Linkovi

Top priča SAD

Suđenje Trumpu će se održati u Senatu uprkos žestokom otporu republikanaca

Odlazeći američki predsjednik Donald Trump i američka prva dama Melania Trump stižu na Floridu, 20. januara 2021.

Većina republikanaca u Senatu glasala je u utorak protiv održavanja političkog suđenja za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optuženog za podsticanje pobune njegovih pristalica, koje su 6. januara upale u zgradu Kongresa. To govori da Trump ponovo ima dovoljno glasova da bude oslobođen optužbi u Senatu. 

Za nastavak procesa opoziva i početak suđenja glasalo je 55 senatora dok je 45 bilo protiv. Samo petero republikanaca pridružilo se svih 50 demokrata. Da bi bivši predsjednik bio osuđen potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se okrene protiv Trumpa, pod uslovom da sve demokrate glasaju da je Trump kriv nakon što saslušaju argumente na suđenju koje počinje 9. februara.

Trumpov pristalica, senator Rand Paul, izdejstvovao je glasanje o tome da li treba nastaviti sa suđenjem, koje je opisao kao "neustavnu šaradu".

Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.
Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.

On je tvrdio da Senat ne može da drži suđenje privatnom licu, što Trump sada jeste, nakon što mu je mandat istekao prošle srijede, a demokrata Joe Biden inaugurisan kao 46. predsjednik. Senat je, zapravo, ranije držao suđenja privatnim licima.

I prije glasanja, mnogi republikanci u Senatu po svemu sudeći su se udaljili od ideje da Trumpa treba osuditi zbog podsticanja pobune kada su stotine njegovih pristalica - možda čak 800, prema procejnama zvaničnika - pokušale da dođu do članova Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu za vijreme potvrde Bidenove pobjede na novembarskim iizborima.

Svih 100 senatora položilo je zakletvu da će biti nepristrasna porota na predstojećem suđenju. U slučaju da Trump bude osuđen, prostom većinom glasova moglo bi da mu se zabrani da se ikada ponovo kandiduje za javni položaj.

Biden koji je 36 godina proveo u Senatu a osam godina bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, izjavio je u ponedjeljak za CNN da podržava suđenje ali da ne vjeruje da će dovoljno republikanaca glasati protiv Trumpa da bi bivši predsjednik bio osuđen.

Senator Lindsay Graham, Trumpov pristalica koji je bivšeg predsjednika savjetovao u pogledu predstojećeg procesa u Senatu, izjavio je: "Postoji samo šačica republikanaca, sve manji broj, koji će glasati protiv njega."

Brojni republikanski senatori izjavili su da Trump snosi izvjesnu odgovornost za nerede u Capitolu, u kojima je stradalo petero ljudi, među kojima i jedan policajac.

Na skupu blizu Bijele kuće 6. januara, Trump je nastavio da iznosi neosnovan optužbe da je izbore izgubio zbog krađe glasova i pozvao svoje pristalice da marširaju do Capitola i "bore se" da ponište Bidenovu pobjedu. Proteklih nedjelja, vlasti su uhapsile na desetine izgrednika koji su upali u Kongres - svjetski poznati simbol američke demokratije. Desetine demonstranata su i dalje pod istragom.

Međutim, nekoliko republikanskih zakonodavaca, uprkos tome što su kritikovali Trumpa, postavili su pitanje zbog čega se suđenje održava sada kada on više nije na položaju, i sugerisali da su za nasilje uglavnom bili odgovorni sami izgrednici.

"Saslušaćemo (argumente protiv Trumpa) ali i dalje me brine ustavnost svega ovoga i presedan koji se postavlja u pokušaju da se osudi privatni građanin", izjavila je senatorica Joni Ernst. "Pokazao je loše liderstvo, mislim da se svi slažemo, ali ti ljudi su ušli u Capitol, uradili su to svjesno, dakle oni snose odgovornost."

Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.
Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.

Republikanski senator Ron Johnson rekao je: "Zašto ovo radimo? Ne mogu da zamislim ništa što bi više izazvalo podjele i manje donijelo oporavak od održavanja suđenja za opoziv predsjednika koji je već sišao sa položaja. To je prosto osvetoljubivo. To je besmisleno."

Lider senatske većine Chuck Schumer odbacio je navode republikanaca da bi Trump trebalo da izbjegne suđenje zato što mu se mandat okončao.

"Izgleda se neki nadaju da bi republikanci mogli da se suprotstave opozivu bivšeg predsjednika kao samom procesu, umjesto da se suoče sa njegovim užasnim ponašanjem", rekao je on. "Želim da budem savršeno jasan: to neće proći."

Dva vodeća američka dnevnika Washington Post i New York Times objavili su da njihova istraživanja pokazuju veliko protivljenje među republikanskim senatorima prema osudi Trumpa. Post navodi da se 29 od 50 republikanaca protivi tome da predsjednik bude osuđen, dok Times piše da je protiv osuđujuće presude 27 senatora.

See all News Updates of the Day

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka

Direktor američke centralne banke Jerome Powell.

Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.

"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.

Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.

Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.

Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.

Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.

Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.

Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.

Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.

Demokratski senator Sherrod Brown​ iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.

Ali, republikanac Pat Toomey​ upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.

SAD "ogorčene" nakon raketnog napada na Bagdad

Arhiva - Zgrada Ambasade SAD snimljena sa suprotne obale rijeke Tigar, u Bagdadu, Irak.

Američki zvaničnici izrazili su ogorčenje u ponedjeljak nakon što su tri rakete pale u Bagdad, od čega dvije u utvrđenu Zelenu zonu u gradu.

Irački zvaničnici saopštili su da se čini da su rakete "Kaćuša" lansirane iz obližnjeg naselja, ali da niko nije povrijeđen.

Iračka vojska saopštila je da su oštećena četiri vozila, zajedno sa nešto imovine.

U prvim izvještajima ukazivalo se na to da su rakete koje su pogodile prostor unutar Zelene zone pale blizu američke ambasade, a takođe i blizu Zajedničke operativne komande, gdje se američko vojno osoblje koordinira sa iračkom vojskom u borbi protiv terorističke grupe Islamska država.

Niko nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad, koji je uslijedio samo nedjelju dana nakon raketnog napada na međunarodni aerodrom u Irbilu, na sjeveru Iraka, u kom je ubijen ugovorac koalicije koju predvode SAD i u kom je ranjeno još devet ljudi, uključujući i pripadnika američke vojske.

"Ogorčeni smo zbog nedavnih napada", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak. "Irački narod je predugo patio od ove vrste nasilja i ovog kršenja svog suvereniteta".

Do sada su američki zvaničnici odbijali da dodjele krivicu za napade, iako je Saraya Awliya al-Dam​, šiitska milicija, preuzela odgovornost za smrtonosni napad u Irbilu.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da vojni zvaničnici uzimaju napade "vrlo ozbiljno".

"Teško je sa sigurnošću reći... da li postoji strateška računica koja pokreće ovaj nedavni porast broja napada ili je ovo samo nastavak vrsta napada koje smo vidjeli u prošlosti", rekao je.

I dok istraga o napadima traje, Kirby je rekao: "Ako i kada bude prikladno odgovoriti, to ćemo činiti u određeno vrijeme i na mjesto i na način koji odaberemo".

Brojni američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da je nedavni niz raketnih napada, poput prethodnih, vjerovatno organizovao Iran.

Odbrambeni zvaničnici SAD konstantno krive Iran da je glavni generator nestabilnosti na Bliskom istoku, ali dodaju da su zadovoljni što je broj američkih trupa u regionu dovoljan da se nosi sa prijetnjom.

"Uopšteno govoreći, ono što smo rekli je da ćemo Iran smatrati odgovornim za napade i provokacije njegovih podružnica", rekao je novinarima Price u ime State Departmenta.

"Ono što nećemo učiniti je da uzvratimo i rizikujemo eskalaciju koja ide na ruku Iranu i doprinosi njihovim pokušajima da dalje destabilizuju Irak".

Nike Ching, dopisnik iz State Departmenta, učestvovao je u pisanju ovog izveštaja.

Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol

Merrick Garland, kandidat za novog sekretara za pravosuđe (Foto: AP)

Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.

Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.

Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.

„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.

To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.

Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.

Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.

Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.

Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.

Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.

Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.

Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG