Najnovije
Suđenje Trumpu će se održati u Senatu uprkos žestokom otporu republikanaca

Većina republikanaca u Senatu glasala je u utorak protiv održavanja političkog suđenja za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optuženog za podsticanje pobune njegovih pristalica, koje su 6. januara upale u zgradu Kongresa. To govori da Trump ponovo ima dovoljno glasova da bude oslobođen optužbi u Senatu.
Za nastavak procesa opoziva i početak suđenja glasalo je 55 senatora dok je 45 bilo protiv. Samo petero republikanaca pridružilo se svih 50 demokrata. Da bi bivši predsjednik bio osuđen potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se okrene protiv Trumpa, pod uslovom da sve demokrate glasaju da je Trump kriv nakon što saslušaju argumente na suđenju koje počinje 9. februara.
Trumpov pristalica, senator Rand Paul, izdejstvovao je glasanje o tome da li treba nastaviti sa suđenjem, koje je opisao kao "neustavnu šaradu".
On je tvrdio da Senat ne može da drži suđenje privatnom licu, što Trump sada jeste, nakon što mu je mandat istekao prošle srijede, a demokrata Joe Biden inaugurisan kao 46. predsjednik. Senat je, zapravo, ranije držao suđenja privatnim licima.
I prije glasanja, mnogi republikanci u Senatu po svemu sudeći su se udaljili od ideje da Trumpa treba osuditi zbog podsticanja pobune kada su stotine njegovih pristalica - možda čak 800, prema procejnama zvaničnika - pokušale da dođu do članova Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu za vijreme potvrde Bidenove pobjede na novembarskim iizborima.
Svih 100 senatora položilo je zakletvu da će biti nepristrasna porota na predstojećem suđenju. U slučaju da Trump bude osuđen, prostom većinom glasova moglo bi da mu se zabrani da se ikada ponovo kandiduje za javni položaj.
Biden koji je 36 godina proveo u Senatu a osam godina bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, izjavio je u ponedjeljak za CNN da podržava suđenje ali da ne vjeruje da će dovoljno republikanaca glasati protiv Trumpa da bi bivši predsjednik bio osuđen.
Senator Lindsay Graham, Trumpov pristalica koji je bivšeg predsjednika savjetovao u pogledu predstojećeg procesa u Senatu, izjavio je: "Postoji samo šačica republikanaca, sve manji broj, koji će glasati protiv njega."
Brojni republikanski senatori izjavili su da Trump snosi izvjesnu odgovornost za nerede u Capitolu, u kojima je stradalo petero ljudi, među kojima i jedan policajac.
Na skupu blizu Bijele kuće 6. januara, Trump je nastavio da iznosi neosnovan optužbe da je izbore izgubio zbog krađe glasova i pozvao svoje pristalice da marširaju do Capitola i "bore se" da ponište Bidenovu pobjedu. Proteklih nedjelja, vlasti su uhapsile na desetine izgrednika koji su upali u Kongres - svjetski poznati simbol američke demokratije. Desetine demonstranata su i dalje pod istragom.
Međutim, nekoliko republikanskih zakonodavaca, uprkos tome što su kritikovali Trumpa, postavili su pitanje zbog čega se suđenje održava sada kada on više nije na položaju, i sugerisali da su za nasilje uglavnom bili odgovorni sami izgrednici.
"Saslušaćemo (argumente protiv Trumpa) ali i dalje me brine ustavnost svega ovoga i presedan koji se postavlja u pokušaju da se osudi privatni građanin", izjavila je senatorica Joni Ernst. "Pokazao je loše liderstvo, mislim da se svi slažemo, ali ti ljudi su ušli u Capitol, uradili su to svjesno, dakle oni snose odgovornost."
Republikanski senator Ron Johnson rekao je: "Zašto ovo radimo? Ne mogu da zamislim ništa što bi više izazvalo podjele i manje donijelo oporavak od održavanja suđenja za opoziv predsjednika koji je već sišao sa položaja. To je prosto osvetoljubivo. To je besmisleno."
Lider senatske većine Chuck Schumer odbacio je navode republikanaca da bi Trump trebalo da izbjegne suđenje zato što mu se mandat okončao.
"Izgleda se neki nadaju da bi republikanci mogli da se suprotstave opozivu bivšeg predsjednika kao samom procesu, umjesto da se suoče sa njegovim užasnim ponašanjem", rekao je on. "Želim da budem savršeno jasan: to neće proći."
Dva vodeća američka dnevnika Washington Post i New York Times objavili su da njihova istraživanja pokazuju veliko protivljenje među republikanskim senatorima prema osudi Trumpa. Post navodi da se 29 od 50 republikanaca protivi tome da predsjednik bude osuđen, dok Times piše da je protiv osuđujuće presude 27 senatora.
See all News Updates of the Day
Jablanica: U toku procjena sigurnosti oštećenih kuća
Glas Amerike je preko vikenda posjetio pogođena područja u Jablanici. Četiri mjeseca nakon poplava i odrona, prizori su sablasni, a budućnost mještana neizvjesna. Ovih dana procjenjuje se statika oštećenih kuća i sigurnost stradalih područja.
Treći savezni sudija blokirao Trumpov nalog o državljanstvu po rođenju

Treći savezni sudija u ponedjeljak je blokirao izvršnu naredbu predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju državljanstva po rođenju za djecu ljudi koji su u SAD ilegalno.
Odluka američkog okružnog sudije Josepha N. Laplantea u New Hampshireu dolazi nakon dvije slične presude sudija u Seattleu i Marylandu prošle sedmice. U tužbi koju je podnijela Američka unija za građanske slobode tvrdi se da Trumpova naredba krši Ustav i "pokušava da uruši jednu od najosnovnijih američkih ustavnih vrijednosti".
Trumpova republikanska administracija tvrdi da djeca nedržavljana nisu "pod jurisdikcijom" Sjedinjenih Država i stoga nemaju pravo na državljanstvo.
Administracija se žali na blokiranje Trumpovog izvršnog naloga sudaca u Seattleu.
U središtu tužbi u tri slučaja je 14. amandman na Ustav, ratifikovan 1868. nakon građanskog rata i odluke Vrhovnog suda Dred Skota, u kojoj je utvrđeno da Skot, porobljeni čovjek, nije bio građanin uprkos tome što je živio u državi u kojoj je ropstvo bilo zabranjeno.
Godine 1898., u slučaju poznatom kao Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, Vrhovni sud SAD-a utvrdio je da su jedina djeca koja nisu automatski dobila američko državljanstvo nakon rođenja na tlu SAD-a bila djeca diplomata, koji su odani drugoj vladi; neprijatelji prisutni u SAD-u tokom neprijateljske okupacije; oni rođeni na stranim brodovima; i one rođene od pripadnika suverenih indijanskih plemena.
SAD su među 30-ak zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju - princip jus soli ili "pravo tla". Većina ih je u Americi, a među njima su Kanada i Meksiko.
Studenti na protestima u Sarajevu zatražili pokretanje istraga zbog poplava u oktobru
Neformalna grupa studenata “Hoće l’ ta promjena” zatražila je ispred Parlamentarne skupštine BiH hitno pokretanje istraga i podizanje optužnica protiv odgovornih osoba.
Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće u poplavama, o čemu je ranije pričala za Detektor. Kaže da je na današnje proteste došla da traži pravdu i odgovornost za stradale sugrađane.
“Pravo je vrijeme i prava lokacija. Dosta smo čekali i dosta smo šutjeli. Nemamo nikakvih informacija. Nadam se da će zahtjevi biti ispunjeni. Da li će odmah poslije prvog protesta, sumnjam”, kaže ona, dodajući da će se protesti dešavati dok se ne ispune zahtjevi.
Jedan od zahtjeva studenata je i hitno informisanje javnosti o svim radnjama poduzetim od nadležnih službi, organa i institucija, krivično sankcionisanje svih odgovornih za rad “ilegalnog kamenoloma” koji je izazvao smrt 19 ljudi u Donjoj Jablanici, te reviziju svih kamenoloma i drugih ekološki opasnih projekata koji predstavljaju buduću opasnost po živote ljudi širom BiH.
Na jednočasovnom okupljanju studenti su zatražili krivično sankcionisanje odgovornih unutar nadležnih organa, službi i institucija koji su propustili preventivno djelovati i spriječiti smrt 27 ljudi u poplavama u oktobru 2024. godine, kao i usklađivanje svih prostornih planova s mapom klizišta i mapom bujičnih rijeka širom BiH.
Zahtijevaju od nadležnih objavljivanje podataka o prikupljenoj pomoći, javno objavljivanje utroška svih sredstava kako iz budžeta Federacije, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja, te javno objavljivanje planova i dinamike sanacija poplavljenih područja.
Detektor je ranije analizirao kako se troši novac doniran nakon poplava. Analiza je pokazala da su na donatorske račune općina i kantona uplaćeni milioni maraka za pomoć poplavljenim područjima, ali da općine i dalje oklijevaju podijeliti podatke kako se ovaj novac troši.
Imran Pašalić, predsjednik Studentskog parlamenta u Sarajevu (SPUS), rekao je da se mora ispitati ljudski faktor i podsjetio da je u Sarajevu aktivno klizište čija sanacija još uvijek nije pokrenuta.
“Ako odustanemo od pravde i slobode kao ideala, pokazujemo da nismo za ovo društvo. Ova masa ljudi pokazuje da nismo podijeljeni i da nismo pod političkim utjecajem. Nas ne zanimaju te priče. Nijedna studentska organizacija i udruženje se ne smije boriti ni za jednu političku opciju, već za mlade i građane”, kazao je Pašalić.
Adi Selman iz pokreta “Karton revolucija” rekao je da su četiri mjeseca bila dovoljna da država uradi svoj posao.
“Imali su dovoljno vremena i ništa nisu uradili, zato se sad dešavaju protesti. Sistem koji mi plaćamo mora pronaći odgovorne. Želimo se boriti za pravdu i naše dostojanstvo”, kazao je Selman.
Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) jutros su u saopćenju za javnost rekli da bi nalaz sudskog vještaka geološke struke, koji se očekuje krajem februara, trebao biti ključan za daljnji tok istrage o tragediji koja se dogodila na području Donje Jablanice.
Po naredbi Suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK-a, istražitelji policije su iz Ministarstva privrede ovog kantona izuzeli poslovnu dokumentaciju koja se odnosi na firmu “Sani” d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio kamenolom. Izuzeta je i određena poslovna dokumentacija iz navedene firme i u toku je njena analiza, saopćeno je.
Saslušan je određeni broj osoba u svojstvu svjedoka, a dosadašnja istraga pokazala je da je kod većine stradalih osoba smrt nastupila usljed gušenja zemljom i sličnim materijalom.
“U toku su istražne radnje koje imaju za cilj utvrđivanje postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela, te da se rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja, a da li će doći do podizanja optužnice ovisit će o rezultatima provjera, nalazima vještaka i dokazima, koji će se prikupiti i koji će predstavljati osnovanu sumnju za počinjenje krivičnog djela”, saopćeno je iz Tužilaštva.
Trumpov zvaničnik naredio agenciji za zaštitu potrošača da obustavi rad

Trumpova administracija naložila je Birou za finansijsku zaštitu potrošača da prekine gotovo sav svoj rad, efektivno zatvorivši agenciju koja je stvorena da zaštiti potrošače nakon finansijske krize 2008. i skandala sa drugorazrednim hipotekarnim kreditima.
Russell Vought, novopostavljeni direktor Ureda za upravljanje i budžet, uputio je CFPB-u, u e-poruci u subotu uveče koju je potvrdio Associated Press, da prekine rad na predloženim pravilima, da suspenduje datume stupanja na snagu svih pravila koja su finalizirana, ali još nisu na snazi, te da zaustavi istražni rad i ne započinju nikakve nove istrage.
Agencija je bila na meti konzervativaca otkako je predsjednik Barack Obama insistirao da se ona uključi u zakon o finansijskoj reformi iz 2010. koji je uslijedio nakon finansijske krize 2007-2008.
E-mail je također naložio birou da "prestane sa svim aktivnostima nadzora i ispitivanja".
Pošto je CFPB tvorevina Kongresa, bio bi potreban poseban akt Kongresa da bi se on formalno eliminisao. No, šef agencije ima diskreciono pravo u vezi s tim koje radnje izvršenja treba poduzeti, ako ih ima.
Ipak, Elon Musk je u petak na društvenoj mreži X komentirao “CFPB RIP”. A početna stranica CFPB-a na Internetu je u nedjelju bila neaktivna, zamijenjena porukom “stranica nije pronađena”.
Također kasno u subotu, Vought je u objavi na društvenim mrežama rekao da CFPB neće povući svoju sljedeću rundu finansiranja iz Federalnih rezervi, dodajući da su njegove trenutne rezerve od 711,6 miliona dolara “pretjerane.” Kongres je naredio da biro finansira Fed kako bi ga izolirao od političkih pritisaka.
"Ovaj otvor, koji je dugo doprinosio neodgovornosti CFPB-a, sada se isključuje", rekao je Vought na X.
CFPB kaže da je od svog osnivanja dobio gotovo 20 milijardi dolara finansijske pomoći za američke potrošače u obliku otkazanih dugova, kompenzacija i smanjenih zajmova. Prošlog mjeseca, biro je tužio Capital One jer je navodno obmanjivao potrošače o svojim ponudama za štedne račune s visokim kamatama - i kao rezultat toga "prevario" klijente za više od 2 milijarde dolara izgubljenih kamata.
Dennis Kelleher, predsjednik zagovaračke grupe Better Markets, rekao je, „zato najveće banke Wall Streeta i Trumpovi milijarderi saveznici mrze biro: on je efikasan policajac u finansijskom preokretu i stao je rame uz rame sa stotinama miliona Amerikanaca – republikanaca i demokrata – koji se bore protiv finansijskih predatora.”
Potez administracije protiv CFPB-a također naglašava tenzije između Trumpovih populističkih obećanja o smanjenju troškova za porodice radničke klase i njegovog obećanja da će smanjiti vladinu regulativu.
Tokom kampanje, Trump je rekao da će ograničiti kamatne stope na kreditne kartice na 10%, nakon što su one porasle na rekordne nivoe iznad 20%, u prosjeku, pošto su Federalne rezerve podigle kamatne stope 2022. i 2023. CFPB je započeo rad na tome kako će se taj prijedlog implementirati.
Biro i dalje može primati žalbe, ali ne može provoditi nove ili postojeće istrage, kaže osoba upoznata s agencijom koja je insistirala na anonimnosti kako bi razgovarala o poslovanju CFPB-a. Memorandum se također tumači kao blokiranje komunikacije s kompanijama koje reguliše, zagovornicima potrošača ili drugim vanjskim grupama.
Muskov tim bi također imao pristup žalbama, istragama i podacima regulatornog nadzora. Pristup otvara neugodna pitanja ako Muskova kompanija X pokrene sistem plaćanja jer CFPB ima podatke o konkurentima kao što je Cash App, rekla je osoba.
Voughtov e-mail slijedi sličnu direktivu ministra financija Scotta Bessenta od 3. februara i najnoviji je potez Trumpove administracije da brzo smanji rad federalnih agencija koji su smatrali pretjeranim.
Obama je predvodio stvaranje biroa nakon stambenog balona 2007-2008 i finansijske krize, koja je dijelom uzrokovana lažnim hipotekarnim kreditima. Bila je to zamisao demokratske senatorke iz Massachusettsa Elizabeth Warren i privukla je tužbe velikih banaka i trgovinskih udruženja finansijske industrije.
„Vought daje velikim bankama i džinovskim korporacijama zeleno svjetlo za prevare porodica“, rekao je Warren.
Prošle sedmice, Warren je pozvao Trumpa da radi s Biroom kako bi zaštitio Amerikance od debankinga, prakse banaka da zatvaraju račune klijenata jer vjeruju da predstavljaju finansijske, pravne ili reputacijske rizike za banke.
Voughtov e-mail kaže da ga je predsjednik Donald Trump u petak postavio za vršioca dužnosti direktora CFPB-a. Trump je 1. februara smijenio prethodnog direktora biroa Rohita Chopra. Vought je bio arhitekta Projekta 2025, nacrta politike za Trumpovu Bijelu kuću koju je Trump pokušao odbaciti tokom prošlogodišnje kampanje.
Pod Chopra, CFPB je odobrio pravila za ograničavanje naknada za prekoračenje od strane banaka, ograničavanje neželjenih naknada i predložio je ograničenja za brokere podataka koji prodaju lične podatke kao što su brojevi socijalnog osiguranja.
Bijela kuća brani napore da zatvori agenciju za stranu pomoć

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz branio je u nedjelju plan predsjednika Donalda Trumpa da zatvori glavnu agenciju za vanjsku pomoć u zemlji, tvrdeći da ona "prečesto" nije usklađena sa strateškim interesima SAD-a i rasipa novac.
Waltz je za NBC-jev “Meet the Press” rekao da programi Američke agencije za međunarodni razvoj, često hrana i humanitarna pomoć širom svijeta, “nisu u skladu sa strateškim interesima SAD-a kao što je odbijanje Kine. Oni rade razne druge stvari koje, iskreno, nisu u skladu sa strateškim interesima ili vizijom predsjednika.”
Štaviše, rekao je: „Često, prečesto, samo centi od dolara zapravo stižu ljudima kojima je potrebna, između velikih izvođača, podizvođača, lokalnih izvođača, dolari se ne koriste... mudro. Moramo to dobro pogledati. Moramo brzo krenuti, a to je upravo ono što se radi.”
Trump je prošle sedmice naredio zatvaranje agencije od 10.000 radnika, a očekuje se da će ih manje od 300 na kraju biti zadržano jer se programi agencije ili prebacuju pod kontrolu State Departmenta ili ukidaju.
Savezni sudija u Washingtonu u petak je naredio privremenu obustavu planova da se hiljade zaposlenih u USAID-u povuku sa posla.
Istog dana, radnici su slovo po slovo izbacili ime agencije sa ulaza njenog sjedišta u Washingtonu.
Demokrate u Kongresu kritikovali su promjene u vezi sa USAID-om, a neki su se u znak protesta obavezali da će odugovlačiti kandidate Trumpovog kabineta i iskoristiti glasove za novi zakon o vladinoj potrošnji.
Napor da se ugasi USAID bio je najvidljiviji rezultat Trumpovog slanja milijardera Elona Muska i njegovih pomoćnika da preispitaju programe i legitimnost potrošnje u desetinama federalnih vladinih agencija.
Trump je praktično svim vladinim radnicima, njih 2,3 miliona civilnih radnika, ponudio priliku da daju otkaz i nastave da primaju platu do 30. septembra bez rada, ali je savezni sudija pauzirao ponudu dok u ponedeljak popodne ne održi novo ročište o legalnosti.
Bijela kuća je saopćila da je 65.000 radnika, 2,8 posto vladine civilne radne snage, prihvatilo ponudu da da otkaz i bude plaćeno da ne radi, što je mnogo manje od cifre od 5 do 10 posto kojoj su se Musk i njegovi rezači troškova nadali.
Trump je rekao da će sve vladine agencije biti predmet finansijskih pregleda, uključujući jednu od najvećih meta, Ministarstvo odbrane, gdje Musk ima milijarde dolara ugovora.
Waltz je rekao da je pregled potrošnje Pentagona posebno potreban.
“Čini se da sve tamo košta previše, traje predugo i isporučuje premalo vojnicima... zaista su nam potrebni veliki umovi, i trebaju nam poslovni lideri da uđu tamo i apsolutno reformišu Pentagonov proces akvizicije,” rekao je.
Waltz, bivši kongresmen iz južne države Floride, rekao je: “Ja, kao član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, držao sam vreću vijaka koja bi koštala 100 dolara... u prodavnici željeza, koja je koštala 90.000 dolara za Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država, a američki narod je rekao dosta, dosta s nadimanjem i rasipanjem….”
“Za naše kasarne i naše vojnike potrebna nam je sva efikasnost koju možemo postići u Pentagonu, i mislim da će američki narod i vojnici pozdraviti” reviziju potrošnje, rekao je.
S druge strane, Waltz je rekao da se vode "osjetljivi razgovori" o tome kako okončati gotovo trogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.
“Imat ćemo našeg državnog sekretara, našeg sekretara odbrane, našeg potpredsjednika, našeg specijalnog izaslanika u Evropi ove sedmice koji će razgovarati o detaljima o tome kako okončati ovaj rat”, rekao je Waltz. “A to znači da obje strane za sto.”
Waltz je rekao da će razgovori uključivati buduću američku pomoć Ukrajini, vjerovatno u zamjenu da Kijev snabdijeva SAD svojim rijetkim mineralima - neophodnim za proizvodnju visokotehnološke robe.
“Ti razgovori će se desiti ove sedmice. I mislim da je osnovni princip ovdje da Evropljani moraju posjedovati ovaj sukob u budućnosti”, rekao je Waltz. “Predsjednik Trump će to okončati. A onda, u smislu sigurnosnih garancija, to će biti s Evropljanima.”