Kao da nije dovoljno zabrinjavajuće to što nivo okeana raste, pojavila se još jedna briga: New York polako tone pod teretom sopstvenih solitera, domova, asfalta ali i ljudi.
Novo istraživanje pokazuje da grad tone prosječnom brzinom 1 do 2 milimetara godišnje. Ovo se normalno dešava svuda gdje je tlo pod pritiskom, ali istraživanje koje je ovog mjeseca izašlo u žurnalu "Budućnost Zemlje" pokušava da procijeni koliko velika težina samog grada ubrzava taj proces.
Više od jednog miliona zgrada nalazi se u pet gradskih oblasti New Yorka. Tim koji je radio istraživanje izračunao je da te građevine imaju 1, 5 hiljadu milijardi tona, što je 4.700 Empire State buildings, koji tom težinom pritiskaju Zemlju.
Količina pritiska se razlikuje u zavisnosti od kraja grada. U samom centru Manhatana, soliteri su napravljeni na stijeni, i to čini pritisak manjim, ali u ostalim dijelovima Manhattana, Brooklyna, Queensa je tlo razređenije i potonuće je brže, pokazuje studija.
Iako je sam proces spor, glavni istraživač Tom Parsons uz Američkih geoloških ispitivanja, navodi da će se neki dijelovi grada sigurno naći pod vodom.
Talasi blizu Batterr parka u New Yorku- (Foto: AP Photo/Craig Ruttle)
"To je neizbježno, površina tone, a voda nadolazi. U nekom momentu, to će se poklopiti", naveo je Parsons, čiji je posao da predvidi katastrofe, od zemljotresa i cunamija do promjene tla ispod nas.
Studija je takođe pokazala da same zgrade postepeno utiču na promjenu tla, naveo je on. Parsons i njegov tim došli su do zaključaka korištenjem satelitskih snimaka, pravljenjem modela i uz dosta matematičkih pretpostavki. Treba da prođe stotine godina, nije jasno tačno koliko, prije nego što New York postane američka verzija Venecije, koja tone u Jadransko more. Ipak neki dijelovi grada su pod većim rizikom.
"Ima mnogo težine, ima mnogo ljudi", naveo je Parsons, posebno ističući Manhattan. "Prosječna nadmorska visina južnih dijelova osrtva je samo metar do dva, što je jako blizu vode, tako da je to razlog za veliku zabrinutost".
Budući da nivo okeana raste istom brzinom kojom površine tonu, klimatske promjene mogu samo da ubrzaju vrijeme za koje će se dijelovi grada naći pod vodom.
"To ne znači da treba da prekinemo da gradimo zgrade, niti da su samo zgrade jedini uzrok, ima mnogo faktora. Cilj studije je da na to ukaže, prije nego što postane veći problem", naveo je glavni istraživač Parsons.
New York je već sada u riziku od poplave jer velike oluje mogu da dignu nivo okeana ili da donesu ogromne kiše. Posljedice poplave mogu biti jako razarajuće i smrtonosne, kao što se vidjelo poslije oluje Sandy prije 10 godina i uragana Ida, prije dve.
"Iz naučnog ugla, ovo je jako važna studija", rekao je Andrew Kruczkiewicz, viši istraživač Škole za klimatologiju univerziteta Columbia koji nije učestovao u ovom istraživanju. Nalazi studije mogu da pomognu vlastima u pravljenju planova da se promjenama suprotstave ili makar da ih predvide.
"Ne možemo da sjedimo i čekamo da se nivo mora digne, jer čekanje znači da propuštamo vrijeme da se pripremimo", naveo je on
Stanovnici New Yorka, kao što je Tracy Miles, ne mogu na prvu loptu da vjeruju u ove nalaze.
"Mislim da je to izmišljotina", rekao je Milles. Onda je pogledao ponovo na brodove koji plutaju u vodi pored Manhattana. "Mada, mi imamo ogroman broj solitera, zgrada, poslovnih prostorija i prodavnica."
New York nije jedni grad koji tone, San Francisco također pritiska tlo ispod sebe, a ne pomaže što u regionu ima aktivnih zemljotresa. U Indoneziji, vlasti se pripremaju za moguće napuštanje Jakarte, koja tone u more, i odlazak u novu prijestolnicu koja se gradi na višoj nadmorskoj visini na drugom ostrvu.
