Odluka predstavlja reakciju na zabrinutost Bijele kuće da bi objavljivanje svih dokumenata Trumpove administracije, koje je zahtijevao istražni odbor Predstavničkog doma, moglo da ugrozi nacionalnu bezbjednost i pravnu doktrinu poznatu pod nazivom izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće, prenosi agencija AP.
Dogovor da se dio dokumentacije ne objelodanjuje naveden je u pismu od 16. decembra iz pravne kancelarije Bijele kuće. U najvećoj mjeri radi se o zapisima koji se ne odnose na događaje od 6. januara, ali su obuhvaćeni zahtjevom da se predaju Predstavničkom domu.
Predsjednik Biden je više puta odbacio Trumpove napore da upravo "izvršnu privilegiju" navede kao razlog za blokadu objave dokumenata u vezi sa tim danom. Bijela kuća, međutim, sarađuje sa nadležnim odborom kako neki od dokumenata ne bi bili objelodanjeni.
Trump je tražio od Vrhovnog suda da blokira Nacionalni arhiv, mjesto gdje se čuvaju dokumenta iz vremena njegovog mandata, da ih preda odboru koji istražuje nasilni upad u zgradu Kongresa i događaje koji su mu prethodili.
Desetine stranica koje su sastavljene 6. januara ne odnose se na napad na Capitol. Ostali dokumenti opisuju pripreme i razmatranja Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Zvaničnike Bidenove administracije brinulo je da, ukoliko ti sadržaji stignu do Kongresa, da bi moglo biti problematično za izvršnu vlast - bez obzira na to ko je predsjednik države.
Posljednjih nekoliko mjeseci Nacionalni arhiv slao je dokumenta Bijeloj kući i advokatima bivšeg predsjednika Trumpa u nastojanju da se utvrdi sadrže li informacije koje bi bilo rizično objelodanjivati. Trump je iznosio značajne primjedbe i zabrinutosti u vezi sa nekim od njih.
Nacionalni arhiv je saopštio da zapisi koje Trump želi da blokira uključuju predsjedničke i dnevnike posjetilaca, primjerke govora i bilješke u vezi sa događajima od 6. januara iz dosijea bivšeg šefa kabineta predsjednika Marka Meadowsa kao i, kako je ukazano, nacrt izvršne uredbe vezane za integritet izbora.
