Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i pojačala je vojnu aktivnost oko ostrva posljednjih godina kako bi izvršila pritisak na Tajpej da prihvati svoje zahtjeve za suverenitetom.
"Liaoning sada prolazi kroz Tajvanski moreuz, plovi prema sjeveru duž zapadne središnje linije (prolaza) i mi ga pomno pratimo", rekao je novinarima ministar odbrane Wellington Koo.
Liaoning, najstariji kineski nosač aviona, učestvovao je u vojnim vježbama velikih razmjera Pekinga oko Tajvana prošle sedmice koje su osudili Tajpej i njegov ključni podržavalac Washington.
Među izvedenim vježbama bila je i blokada.
Koo je u srijedu upozorio da bi stvarna blokada Tajvana bila "čin rata" i da bi imala "veoma ozbiljan uticaj na globalnu ekonomiju".
Kina ima dva nosača aviona u aktivnoj službi, a treći je na pomorskim ispitivanjima. Liaoning je prethodno prošao kroz moreuz.
Činilo se da se vraća u luku Qingdao u istočnoj Kini preko ostrva Pratas, u sjevernom dijelu Južnog kineskog mora, radi "nadopunjavanja i neophodnog održavanja", rekao je Jiang Hsin-biao, vojni stručnjak na tajvanskom Institutu za nacionalnu odbranu i Security Research.
Njegovo učešće u nedavnim vojnim vežbama bilo je "u cilju vježbanja protiv stranih snaga i zastrašivanja Tajvana", rekao je Jiang za AFP.
Jači jezik
Peking je 14. oktobra poslao rekordan broj vojnih aviona, uključujući borbene avione i bespilotne letjelice, kao i ratne brodove u opkoljavanje Tajvana, što je, kako je Peking rekao, "strogo upozorenje separatističkim aktima snaga 'tajvanske nezavisnosti'".
Bio je to odgovor na govor predsjednika Tajvana Lai Ching-tea na Dan državnosti 10. oktobra u kojem je obećao da će se "opirati aneksiji" i insistirao na tome da Peking i Tajpej nisu podređeni jedni drugima.
Lai, koji je preuzeo dužnost u maju, koristio je oštriji jezik od svog prethodnika Tsai Ing-wen u odbrani suvereniteta Tajvana, razljutivši kineske lidere u Pekingu koji ga nazivaju "separatistom".
Taipei je u utorak rekao da bi vježba bojeve vatre mogla biti dio "taktike Pekinga za jačanje svog zastrašivanja u kombinaciji s dinamikom u Tajvanskom moreuzu".
Tokom vikenda, američki i kanadski ratni brod prošli su kroz Tajvanski moreuz dug 180 kilometara, što je dio redovnih prolaza Washingtona i njegovih saveznika koji su trebali ojačati svoj status međunarodnog plovnog puta.
Peking je osudio prolaz kao narušavanje "mira i stabilnosti" u moreuzu.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je u srijedu da je otkrilo 15 kineskih vojnih aviona i šest mornaričkih brodova na nebu i vodama oko ostrva u periodu od 24 sata do 6 sati ujutro u srijedu.
Kinom i Tajvanom vladaju odvojeno od 1949. godine nakon što su nacionalističke snage Čang Kaj Šeka pobjegle na ostrvo nakon poraza od komunističkih boraca Mao Cetunga.
Dok Tajvan ima svoju vladu, vojsku i valutu, Peking insistira da je ostrvo dio njegove teritorije i odbija da isključi upotrebu sile kako bi ga stavio pod svoju kontrolu.
