Linkovi

Izvještaj: Cijena globalnog zagađenja plastikom u 2019. veća od BDP-a Indije


Ljudi hodaju pored hrpe plastike koju je okean izbacio na obalu nakon požara na kontejnerskom teretnjaku MV X-Press Pearl u Kapungodi, u predgrađu Kolumba, Šri Lanka, 11. juna 2021.
Ljudi hodaju pored hrpe plastike koju je okean izbacio na obalu nakon požara na kontejnerskom teretnjaku MV X-Press Pearl u Kapungodi, u predgrađu Kolumba, Šri Lanka, 11. juna 2021.

Troškovi usljed zagađenja, emisija i čišćenja plastike proizvedene samo u 2019. godini mogli bi da dostignu i 3,7 hiljada milijardi dolara, navodi se u izvještaju koji je u ponedjeljak objavila dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode WWF, upozoravajući na ekološki i ekonomski teret ovog "naizgled jeftinog" materijala.

Sve je veća međunarodna zabrinutost zbog ogromne količine plastike na bazi fosilnih goriva koja ulazi u životnu sredinu, pošto se mikroplastika infiltrirala čak i u najudaljenije i inače netaknute dijelove planete.

U svom izvještaju, WWF piše da se društva "nesvjesno utapaju" plastici. Izvještaj procjenjuje da su doživotni troškovi proizvodnje 2019. veći od bruto domaćeg proizvoda (BDP) jedne Indije.

"Čini se da je plastika relativno jeftin materijal, kada se gleda tržišna cijenu koju primarni proizvođači plastike plaćaju za sirovu plastiku. Međutim, ova cijena ne uzima u obzir pune troškove nametnute tokom 'životnog' ciklusa plastike", kaže se u izvještaju "Plastika: Troškovi za društvo, životnu sredinu i ekonomiju" koji je za WWF izradila konsultantska kuća Dalberg.

Plastika je svuda

Procjenjuje se da bi, ukoliko ne dođe do usaglašene međunarodne akcije, predviđeno udvostručenje proizvodnje plastike moglo da dovede do porasta troškova do 2040. godine na 7,1 hiljada milijardi dolara.

Analiza je razmatrala faktore uključujući emisije gasova staklene bašte u proizvodnom procesu, uticaje na zdravlje, upravljanje otpadom i procjene smanjenja ekonomskih usluga ekosistema na kopnu i u vodi.

Od 1950-ih, proizvedeno je otprilike 8,3 milijardi metričkih tona plastike, od čega je oko 60 posto bačeno na deponije ili u prirodno okruženje.

Sitni fragmenti otkriveni su unutar ribe u najdubljim rasjedima okeanskog dna i u uzorcima arktičkog slanog leda.

Procjenjuje se da ostaci uzrokuju smrt više od milion morskih ptica i više od 100.000 morskih sisara svake godine.

"Tragično, kriza zagađenja plastikom ne pokazuje znake usporavanja, ali je posvećenost njenom rješavanju dostigla nivo bez presedana", rekao je u saopštenju Marco Lambertini, generalni direktor WWF International

"Više plastike nego ribe"

Izvještaj je objavljen na sastanku Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) u francuskom lučkom gradu Marseju, na kojem se razmatra jedan prijedlog koji poziva na okončanje zagađenja plastikom do 2030.

Ranije u septembru, Evropska unija bacila je sve na kartu poziva za pravno obavezujući međunarodni sporazum za smanjenje zagađenja plastikom, tokom razgovora u Ženevi, čiji su domaćin Ujedinjene nacije (UN).

U UN-ovom programu za zaštitu prirodne sredine rečeno je da se planeta "utapa u zagađenju plastikom" sa oko 300 miliona metričkih tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine.

Predložena rezolucija će se razmatrati na Skupštini UN-a za životnu sredinu sljedeće godine u Najrobiju.

Francuska ministarica zadužena za biodiverzitet, Berangere Abba​, rekla je da će, ako svijet ne preduzme akciju, do 2050. biti "više plastike u okeanima nego ribe".

XS
SM
MD
LG