Za Arape su bosanskohercegovački građani gostoljubivi, a zemlja divna. Atraktivna im je BiH zbog prirode, klime, blizine mora, ali i niskih cijena. Od svih stranih državljana koji dolaze u BiH, oni su glavna tema razgovora.
To je utjecalo da se novac iz Arapskog zaljeva usmjeri na izgradnju luksuznih naselja čija vrijednost se mjeri u milijardama konvertbilnih maraka (KM), mahom u okolini Sarajeva. Pored toga, stotine nekretnina je završilo u njihovom posjedu.
Propisi u BiH ne dozvoljavaju stranim državljanima da steknu vlasništvo nad nekretninama, ali je pronađen put da se propisi zaobiđu. Preko osnivanja firmi u BiH.
Ali, nekoliko stotina stranih državljana, uglavnom Arapa na čije ime slove firme, kršili su propise, kažu iz Službe za poslove sa strancima. Institucije su uočile razne zloupotrebe u tim poslovima.
Otvoreno je pitanje šta će biti sa tim kompanijama u vlasništvu stranih državljana, ali i nekretninama koje danas posjeduju. Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, kaže za Glas Amerike da konačnu riječ o tome mogu dati inspekcije i sudovi.
„Prije svega, tražit ćemo od raznih inspekcija sa uđu u tu priču zatvaranja (firmi)”, kaže Mektić.
Na pitanje šta će biti sa nekretninama u vlasništvu kompanija stranih državljana, a za koje je odlučeno protjerivanje, on odgovara da je u nadležnosoti sudova odluka o tome da li se takvi ugovori mogu poništiti.
„To je sada više stvar suda. Ne bih mogao konkretno da kažem”, dodao je ministar.
Kako je sve krenulo
Iz Službe za poslove sa strancima pojašnjavaju da su operativne informacije ukazivale na to da se firme u vlasništvu stranih državljana fiktivno registruju sa ciljem dolaska u posjed nekretnina radi izdavanja turistima. Formiran je predmet naziva „Nekretnine”.
Kontorlisane su firme širom BiH čiji su vlasnici ili odgovorne osobe iz stranih zemalja. Uglavnom, radi se o državljanima Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije, Libije, ali Rusije i Ukrajine.
Predmetom „Nekretnine” je obuhvaćeno blizu 700 firmi, te 16 turističkih naselja. Rezultat je da gotovo 500 firmi nije pronađeno ili se nije moglo utvrditi da se nalaze na prijavljenim adresama.
Takve firme raspolažu sa više od 600 stambenih i poslovnih objekata, te sa oko 1.770 zemljišno knjižnih izvadaka. Iz Službe pojašnjavaju da je registracija spornih firmi izvršena na nepostojećim adresama, napuštenim objektima, kućama, stanovima, a da vlasnici borave van BiH.
„Ne vrše nikakvo finansijsko poslovanje, nikakve finansijske transakcije. Dakle, nemaju nikakvog poslovanja osim činjenice da su registrovani da se domognu određene nekretnine ovdje. To je zloupotreba toga i mi smo dolazili do podataka da je na jednoj adresi registrovano 15-20 firmi, a nemate ni jednog ureda”, kaže Mektić.
Kontrola je utvrdila da je 335 stranih državljana, uglavnom iz arapskih zemalja koji su osnivači ili suosnivači firmi, zlouptrijebilo radnu dozvolu, da su boravili bez regulisanja boravišnog statusa ili nisu uopšte ulazili u BiH.
„Za sve strane državljane koji su prekršili migracione propise u BiH, biće preduzete zakonom predviđene mjere otkaza bezviznog ili privremenog boravka, odnosno mjere protjerivanja”, kažu iz Službe za poslove sa strancima.
Na rješenje Službe dozvoljena je žalba, a koja odgađa izvršenje odluke do okončanja postupka koji potom uslijedi.
Iz Službe navode kako će dokumentaciju dostaviti poreskim i policijskim agencijama, dok ministar Mektić kaže da po stranim kapitalom podrazumijeva „proizvod neke nove vrijednosti u Bosni i Hercegovini i upošljavanje naše radne snage”.
