"Bez preventivnih strategija, pandemije će se pojavljivati češće, širiti se brže, ubijati više ljudi i utjecati na globalno gospodarstvo s razornijim utjecajem nego ikad prije"," stoji u izvještaju Međuvladine platforme za znanstvenu politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosistema, globalnog stručnog tijela koje savjetuje vlade.
Autori kažu kako bi otprilike 50 milijardi dolara godišnje u prevenciji pandemije uštedjelo svijetu oko hiljadu milijardu dolara godišnje u prosjeku, ekonomske štete, a da se ne spominje šteta u ljudskoj patnji.
Izvještaj predlaže načine za usmjeravanje fokusa na prevenciju, umjesto pokušaja obuzdavanja pandemija nakon što se dogode.
Prelijevanje
Od jula je ekonomska šteta od COVID-19 iznosila najmanje 8 hiljada milijardi dolara, računaju autori.
To je samo najnovija skupa nova zarazna bolest nakon HIV-a / AIDS-a, SARS-a, ebole, zike, svinjske gripe H1N1 i drugih.
Sve ove smrtonosne bolesti potječu od životinja prije nego što su se "prelile" na ljude. Gotovo tri četvrtine svih novih bolesti imaju životinjsko porijeklo. A postoji još stotine hiljada zaraznih virusa koji još nisu otkriveni, napominje se u izvještaju.
Ali nemojte kriviti životinje. Stopa prelijevanja povećala se zbog ljudskih aktivnosti.
COVID-19 glavni je primjer problema, kažu autori. Koronavirus koji uzrokuje bolest vjerojatno je nastao od šišmiša u Kini, gdje se sve veća ljudska populacija sve više upušta u stanište divljih životinja. Vjerojatno se proširio putem trgovine divljači, na tržnici na kojoj prodavači prodaju divlje životinje za hranu i lijekove.
Krčenje šuma, poljoprivredna ekspanzija, urbanizacija i druge promjene u korištenju zemljišta odgovorne su za otprilike trećinu svih novih bolesti koje se pojavljuju od 1960. godine, kaže se u izvještaju. Globalna trgovina divljim životinjama vrijedna više od 100 milijardi dolara također je odgovorna za širenje novih i postojećih bolesti te predstavlja prijetnju biološkoj raznolikosti.
Nije prekasno
Međutim, "ovo nije izvještaj o propasti i mraku u kojem se kaže da će svijet završiti i da je prekasno", rekao je autor izvještaja Peter Daszak, predsjednik Saveza EcoHealth, globalne organizacije za zaštitu, očuvanje i razvoj. "Ovo je optimističan poziv na akciju."
Trenutačna strategija za rješavanje pandemija je pričekati da se pojave i pokušati ih identificirati prije nego što se prošire, rekao je Daszak.
COVID-19 pokazao je nedostatke u tom planu. Kineske vlasti pokušale su je obuzdati nakon što se bolest pojavila krajem prošle godine, ali bilo je prekasno.
"I ovdje čekamo da cjepivo i lijekovi djeluju", rekao je Daszak. "To nije dobra strategija. Moramo učiniti više."
Izvještaj poziva na "transformativne promjene prema sprječavanju pandemija".
Dio te promjene mora doći od potrošača.
Jedna promjena uključuje konzumiranje mesa.
Potražnja za pogonima na meso povećala je rizik od pandemije na dva načina, kaže se u izvješću. Hranjenje životinjama glavni je pokretač krčenja šuma. Također, intenzivna poljoprivreda životinja, koja spakuje mnoge životinje u male prostore, često u neposrednoj blizini ljudi, klicama olakšava skakanje s vrste na vrstu.
"Možemo i dalje jesti meso", rekao je Daszak, "ali to moramo činiti na mnogo održiviji način ako se želimo riješiti pandemije."
Izvještaj predlaže poreze na meso ili stoku ili druge načine za uključivanje troškova pandemije u cijenu proizvodnje i potrošnje.
Potrošači također mogu potaknuti promjene pritiskom na kompanije da, na primjer, smanje krčenje šuma.
"Globalne profitne tvrtke brinu o tome što mi, javnost, mislimo o njima", rekao je Daszak. "Oni reagiraju kad ih ljudi prozovu."
Vladina politika trebala bi se usredotočiti i na prevenciju pandemije, kažu autori.
Rizik od pojave bolesti treba uzeti u obzir u svako veliko planiranje korištenja zemljišta. Provedba trgovine divljači treba se usredotočiti na smanjenje ili uklanjanje vrsta s velikim rizikom od širenja bolesti. A pojačano praćenje bolesti trebalo bi se usredotočiti na veze između zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša, poznatog kao pristup Jednog zdravlja.
Sve je ove prijedloge, primijetio je, "lako reći, doista je teško izvesti".
Te bi mjere i druge koštale oko 40 do 58 milijardi dolara godišnje, kaže se u izvješću.
No, s računom za pandemiju u prosjeku trilion dolara godišnje, rekao je Daszak, "unca prevencije vrijedi stotinu kilograma lijeka".
