Za nastavak procesa opoziva i početak suđenja glasalo je 55 senatora dok je 45 bilo protiv. Samo petero republikanaca pridružilo se svih 50 demokrata. Da bi bivši predsjednik bio osuđen potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se okrene protiv Trumpa, pod uslovom da sve demokrate glasaju da je Trump kriv nakon što saslušaju argumente na suđenju koje počinje 9. februara.

Trumpov pristalica, senator Rand Paul, izdejstvovao je glasanje o tome da li treba nastaviti sa suđenjem, koje je opisao kao "neustavnu šaradu".

On je tvrdio da Senat ne može da drži suđenje privatnom licu, što Trump sada jeste, nakon što mu je mandat istekao prošle srijede, a demokrata Joe Biden inaugurisan kao 46. predsjednik. Senat je, zapravo, ranije držao suđenja privatnim licima.

I prije glasanja, mnogi republikanci u Senatu po svemu sudeći su se udaljili od ideje da Trumpa treba osuditi zbog podsticanja pobune kada su stotine njegovih pristalica - možda čak 800, prema procejnama zvaničnika - pokušale da dođu do članova Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu za vijreme potvrde Bidenove pobjede na novembarskim iizborima.

Svih 100 senatora položilo je zakletvu da će biti nepristrasna porota na predstojećem suđenju. U slučaju da Trump bude osuđen, prostom većinom glasova moglo bi da mu se zabrani da se ikada ponovo kandiduje za javni položaj.

Biden koji je 36 godina proveo u Senatu a osam godina bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, izjavio je u ponedjeljak za CNN da podržava suđenje ali da ne vjeruje da će dovoljno republikanaca glasati protiv Trumpa da bi bivši predsjednik bio osuđen.

Senator Lindsay Graham, Trumpov pristalica koji je bivšeg predsjednika savjetovao u pogledu predstojećeg procesa u Senatu, izjavio je: "Postoji samo šačica republikanaca, sve manji broj, koji će glasati protiv njega."

Brojni republikanski senatori izjavili su da Trump snosi izvjesnu odgovornost za nerede u Capitolu, u kojima je stradalo petero ljudi, među kojima i jedan policajac.

Na skupu blizu Bijele kuće 6. januara, Trump je nastavio da iznosi neosnovan optužbe da je izbore izgubio zbog krađe glasova i pozvao svoje pristalice da marširaju do Capitola i "bore se" da ponište Bidenovu pobjedu. Proteklih nedjelja, vlasti su uhapsile na desetine izgrednika koji su upali u Kongres - svjetski poznati simbol američke demokratije. Desetine demonstranata su i dalje pod istragom.

Međutim, nekoliko republikanskih zakonodavaca, uprkos tome što su kritikovali Trumpa, postavili su pitanje zbog čega se suđenje održava sada kada on više nije na položaju, i sugerisali da su za nasilje uglavnom bili odgovorni sami izgrednici.

"Saslušaćemo (argumente protiv Trumpa) ali i dalje me brine ustavnost svega ovoga i presedan koji se postavlja u pokušaju da se osudi privatni građanin", izjavila je senatorica Joni Ernst. "Pokazao je loše liderstvo, mislim da se svi slažemo, ali ti ljudi su ušli u Capitol, uradili su to svjesno, dakle oni snose odgovornost."

Republikanski senator Ron Johnson rekao je: "Zašto ovo radimo? Ne mogu da zamislim ništa što bi više izazvalo podjele i manje donijelo oporavak od održavanja suđenja za opoziv predsjednika koji je već sišao sa položaja. To je prosto osvetoljubivo. To je besmisleno."

Lider senatske većine Chuck Schumer odbacio je navode republikanaca da bi Trump trebalo da izbjegne suđenje zato što mu se mandat okončao.

"Izgleda se neki nadaju da bi republikanci mogli da se suprotstave opozivu bivšeg predsjednika kao samom procesu, umjesto da se suoče sa njegovim užasnim ponašanjem", rekao je on. "Želim da budem savršeno jasan: to neće proći."

Dva vodeća američka dnevnika Washington Post i New York Times objavili su da njihova istraživanja pokazuju veliko protivljenje među republikanskim senatorima prema osudi Trumpa. Post navodi da se 29 od 50 republikanaca protivi tome da predsjednik bude osuđen, dok Times piše da je protiv osuđujuće presude 27 senatora.

Kako se može vidjeti na fotografijama napravljenim oko 16 sati i prema nezvaničnoj potvrdi izvora Detektora iz Agencije, nekoliko radnika napustilo je zgradu nakon što su završili uobičajeno radno vrijeme.

Nekoliko radnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci vratilo se na posao u petak poslijepodne nakon što im je ranije tokom dana rečeno da napuste kancelarije.

To se desilo zbog stupanja na snagu zakona koji zabranjuje rad ove policijske agencije u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen nakon prvostepene presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. On je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika.

Većina radnika Ureda u Banjoj Luci jutros je napustila svoje kancelarije, ali je manji broj njih ostao, da bi se nekolicina vratila u poslijepodnevnim satima, potvrdio je izvor iz SIPA-e za Detektor govoreći pod uslovom anonimnosti.

Detektor nije mogao zvanično potvrditi ove navode. Glasnogovornica SIPA-e Jelena Miovčić nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Ranije tokom dana su iz SIPA-e saopštili da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nisu dolazili ispred prostorija Regionalne kancelarije Banja Luka, nakon medijskih izvještaja da je entitetska policija preuzela kancelarije Agencije u Banjoj Luci. Ovo je prvo zvanično saopštenje SIPA-e od kada je na snagu stupio zakon koji im zabranjuje rad u Republici Srpskoj.

Rad u prostorijama sjedišta SIPA-e u Istočnom Sarajevu se odvija nesmetano, navodi se u zvaničnom saopštenju. Nisu komentarisali navode da su uposlenici Regionalne kancelarije u Banjoj Luci napustili prostorije.

Iz SIPA-e danima nisu odgovarali na upite Detektora o odnosu prema zakonu koji je usvojila Narodna skupština RS-a i prema kojem im je zabranjen rad u ovom entitetu.

Zakoni usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na teritoriji RS-a, stupili su na snagu u četvrtak, a od petka će biti u punoj primjeni, potvrdila je jučer Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS-a, gostujući na entitetskom javnom emiteru.

Detektor je ranije objavio da je direktor SIPA-e Ćulum samo povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Kasnije je rekao da sigurnost u BiH nije ugrožena i da on radi uobičajeni posao.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.