Linkovi

Najvažnije

SAD: Stopa nezaposlenosti pala na 11 odsto

Stanovnici Seattlea prijavljuju se za pomoć za nezaposlene

U Sjedinjenim Državama je u junu dodato 4,8 miliona poslova, dok ekonomija pokušava da se oporavi od zatvaranja biznisa zbog pandemije koronavirusa, dok se još 1,4 milion otpuštenih radnika prošle nedjelje prijavilo za pomoć za nezaposlene, saopštila je vlada u četvrtak.

Prema podacima Sekretarijata za rad, stopa nezaposlenosti je u junu pala na 11,1 odsto sa 13,3 odsto koliko je bila u maju. Međutim, podaci za prošli mjesec su prikupljeni prije novog, rekordnog rasta broja novozaraženih širom američkih država koje su prve počele da pokreću svoje ekonomije.

Predsjednik Donald Trump pozdravio je novi izvještaj na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

„Današnja vijest dokazuje da se naša ekonomija snažno oporavlja. To su istorijske cifre”, ocijenio je Trump.

Poručio je da očekuje dobre brojke i narednih mjeseci, kao i „snažan” izvještaj o bruto društvenom proizvodu u trećem kvartalu, koji bi trebalo da bude objavljen uoči predsjedničkih izbora u novembru.

„Sve se oporavlja brže nego što smo ikada pomislili. Imaćemo fantastičan treći kvartal. Naredna godina će biti izvanredna za poslove”, naglasio je Trump.

Izvještaj o tržištu rada pokazuje da se američka ekonomija, najveća u svijetu, nalazi na raskrsnici sa nejednakim oporavkom i neizvjesnoću. Pojedine radnje, restorani, teretane i saloni pokušavaju da ponovo otvore vrata, dok se na jugu i zapadu zemlje zbog novog širenja zaraze biznisi ponovo zatvaraju ili odlažu povratak na normalno poslovanje.

Tokom tri i po mjeseca, od izbijanja pandemije, ukupno 48,4 miliona radnika tražilo je nadoknadu za nezaposlene. Uoči pandemije, stopa nezaposlenosti bila je rekordno niska - 3,5 odsto.

Milioni radnika su se vratili na posao, dok se oni koji su i dalje nezaposleni suočavaju sa novim finansijskim teškoćama, s obzirom na to da će krajem jula isteći povišica na pomoć za nezaposlene.

Broj radnika koji je zatražio nadoknadu za nezaposlene pao je 15. nedjelju za redom, ali je četvoronjedeljni prosjek i dalje visok - 1,5 miliona.

Dug oporavak

Ključni ekonomski zvaničnici u SAD predviđaju da će oporavak zemlje od pandemije trajati dugo, i tokom 2021. godine.

Šef američkih Federalnih rezervi Jerome Powell rekao je početkom ove nedjelje da je put napred za američku ekonomiju „izuzetno neizvjestan”, a da će oporavak uglavnom zavisiti od suzbijanja pandemije. Međutim, u Americi je u srijedu registrovan rekordan dnevni rast novozaraženih, više od 50 hiljada.

Powell je tokom svjedočenja u Kongresu rekao da ekonomija možda pokazuje znake napretka, ali i upozorio: "Iako je oporavak ekonomske aktivnosti dobrodošao, on takođe donosi nove izazove - prije svega potrebu da se kontroliše širenje virusa".

Predsjednik Donald Trump rekao je da podržava isplatu dodatnih 1.200 dolara većini poreskih obveznika, ali su pojedini republikanci izrazili zabrinutost zbog daljeg povećanja nacionalnog duga, koji je trenutno viši od 26 hiljade milijardi dolara.

Malo je vjerovatno da će odluka o novoj novčanoj pomoći biti donijeta prije kraja jula. Demokrate u Predstavničkom domu već su odobrile novi paket pomoći od 3 hiljade milijardi dolara, ali su republikanci u Senatu i Bijela kuća odbacili taj plan i razmatraju druge opcije za podsticaj ekonomije.

See all News Updates of the Day

Blinkenov savjetnik dolazi u BiH: "Pomoć u stvaranju funkcionalne BiH"

Derek Chollet, US State Department councellor

Specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, dolazi u region u nedjelju. Jedna od stanica zapadno-balkanske turneje je i BiH. Urednica redakcije Glasa Amerike na bosanskom jeziku Džeilana Pećanin Allison razgovarala je s visokim dužnosnikom i pitala ga koji je cilj posjete.

CHOLLET: Pridružujem se Gabrielu Escobaru i drugim zvaničnicima ne samo State Departmenta nego i Bijele kuće , jer je važno da budemo tamo u ovom trenutku, kritičnom trenutku za zemlje Zapadnog Balkana, a nakon uspješnog summita sa Evropskom Unijom. Mi želimo još jednom u BIH pokazati podršku Sjedinjenih Država svim naporima zemlje da nova vlada počne funkcionirati, a u tom smislu ćemo sastati sa članovima BH Predsjedništva, i potvrditi američku podršku nastavku napora da se stvori jedna funkcionalna, održiva, multietnička država. … Mi nastavljamo dijalog sa BH zvaničnicima o tome kako Amerika dodatno može pomoći da se brže krene naprijed, da se formira jedna multi-etnička i funkcionalna demokracija.

VOA: Možete li pojasniti nedavnu izjavu generalnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga da su pod najvećom prijetnjom zbog rata u Ukrajini i ruskog utjecaja, Moldavija, Gruzija i BiH, a ne, recimo Srbija…Zbog čega se vjeruje da je BiH tako ugrožena ovom situacijom?

CHOLLET: To je refleksija određenih podjela unutar BiH, zbog kojih smo već duže vrijeme zabrinuti, i svakako želimo i o tome razgovarati tijekom posjeta. Naravno, dezinformacije i negativan utjecaj Rusije su se proširili cijelim regionom, ali je najopasnije u najviše ranjivim, najosjetljivijim zemljama, kakva je BiH. Mislim da je zato Stoltenberg to rekao. Kad već govorimo o NATO savezu, želim istaknuti koliko je važno da je ministarka vanjskih poslova BiH nedavno bila prisutna na ministarskom satanku u Bukureštu, gdje je bio i državni sekretar Blinken, to je znak podrške NATO-u od strane BiH, i svemu što NATO čini u BIH već godinama. To sve doprinosi našem zajedničkom uvjerenju da želimo vidjeti sigurnu i stabilnu BIH.

VOA: Dobro su poznata stajališta Milorada Dodika, čija je bliska suradnica stranačka partnerica sada članica Predsjedništva BiH, u pogledu suverene i jedinstvene BIH. Hoćete li imati posebnu poruku za njih, pogotovo u svjetlu spomenutih ruskih utjecaja?

CHOLLET: Mi smo na to ukazali mnogo puta. Ja sam lično imao priliku da o tome govorim sa gospodinom Dodikom prošloga novembra, a sada ćemo ponovno govoriti o tom problemu tijekom susreta s Predsjedništvom. Mi smo zabrinuti za širenje negativnog ruskog utjecaja u BiH, ali i u cijelom regionu. Naravno da kategorički odbijamo bilo koji separatistički potez u BIH, jer je to direktno kršenje Dejtonskog ugovora, i mi stojimo protiv toga. Svako nastojanje da se uspostave nekakve paralelne institucije ili bilo šta što promovira separatizam u bilo kom smislu, direktno je kršenje Dejtonskog ustava. Mi želimo da u BiH razgovaramo s liderima koji razmišljaju konstruktivno, želimo da ti lideri surađuju s nama i medjusobno na način koji vodi zajedničkom napretku, kretanju naprijed. Želimo da se konačno postigne ono što svi mi vjerujemo donosi dobrobit ne samo narodu BiH, nego cijelom regionu, kao i američkim interesima u regionu. A to znači BiH u miru unutra, i u miru sa susjednim zemljama, kako bi se konačno ostvario veliki potencijal koji mi vidimo u bosanskom narodu.

VOA: Endemska korupcija je ogroman problem BIH, i iako, prema podacima novog državnog tužitelja, ima pomaka i nedavnih uspjeha, sve se odvija jako sporo i zadatak je vrlo težak jer korupcija vlada u najvišim nivoima vlasti. Vidite li ikakav pomak?

CHOLLET: Sjedinjene Države ulažu velike napore u svoje razne programe koji podržavaju borbu protiv korupcije. Tijekom predstojećeg posjeta ću posjetiti neke organizacije koji se bore protiv korupcije, a mi smo ovdje nadavno imenovali novog izaslanika za globalnu borbu protiv korupcije, jer korupcija je zlo diljem svijeta. Iako, posebno je sve’prisutna i štetna u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana i stoji na putu svakom napretku. Da, ima napretka u borbi, ali je put pred nama i dalje dugačak. Sjedinjene Države su nedavno sankcionirale dodatne osobe za koje vjerujemo da su dio korumpiranih djela. No, želimo pomoći BiH da se može sama bolje boriti protiv korupcije…..Trenutno nemam novih sankcija za najaviti, ali smo već pokazali da smo voljni koristiti to oruđe kako bi spriječili novu korupciju, i kaznili one koji su već djelovali korumpirano kršeći zakon i postulate na kojima počiva poštena vladavina.

VOA: Sjedinjene Države su nedavno izrazile razočarenje time što BiH nije željela glasati za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje iranski tretman žena i prosvjednika uopće. Prije koji dan je u posjetu Sarajevu bio iranski ministar vanjskih poslova gdje mu je domaćin bila ministrica vanjskih poslova BiH i gdje je između ostalog naglašeno gotovo 30 godina staro prijateljstvo i partnerstvo izmedju dvije zemlje. Koji je vaš komentar?

CHOLLET: Mi vjerujemo u to da zemlje moraju ustati protiv onog što Iran radi svom narodu. Desetine hiljada ljudi su na ulicama u pokušaju da ostvare osnovna ljudska prava, osnovne slobode. To je, kako mi smatramo, nešto što druge zemlje trebaju podržati, a pogotovo zemlje poput Bosne, zemlja kojoj u posljednjih preko 25 godina međunarodna zajednica pokušava pomoći, korak po korak. Stoga smo se nadali da bi BiH dodala svoj glas ovom što vidimo da je rastući konsensus u svijetu protiv ovog što iranski režim radi svom narodu. Usput budi rečeno - evo danas je baš dan kada je Iran pogubio prvog političkog zatvorenika koji je sudjelovao u prosvjedima. A takvo nešto možemo samo osuditi.

Brittney Griner predata američkim vlastima u razmjeni zatvorenika sa Rusijom

Biden: Oslobađanje Brittney Griner rezultat višemjesečnog rada administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Američka košarkašica Brittney Griner oslobođena je iz zatvora u Rusiji zahvaljujući razmjeni zatvorenika sa Rusijom i predata je američkim vlastima, saopštio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak.

"Upravo sam razgovarao sa Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu. Ona je na putu kući", napisao je Biden na Twitteru, što je i ponovio na početku obraćanja iz Bijele kuće.

Predsjednik Biden je napomenuo da američki zvaničnici nastavljaju da pokušavaju da osiguraju oslobađanje još jednog američkog državljanina koji se nalazi u ruskom zatvoru, bivšeg marinca Paula Whelana.

"Nažalost i iz potpuno nelegitimnih razloga, Rusija tretira Paulov slučaj drugačije od Brittney. Iako još nismo uspjeli da osiguramo Paulovo oslobađanje, ne odustajemo. Nikad nećemo odustati", rekao je Biden.

Whelan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu u ruskoj oblasti Mordoviji, osuđen za špijunađu, što poriče. On je uhapšen 2018, a osuđen dvije godine kasnije.

Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su telefonom sa zvijezdom američke WNBA lige iz ovalne kancelarije, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, a u razgovoru je učestvovala i Cherelle Griner, supruga Brittney Griner.

Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je razmijenilo Griner za ruskog državljanina Viktora Buta, bivšeg trgovca oružjem i da se razmjena odigrala na aerodromu u Abu Dabiju.

Tridesetdvogodišnja Griner, košarkašica WNBA ligaša Phoenix Mercury uhapšena je 17. februara, sedam dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu , što je značajno zakomplikovalo situaciju, usljed znatnog pogoršanja odnosa Washingtona i Moskve.

Dvostruka olimpijska šampionka uhapšena je na aerodromu u Moskvi kada su u njenom prtljagu pronađene patrone za vejpovanje, koje su sadržale ulje marihuane, koje je zabranjeno zakonom u Rusiji.

Osuđena je na devet godina zatvora 4. augusta, pošto se izjasnila da je kriva, jer je pogrešila, ali da nije imala namjeru da prekrši zakon. Prošlog mjeseca je prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji da bi odslužila kaznu.

Viktor But, koji ima 55 godina, postao je jedan od najtraženijih ljudi svijeta tokom karijere kao međunarodni trgovac oružjem, i stekao nadimak "Trgovac smrti".

Ozloglašen je po tome što je bio spreman da prodaje oružje svakom, bez izuzetka, od paravojnih foprmacija u Sijera Leoneu, preko pripadnika brutalnog režima Charlesa Taylora u Liberiji do talibana.

Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudsko ostvarenje iz 2005. "Gospodar rata" (Lord of War), sa dobitnikom Oscara Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.

Buta su američke vlasti uhapsile 2008. godine na Tajlandu, a 2012. je osuđen na 25 godina zatvora. Rusija je tvrdila da je nevin i pokušavala da osugura njegovo oslobađanje.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.

Zelenskyy i ‘duh Ukrajine’ osoba godine magazina Time

The AP Interview Russia Ukraine War Zelenskyy

Magazin Time proglasio je u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojom osobom godine, dodijelivši mu priznanje "zbog dokaza da hrabrost može biti zarazna kao i strah".

Glavni urednik Edward Felsenthal rekao je da je izbor Zelenskog — uz “duh Ukrajine” — bio “najjasniji u sjećanju”.

“Bez obzira ispunjava li bitka za Ukrajinu nadom ili strahom, svijet je 2022. marširao u stilu Volodimira Zelenskog”, rekao je.

Komičar koji je postao političar koji je 2019. izabran da vodi Ukrajinu, Zelenskyy je neprestano radio od ruske invazije 24. februara kako bi potaknuo otpor svoje zemlje i pridobio međunarodnu potporu Ukrajini.

Felsenthal je rekao da je odluka Zelenskog kad je rat počeo "da ne bježi iz Kijeva, nego da ostane i skupi podršku bila sudbonosna".

“Za dokazivanje da hrabrost može biti zarazna kao i strah, za poticanje ljudi i naroda da se okupe u odbrani slobode, za podsjećanje svijeta na krhkost demokratije — i mira — Volodymyr Zelensky i duh Ukrajine su TIME-ova osoba za 2022. godine”, dodao je.

Magazin je također istaknuo ljude za koje se kaže da utjelovljuju duh Ukrajine. Među njima su inženjer Oleg Kutkov, koji je pomogao da Ukrajina ostane povezana; Olga Rudenko, urednica Kyiv Independenta; i britanski borbeni kirurg David Nott.

Timeov godišnji izbor izazivao je raspravu, a ponekad i kontroverzu otkako je započeo 1927. Osoba godine 2021. bio je Elon Musk, tehnološki, telekomunikacijski i svemirski magnat koji je nedavno kupio Twitter. Godine 2020. titula je pripala predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu - u to vrijeme izabranom predsjedniku - i potpredsjednici Kamali Harris.

Demokratski senator Vornok pobjednik drugog kruga izbora u Džordžiji

Demokratski senator Rafael Vornok (Foto: AP/Brynn Anderson)

Demokratski senator Rafael Vornok pobijedio je u utorak republikanskog protivkandidata i bivšeg fudbalera Heršela Volkera u drugom krugu izbora u Džordžiji, čime su demokrate proširile većinu u Senatu, pokazuju projekcije agencije AP i vodećih američkih televizijskih mreža.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG