Linkovi

Stručnjaci o slučaju primjene genetičkog editovanja na ljudskim embrijima


Profesor Damir Marjanović (Izvor: Facebook)
Profesor Damir Marjanović (Izvor: Facebook)

Pod pritiskom vlastite želje da u nečemu budu prvi, ali i pod pritiskom biotehnološke trke Kine i SAD, kineski naučnici sve češće pokazuju da im nije strana niti neetična praksa da prvo urade nešto, a poslije debatiraju kako su to smjeli uraditi.

Prvo smo imali prijedlog o transplantaciji ljudske glave, zatim prvo kloniranje primata, a sada i genetičko editovanje ljudskih embrija, sa trudnoćom koja je iznesena do kraja, koje je sproveo kineski biofizičar He Jiankui. Dakle, genetički modificirani ljudi su među nama.

Naravno, već neko vrijeme se primjenjuje procedura in vitrooplodnje, kao i procedura zamjene mitohondrija ukoliko postoje mutacije na mitohondrijima roditelja koje bi dovele do teških oboljenja potomstva. U neku ruku i ova djeca su „genetički modificirana“. Međutim, slučaj He Jiankui se razlikuje po mnogo toga, prije svega, u tome što je tehnika genetičkog editovanja CRISPR upotrijebljena na ljudskim embrijima bez dovoljno testiranja sigurnosti tehnologije. Također, već desetak dana nakon što je spomenuti kineski naučnik objavio šta je uradio, naučna zajednica nema nikakav dokaz o tome, poput naučnog rada i objavljene metode, čak ni u tzv. „pre-print“ formi u bazama poput bioRxiv.

Jiankui je prekršio globalni moratorij na ovakva istraživanja, a postoji i pitanje opravdanosti ovog poduhvata te zloupotrebe dobrovoljnog pristanka roditelja.

Svoje mišljenje o ovom slučaju je za Glas Amerike iznio i genetičar prof. dr. Damir Marjanović, rektor Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu.

Kada su u pitanju genetička istraživanja, posebno ona koja podrazumijevaju bilo kakvu manipulaciju humanim nasljednim materijalom, fokus znanstvene i šire javnosti se sve više prebacuje iz praktičnog ka etičkom spektru, kaže Marjanović i nastavlja: „nakon ovakvih objava, osnovno pitanje koji mnogi genetičari sebi trebaju postaviti više nije da li je moguće izvesti izvesti editovanje humanih gena, nego da li je to u ovoj fazi (ne)poznavanja tog procesa etički opravdano.“

Marjanovića je kao naučnika zapravo najviše uznemirio model saopštavanja ovakvog jednog rezultata, ako je on uistinu istinit. Naime, Jiankui je to prvo objavio na Youtube kanalu svoje laboratorije, a zatim odlučio da to pojasni u sklopu prezentacije na jednom kongresu. „Informacija počela širiti putem masovnih medijskih kanala koji nisu usklađeni I pripremljeni za prenos stvarnih znanstvenih fakata“, naglašava Marjanović.

Također, profesor Marjanović je skeptičan i po pitanju istinitosti tvrdnje da je manipulisanje ljudskim materijalom urađeno jer način prezentacije ostavlja prostora za spekulacije da li je rezultat ovih istraživanja uopšte znanstveno autentičan, jer nije prošao stroge kriterije recenzija nekoga od vodećih znanstvenih časopisa. Sa druge strane, prema riječima prof. dr. Marjanovića, moguće je da je Jiankui htio prevenirati sprječavanje širenja svojih znanstvenih spoznaja zbog jasnoga shvatanja da to što je možda i znanstveno briljantno, u isto vrijeme je u svijetu moderne znanosti neprihvatljivo i krajnje neetično.

„Znanost treba da bude zabrinuta da li će generacije novih znanstvenih avanturista ohrabrenih ovim potezom krenuti tim putem, koji bi mogao uvesti značajnu dozu anarhije u svijet znanosti“,jedna je od stvari na koju Marjanović skreće pažnju. I zaista ovakvi događaji mogu dati krila različitim „uradi-sam“ genetičarima, ali i podrivaju povjerenje u ne samo u kinesku znanost, nego i u znanost uopće.

„Na kraju, bitno je reći da ako pitate čak i prosječnog genetičara da li se primjenom CRISPR-Cas9 metode može raditi editovanje ljudskih gena, svaki od njih bi vam i odgovorio da ne vidi razloga zašto bi to tehnički bilo nemoguće, no svaki od njih koji ima savjest bi svakako dodao da osnovni problem više nije u tome da li je to moguće, nego da li je to opravdano, moralno i na kraju, da li je to u trenutnom našem (ne)poznavanju potencijalnih posljedica takvih zahvata, jako opasno“, ističe Marjanović za Glas Amerike.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG