeda KMT-a mogla bi pustiti malo para iz dinamike unakrsnog tjesnaca, za koju Kina kaže da je najopasnije pitanje u američko-kineskim odnosima.

Kharis Templeman sa Instituta Hoover Univerziteta Stanford rekao je da su pitanja o posvećenosti KMT-a saradnji u oblasti odbrane valjana, ali da su u Washingtonu postojale istinske razlike u mišljenju o tome koji bi kandidat bio najbolji za interese SAD-a.

"Predsjedništvo Houa moglo bi pomoći u stabilizaciji odnosa između moreuza, smanjenju kratkoročne prijetnje i kupiti više vremena za provedbu reformi odbrane Tajvana", rekao je Templeman.

XS
SM
MD
LG