Istraživači iz Rush University Medical Center u Illinoisu analizirali su podatke o svjetlosnom zagađenju u 48 saveznih država Sjedinjenih Američkih Država i usporedili ih s medicinskim podacima iz istih područja.
Rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost između svjetlosnog zagađenja i pojave Alzheimerove bolesti, pri čemu je utvrđeno da su osobe mlađe od 65 godina posebno ranjive na ovaj oblik zagađenja. Istraživanje je objavljeno početkom septembra u Frontiers in Neuroscience
Kod mlađih od 65 godina, svjetlosno zagađenje je prepoznato kao glavni faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, ispred faktora kao što su zloupotreba alkohola ili kronične bolesti.
Iako su ranija istraživanja pokazala da je san ključan za opće zdravlje mozga, novo istraživanje ukazuje da bi izloženost umjetnom svjetlu tokom noći mogla biti značajan okolišni faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Ova vrsta svjetla ometa prirodne ritmove tijela, koji su ključni za regulaciju sna, i može pridonijeti nizu zdravstvenih problema, uključujući neurodegenerativne bolesti.
Studija je također pokazala da je utjecaj svjetlosnog zagađenja izraženiji kod mlađih osoba. Kod starijih osoba, svjetlosno zagađenje se pokazalo kao važan faktor rizika, ali je bilo manje značajno u poređenju s drugim poznatim faktorima rizika poput dijabetesa, visokog krvnog pritiska, zloupotrebe alkohola i hroničnih bolesti poput bubrežnih oboljenja.
S druge strane, kod osoba mlađih od 65 godina, svjetlosno zagađenje je identifikovano kao glavni faktor rizika za Alzheimerovu bolest među onima ispitanima u studiji.
Ovi rezultati sugerišu da bi mlađe generacije mogle biti osjetljivije na štetne učinke umjetnog svjetla tokom noći, iako uzroci te povezanosti još uvijek nisu u potpunosti razumljivi.
Umjetno svjetlo, naročito ono koje je prisutno tokom noći, ometa prirodne procese stvaranja melatonina – hormona odgovornog za regulaciju sna.
Iako uzročno-posljedična veza između svjetlosnog zagađenja i Alzheimerove bolesti nije u potpunosti dokazana, nalazi ove studije dodatno ukazuju na važnost pravilne regulacije sna i izbjegavanja nepotrebnog izlaganja umjetnom svjetlu, poput svjetla ekrana.
Ranije studije već su sugerirale da je kvaliteta sna važna za dugoročno očuvanje zdravlja mozga, a nedostatak sna ili njegova poremećenost može povećati rizik od demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.
Ovi nalazi otvaraju vrata daljnjim istraživanjima o vezi između okolišnih faktora i neurodegenerativnih bolesti. Budući da se svjetlosno zagađenje može smanjiti ili eliminisati, ova otkrića ukazuju na mogućnost da promjene u načinu života, poput smanjenja izloženosti umjetnom svjetlu tokom noći, mogu potencijalno smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
To bi moglo biti posebno važno za mlade osobe koje su, prema ovoj studiji, podložnije štetnim utjecajima noćnog svjetlosnog zagađenja.
