Današnjim sankcijama State Departmenta je obuhvaćena i Mehmedagićeva supruga.

Nekoliko institucija može izricati sankcije, uključujući State Department, Ministarstvo finansija i Ministarstvo trgovine.

State Department je suspendovanu tužiteljicu Tužilaštva BiH Dianu Kajmaković sankcionisao zbog, kako se obrazlaže, značajne korupcije.

„Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala u skrivanju dokaza, sprječavanju krivičnog gonjenja i na drugi način pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama, uključujući Osmana Mehmedagića”, objašnjava State Department.

Prošle godine, Ministarstvo finansija SAD je sankcionisalo Kajmaković zbog istih razloga. Nakon toga, suspendovana je sa pozicije zamjenice glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

U izjavi za Detektor nakon uvođenja sankcija, Tužilaštvo BiH je navelo kako je formiran predmet protiv tužiteljice Kajmaković. Optužnica još nije podignuta.

Za Mehmedagića, bivšeg šefa Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, State Department obrazlaže kako je sankcionisan zbog „umiješanosti u značajnu korupciju”.

„Mehmedagić je sarađivao sa kriminalnim mrežama i zloupotrebljavao svoj javni položaj da bi se obogatio”, kaže se u saopštenju.

U okviru ove akcije, sankcionisana je i njegova supruga Amela Mehmedagić Šehović, navodi State Department.

U martu ove godine, Mehmedagiću, zajedno sa još dvije osobe, sankcije je uvelo Ministarstvo finansija SAD.

On je tada bio šef Obavještajno-sigurnosne agencije.

On je ranije sankcionisan uz obrazloženje da je zloupotrijebio BH Telecom u korist SDA, kao i da je sarađivao sa kriminalnim mrežama. Mehmedagić je navode nakon tada uvedenih sankcije odbacio kao neistinite.

Mehmedagića je Sud BiH 2021. godine oslobodio krivice za zloupotrebu položaja.

Portparolka Navalnog Kira Jarmiš rekla je da su zaposlenici zatvorske ustanove IK-6 u Melehovu, 235 km istočno od Moskve, rekli njegovom advokatu koji je čekao ispred da opozicioni lider više nije među zatvorenicima.

"Odbijaju da kažu gdje su ga odveli", navela je ona na platformi X, bivšem Twitteru.

Njegov nestanak dogodio se na početku kampanje za predsjedničke izbore na kojima će se Vladimir Putin kandidovati za još jedan šestogodišnji mandat.

Saradnik Navalnog Leonid Volkov napisao je na X-u da je tajming bio "0% slučajnost i 100% direktna politička kontrola Kremlja".

Dodao je: "Za Putina nije tajna ko mu je glavni protivnik na ovim 'izborima'. I želi da bude siguran da se glas Navalnog ne čuje."

Iz Kremlja nije bilo komentara. Putin i njegov portparol nastoje da nikada ne spominju Navalnog po imenu u pokušaju da ga prikažu kao politički irelevantnog. Kažu da ima tretman kao i svaki drugi zatvorenik.

Proces premještanja zatvorenika željeznicom preko ogromne ruske teritorije može potrajati sedmicama, pri čemu rođaci i porodica ne mogu dobiti informacije o njihovom boravištu i stanju sve dok ne stignu na finalno odredište.

Uprkos tome što je zatvoren, Navalni je često preko svojih advokata mogao objavljivati žestoke napade na Kremlj putem društvenih mreža, opisujući svoje muke iza rešetaka i osuđujući Putina zbog rata u Ukrajini. Ali njegova izolacija se produbila kada su tri njegova advokata uhapšena u oktobru pod sumnjom za "ekstremističke" aktivnosti.

Bijela kuća je saopštila da je izuzetno zabrinuta zbog informacija da se ne zna gdje se Navalni trenutno nalazi.

"On bi trebao odmah da bude oslobođen. Nije nikada ni trebao biti u zatvoru", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby.

Ovaj 47-godišnjak je daleko najpoznatija ličnost u ruskoj opoziciji. Godinama je označavao Putina i vladajuću elitu kao bandu "lopova i prevaranata", ismijavajući ih u video snimcima koji su imali milione pregleda na Jutjubu.

Navalni je zavrijedio divljenje širom svijeta jer se dobrovoljno vratio u Rusiju 2021. godine iz Njemačke, gdje je bio podvrgnut liječenju zbog, kako su zapadni laboratorijski testovi pokazali, pokušaja da ga se otruje nervnim agensom u Sibiru. Odmah po dolasku je uhapšen.

Navalni kaže da su brojne optužbe protiv njega - od prevare i nepoštovanja suda do niza "ekstremističkih" aktivnosti - sve izmišljene kako bi se ućutkali njegovi napadi na Putina.

Ruske vlasti na Navalnog i njegove pristalice gledaju kao na ekstremiste sa vezama sa zapadnim obavještajnim agencijama koje namjeravaju destabilizirati Rusiju. Putin je upozorio Zapad da će se svako miješanje unutar Rusije smatrati činom agresije.

Protjerivanje Afganistanaca koji ilegalno borave u susjednim zemljama je u toku, uprkos upozorenjima Ujedinjenih nacija da oštra zima i neizvjesna budućnost čekaju povratnike u njihovoj krizom pogođenoj, osiromašenoj zemlji.

Abdul Rahman Rašid, talibanski ministar za izbjeglice i repatrijaciju, rekao je u ponedjeljak lokalnom informativnom kanalu TOLO da je Iran deportovao "približno 345.000" Afganistanaca od posljednje nedjelje septembra.

Ne iznoseći dalje detalje, Rašid je rekao da je talibanska administracija svakoj porodici koja se vratila obezbijedila novčane sume i drugu hitnu pomoć.

Iranske vlasti su se obavezale da će deportovati Afganistance koji ilegalno borave u njihovoj zemlji.

Zvaničnici u Pakistanu su izvijestili da se skoro 490.000 osoba vratilo u Afganistan otkako je vlada Pakistana donijela oštrije propise u vezi sa ilegalnim stranacima, uključujući oko 1,7 miliona afganistanskih državljana prije dva mjeseca.

Ministar unutrašnjih poslova Sarfaraz Bugti izjavio je medijima u pakistanskoj prijestolnici Islamabadu tokom vikenda da se "više od 90 odsto" Afganistanaca bez dokumenata vratilo ili da su to učinili "dobrovoljno".

Agencije UN za izbjeglice izvijestile su o postepenom smanjenju broja povratnika iz Pakistana posljednjih dana, ali predviđaju da se očekuje da će se dodatnih 280.000 osoba vratiti u Afganistan iz susjedne zemlje do jula 2024.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je prošle sedmice da će se "ranjivost povratnika pojačati tokom oštre zime, što će dovesti do veće potražnje za zdravstvenim uslugama kako se situacija bude razvijala".

Pakistanska vlada je opravdala svoju kampanju deportacije, rekavši da je u skladu sa zakonima o imigraciji u zemlji, a prekršioci takvih propisa širom svijeta suočavaju se sa istom sudbinom.

Pakistan je u više navrata pojašnjavao da oštrija primjena propisa nije usmjerena na skoro 2,3 miliona dokumentovanih Afganistanaca, uključujući 1,4 miliona izbjeglica.

Poslije četvoromesečnog odlaganja, Islamabad je prošlog mjeseca produžio pravni status za 1,4 afganistanske izbjeglice do kraja godine, donijevši barem privremeno olakšanje izbjegličkoj zajednici. Međutim, pakistanski zvaničnici su odbacili molbe UN da prestanu sa deportacijom Afganistanaca koji nemaju odgovarajuću dokumentaciju.

Talibani su uspostavili improvizovane kampove na afganistanskoj strani granice, gdje povratnici mogu da borave dok čekaju da budu transportovani u svoje rodne gradove širom Afganistana.

Pakistanske vlasti brane svoje poteze, rekavši da su pakistanski antidržavni militanti koji se kriju u Afganistanu intenzivirali prekogranične terorističke napade otkako su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad zemljom prije dvije godine.

Islamabad tvrdi da su neki od Afganistanaca koji u Pakistanu borave ilegalno, počinili najmanje deset samoubilačkih bombaških napada u Pakistanu u 2023.

Talibanske vlasti tvrde da ne dozvoljavaju nikome da koristi njihovo tlo protiv Pakistana ili bilo koje druge zemlje i osudile su deportacije Afganistanaca kao "nehuman čin".

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine predložilo je Državnom ministarstvu pravde da odgode primjenu izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) jer Vijeće ministar još uvijek nije odobrilo novac za rad odjela koji treba provjeravati imovinu sudija i tužilaca, rekao je predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija tokom konferencije u Sarajevu gdje je prognozirao kašnjenje od šest do devet mjeseci za početak primjene Zakona uz strah da bi imenovanja i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija moglo biti blokirano.

Lagumdžija je na konferenciji Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini kazao da Vijeće „nije ni blizu” spremno da počne sa primjenom Zakona o VSTV-u u odnosu na rad odjela za integritet jer im nedostaje novac i nisu popunjene pozicije uposlenih koji trebaju raditi na provjeri niti su imenovani vanjski savjetnici.

On je rekao da su zbog toga predložili Ministarstvu pravde BiH, kao predlagaču Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, da odgode primjenu za nekoliko mjeseci. Ostalo je još 12 dana do početka primjene Zakona 23. decembra zbog čega je Lagumdžija i ranije govorio da postoji strah da će imenovanja i napredovanja sudija i tužilaca biti blokirana jer je za to uslov da se obavi provjera njihovih imovinskih kartona.

Ladumdžija je kazao kako su usvojili sistematizaciju novih radnih mjesta i formirali Odjel za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije, ali da su odlaganje predložili jer ovo tijelo do tada neće biti popunjeno.

On je rekao da očekuje višemjesečno kašnjenje i nadu da bi popunjavanje odjela moglo biti završeno u junu naredne godine.

„Bojim se da prije septembra mjeseca niko neće moći početi sa radom”, kazao je Lagumdžija.

Detektor je ranije pisao kako formiranje novog odjela ovisi od odobrenja finansijskih sredstava Vijeća ministara BiH koje se trenutno čeka, kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebao vršiti provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.

VSTV je u novembru usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta formiralo Odjel za provjeru izvještaja o imovini i interesima sudija i tužilaca, a što je predviđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.

Kako je ranije rečeno na sjednici VSTV-a, od 23. decembra sva imenovanja će biti suspendovana, zbog dodatnih provjera. Detektor je izvještavao o tome da rok od 90 dana neće biti dovoljan Vijeću da počne primjenjivati nove ovlasti u provjeri imovinskih kartona sudija i tužilaca, što bi od decembra moglo ugroziti nova imenovanja u pravosuđu.

Prema ruskom zakonu, vlasti mogu nametnuti zabranu putovanja regrutima, zaposlenima u Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), osuđenicima ili osobama koje imaju pristup državnim tajnama ili "informacijama od posebnog značaja", između ostalog.

Pasoše će čuvati nadležni organi koji su ih izdali, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova ili Ministarstvo inostranih poslova.

Nakon ukidanja zabrane putovanja, pasoš bi se mogao vratiti nakon popunjavanja zahtjeva, prema vladinoj uredbi.

Oni kojima je pravo na putovanje privremeno ograničeno po osnovu regrutacije za vojnu ili alternativnu civilnu službu moraće dodatno da prilože vojnu legitimaciju uz dokaz o odsluženju službe, navodi se u rezoluciji.

U martu je Financial Times izvijestio, pozivajući se na neimenovane izvore bliske tom pitanju, da su ruske sigurnosne službe oduzimale pasoše visokim zvaničnicima i rukovodiocima državnih kompanija kako bi spriječile putovanja u inostranstvo.