Sirijske demokratske snage (SDF) u subotu su objavile da su oslobodile posljednje teritorije "Islamske države" u Siriji, ali još nije jasno određena međunarodna politika o tome kako se nositi s militantima koje su kurdske snage uhapsile.
„Pozivamo međunarodnu zajednicu da uspostavi specijalni međunarodni sud kako bi procesuirali teroriste 'Islamske države' u sjevernoj i istočnoj Siriji“, saopćili su iz SDF-a.
Hiljade osumnjičenih članova tzv. Islamske države i boraca iz Sirije, Iraka i drugih zemalja su sada uhapšene i smještene u zatvore i kampove na sjeveru Sirije.
U izjavi SDF-a navode kako bi nadležnost sudova trebala biti u mjestu gdje se dogodilo krivično djelo i gdje su počinitelji uhapšeni kako bi im bilo pravedno suđeno u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama o ljudskim pravima.
Kurdska administracija navela je da je tražila od međunarodne zajednice da preuzme odgovornost za uhapšene, posebno da svaka zemlja preuzme svoje državljane.
„Nažalost, nije bilo odgovora ili inicijative kad je riječ o ovom problemu“, stoji u izjavi.
Hiljade militanata u zatvorima
Kurdske demokratske snage navode da je samo od početka godine uhapšeno više od 5.000 članova IS-a ili Daeša te da je sve teže držati zatvorenima tako veliki broj ljudi.
Među ovim ljudima su i militanti ali i žene i djeca porijeklom s Balkana.
Zna da se ja najmanje 70 državljana BiH u kampovima i zatvorima, najviše žena i djece, neki do njih tražili su da ih BiH primi nazad. Vlada BiH poduzela je aktivnosti na preuzimanju državljana, ali dosad nije bilo slučajeva repatrijacije iako je najavljeno da će dvojica militanata biti vraćena u BiH do kraja marta. Kosovo je također izrazilo spremnost za u skladu s pravima i obavezama zemlje članice Koalicije protiv IS-a preuzme svoje državljane koji su kampovima i zatvorima.
Iz Srbije je u Siriju i Irak otišlo oko 49 ljudi, a poznato je da su neki od militanata porijeklom iz Sandžaka uhapšeni u Baguzu, kao i žene i djeca koji su smješteni u kamp Roj.
Ljudi koji su napustili posljednju enklavu IS-a, selo Baguz u blizini iračke granice, poslani su u kampove u na sjever i sjeveroistok Sirije. Jedan od tih kampova je Al-Hol, koji je i prije oslobađanja Baguza bio prenatrpan. Zvaničnici iz kampa su kazali da nemaju dovoljno šatora, hrane i lijekova. Humanitarni radnici upozoravaju na opasnost od širenja bolesti, a prema izvještajima dosad je umrlo više djece zbog neadekvatne medicinske njege. Prema informacijama SDF-a, 9.000 stranih državljana, od čega 6.500 djece smješteno je u ovom kampu. Ukupno u ovom kampu živi više od 70.000 ljudi, na mjestu predviđenom za samo 20.000 ljudi.
Međunarodni sud - realna opcija?
Mnoge strane zemlje vide uhapšene bivše militante kao sigurnosnu prijetnju i nisu pristale na zahtjeve SDF-a da repatriraju svoje državljane.
Poziv na osnivanje suda posebno se odnosi na ove zemlje i kurdska administracija očekuje da ove vlade podrže uspostavu međunarodnog suda.
„Strani suci radili bi s domaćim pravnicima i stručnjacima kad je riječ o terorističkim djelima koje su počinile militantne grupe“, kazao je Abdel Karim Omer iz SDF-a za AFP.
Raniji međunarodni sudovi su Međunarodni sud za Ruandu koji je procesuirao počinioce genocida u ovoj afričkoj zemlji i Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju koji je procesuirao osumnjičene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom rata na Balkanu 1990-ih.
Ideja o međunarodnom sudu je važna i zanimljiva.- Joel Hubrecht, stručnjak za tranzicijsku pravdu
Joel Hubrecht, stručnjak za tranzicijsku pravdu iz Pariza, kazao je da bi osnivanje specijalnog suda za militante Daeša ili „Islamske države“ dobra ideja u teoriji u smislu međunarodne dimenzije navodnih zločina.
„Ideja o međunarodnom sudu je važna i zanimljiva“, rekao je.
„Međutim, u sjeveroistočnoj Siriji ova ideja nije realna.“
Kurdski zvaničnici u Siriji nisu međunarodno priznati i za uspostavu takvog suda bi trebalo mnogo vremena. Zaštita svjedoka je posebno teško pitanje u ratom razorenoj zemlji, kazao je stručnjak.
Uprkos proglašenoj pobjedi protiv Daeša u Baguzu, militanti su i dalje prijetnja i djeluju u malim grupama u pustinjskim predjelima na istoku Sirije.
Snage predsjednika Bašara Asada vratile su se u punoj snazi protiv pobunjenika i militanata s ključnom podrškom Rusije od 2015. godine, ali rat je daleko od kraja.
Bitka za okončanje "kalifata" izazvala je egzodus desetaka hiljada ljudi - uglavnom žena i djece, što je izazvalo humanitarnu krizu.
Sirijski rat ubio je više od 370.000 ljudi i raselio milione od početka 2011. godine s brutalnom represijom protuvladinih protesta.
Osim borbe protiv Daeša, Kurdi su u velikoj mjeri ostali izvan građanskog rata, osnovavši poluautonomne institucije na sjeveroistoku zemlje.
