Najnovije
Šta se očekuje od Bidenovog puta u Aziju
Američki predsjednik Joe Biden putuje u četvrtak u Južnu Koreju i Japan, nakon samita sa liderima jugoistočne Azije u Bijeloj kući prošle sedmice. Riječ o njegovom prvom putovanju u Aziju otkako je preuzeo dužnost.
Biden će se u Seulu sastati s nedavno inauguriranim predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom, u pozadini testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje i epidemije koronavirusa.
U Tokiju, Biden će učestvovati na Quad partnerskom samitu sa japanskim premijerom Fumiom Kishidom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i premijerom Skotom Morisonom ili njegovim protukandidatom Anthonyjem Albaneseom - u zavisnosti od toga ko pobijedi na izborima u Australiji u subotu. To će biti četvrti sastanak Quad-a i druga sesija uživo otkako je alijansa zaživjela 2017. godine kako bi se suprotstavila Kini u Indo-Pacifiku.
Pažnja Bidenove administracije na Indo-Pacifik jasan je signal da region ostaje njen prioritet, a Kina najveći strateški izazov, čak i kada reaguje na invaziju Rusije na Ukrajinu. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan okarakterizirao je istovremenu transatlantsku i transpacifičku koaliciju kao "integraciju" i "simbiozu" u strategiji.
"Mislim da će jedinstvena sposobnost predsjednika Bidena da zapravo spoji to dvoje biti obilježje njegove vanjske politike", rekao je Sullivan novinarima u četvrtak.
Neki ključni problemi koje treba posmatrati:
Kina
Putovanje će prenijeti "afirmativnu viziju kako svijet može izgledati ako se demokratije i otvorena društva svijeta udruže kako bi oblikovali pravila puta, definirali sigurnosnu arhitekturu regije, ojačali jake, moćne, istorijske saveze", rekao je Salivan. "Mislimo da će se to čuti u Pekingu."
Posmatrači kažu da će Biden reafirmisati opredijeljenost SAD za slobodan i otvoren Indo-Pacifik i iskoristiti ukrajinsku krizu da signalizira da je jednostrano mijenjanje statusa quo silom jednako neprihvatljivo u Aziji kao i u Evropi.
"Administracija želi vrlo jasno staviti do znanja da postoji snažna podrška Tajvanu u cijelom regionu i da tamo postoji ogromna sposobnost, jer se pokazalo da postoji sposobnost u transatlantskom savezu u odnosu na Ukrajinu", rekao je za Glas Amerike (VOA) Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države.
Quad će se, takođe, konsultovati o tenzijama u Južnom kineskom moru i nedavnom sigurnosnom sporazumu između Pekinga i Solomonovih ostrva koji je izazvao strahove od kineske vojne baze u strateški važnim vodama.
Canberra, bliski susjed, izražava veliku zabrinutost, rekla je Susannah Patton, istraživačica na Lowy institutu. "Za australijsko viđenje vlastite sigurnosti bilo je fundamentalno da neprijateljske sile ne bi trebale moći projektirati silu protiv Australije s Pacifika", rekla je ona za Glas Amerike.
Sve u svemu, modernizacija oružanih snaga Pekinga gura zemlje Quad-a da to sustignu, rekao je za Glas Amerike Charles Edel, predsjednik australijskog Centra za strateške i međunarodne studije. Povećana vojna potrošnja Kine u protekloj deceniji navela je zemlje u regionu, kao što su Singapur, Japan, Australija i Tajvan da kupuju novu tehnologiju oružja, uglavnom od SAD.
Koalicija protiv Rusije
Dok je koalicija u regionu manje čvrsta od evropske, Biden će potaknuti dalju odlučnost među partnerima da kazne ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Tokio, najjači saveznik SAD u regionu, uveo je finansijske sankcije i kontrolu izvoza Moskvi, najavio postupno ukidanje ruskih energenata i ponudio humanitarnu i nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini. Takođe je nedavno potpisao pakt o saradnji u oblasti odbrane sa Britanijom, koji bi omogućio dvjema zemljama G-7 da brzo rasporede svoje oružane snage na obuku i zajedničke vježbe.
Vlada Južne Koreje, pod bivšim predsjednikom Moon Jae-inom, pružala je humanitarnu pomoć i podržavala međunarodne sankcije Rusiji, ali za razliku od Japana i Australije, nije uvela sankcije. Novoizabrani predsjednik Yoon vodio je kampanju za jačanje saveza sa SAD-om, što bi moglo pružiti mogućnost Bidenu da osigura veću podršku po pitanju Ukrajine.
Osim sankcija, Morisonova vlada je Kijevu pružila vojnu i humanitarnu pomoć. Patton je napomenuo da će Morrison ili Albanese, ako budu izabrani, ostati vjerni savezu Australije s Vašingtonom i vjerovatno neće promijeniti politiku prema Ukrajini.
Indija je i dalje najslabija karika u regionu u odnosu na Rusiju. Nedavne izjave zvaničnika, međutim, signaliziraju razumijevanje Bidenove administracije da ne može previše gurati i ugroziti ključnu ulogu Indije u rivalstvu protiv Kine i široj saradnji u Indo-Pacifiku, rekla je Aparna Pande, direktorka Inicijative o budućnost Indije i Južne Azije Hudson instituta.
Pande je za Glas Amerike rekla da je Indija nedavno obustavila pregovore o nabavci 10 helikoptera Kamov Ka-31 nakon neizvjesnosti u isporuci ruskog oružja, što bi moglo stvoriti otvoren put za zemlje Quada da ubijede Nju Delhi da zauzme čvršći stav prema Ukrajini.
Indo-pacifički ekonomski okvir
U Tokiju bi Biden trebao pokrenuti Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF), središnji dio ekonomske politike njegove administracije u regionu. IPEF će biti prvi pokušaj Vašingtona da stvori veliku multilateralnu ekonomsku strategiju usmjerenu na Aziju od Transpacifičkog partnerstva, regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Obamina administracija pokrenula 2016. i iz kojeg se bivši predsjednik Trump povukao 2017.
Malo je detalja o ovom okviru, osim što bi uključivao standarde za olakšavanje trgovine u okviru različitih "modula" kao što je poštena i otporna trgovina; otpornost lanca snabdevanja; infrastruktura, čista energija i dekarbonizacija; i porezi i antikorupcija.
Jedna stvar je jasna, IPEF ne uključuje komponente slobodne trgovine koje žele zemlje u regionu, kao što su smanjenje carina i drugi alati za pristup tržištu koje je Vašington koristio da ohrabri partnere da prihvate politike koje možda neće koristiti njihovim kratkoročnim ekonomskim interesima.
S obzirom da protekcionistički osjećaji iz Trumpove ere još uvijek rastu, čini se da administracija i demokrati u Kongresu nisu entuzijastični po pitanju političke cijene otvaranja pristupa američkom tržištu. Posmatrači kažu da je to glavni razlog zašto SAD-u nedostaje snažna ekonomska i trgovinska strategija za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u regiji.
Kako bi privukle nacije izvan onih koje su već usklađene s američkim standardima i pravilima o trgovini, SAD usvaja pristup "biraj i odluči" za IPEF, dajući zemljama fleksibilnost potpisivanja samo na modulima za koje su zainteresovani. Južna Koreja, Japan, Singapur, Tajland, Vijetnam i Indonezija su među onima koji su pokazali interesovanje.
Sjeverna Koreja
Biden ne bi trebao posjetiti korejsku demilitariziranu zonu, ali denuklearizacija poluotoka i sjevernokorejska kriza COVID-19 će biti visoko na dnevnom redu.
Pjongjang je prošlog četvrtka ispalio tri balističke rakete kratkog dometa, posljednje u nizu testova oružja ove godine. Zvaničnici se spremaju za još jednu.
"Spremamo se za sve nepredviđene situacije, uključujući mogućnost da se takva provokacija dogodi dok smo u Koreji ili Japanu", rekao je Sullivan, dodajući da će Sjedinjene Države prilagoditi svoj vojni stav kako bi osigurale pružanje "odbrane i odvraćanja" saveznicima.
Prošlosedmični raketni test poklopio se sa potvrdom Pjongjanga o prvom slučaju COVID-19 u ovoj zemlji. Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja svoje stanovništvo ne vakciniše protiv koronavirusa – više puta je odbijala donacije vakcina iz programa COVAX Ujedinjenih nacija.
Sjevernokorejski državni mediji izvijestili su da je lider Kim Jong Un naredio karantene širom zemlje i jačanje odbrambenog stava zemlje. Zatvaranja bi mogla biti pogubna za zemlju, koja pati od suše i nestašice hrane. Posmatrači, međutim, kažu da bi kriza COVID-19 mogla pružiti priliku za jačanje angažmana s Pjongjangom.
Odgovor na pandemiju
Na svom virtualnom sastanku održanom u martu 2021., čelnici Quad-a obećali su da će do kraja 2022. isporučiti milijardu vakcina protiv COVID-19 "kako bi ojačali i pomogli zemljama u Indo-Pacifiku".
Inicijativa je trenutno u limbu jer proizvođač, indijska kompanija Biological E Ltd., tek treba da dobije listu Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve (EUL) koja mu je potrebna za distribuciju doza.
S obzirom da različiti proizvođači vakcina proizvode više od milijardu doza vakcina mjesečno, posmatrači kažu da problem leži u globalnom distribucijskom kapacitetu, a ne u ciljevima proizvodnje. Očekuje se da će Quad razgovarati o tome kako da se na najbolji način pozabavi ovim pitanjem u budućnosti, u okviru svoje diplomatije o vakcinama u regionu.
Očekuje se da će se pozabaviti i drugim pitanjima od regionalnog značaja, kao što su borba protiv klimatskih promjena, rješavanje rastućih cijena energije i povećanja otpornosti lanca snabdijevanja u različitim sektorima, uključujući poluprovodnike.
Očekuje se da će Biden posjetiti kompleks za proizvodnju čipova kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji. Prošle godine, Samsung je objavio da gradi fabriku čipova u američkoj državi Teksas, što je pobjeda administracije jer nastoji povećati domaću proizvodnju čipova kako bi se takmičila s Kinom i ublažila poremećaje u lancu nabavke.
See all News Updates of the Day
Rat u Gazi povećava nezaposlenost i siromaštvo na Zapadnoj obali
Prije terorističkog napada Hamasa 7. oktobra, više od 200 hiljada Palestinaca sa Zapadne obale i Gaze radilo je u Izraelu i podržavalo palestinsku ekonomiju. Više od godinu dana, Izrael im zabranjuje ulazak zbog čega su svi ostali bez posla, uglavnom u građevinarstvu.
Šukri Al Nadžar, moler iz Gaze, radio je u gradu Berševa na jugu Izraela kada je počeo rat. Sada je nezaposlen i zaglavljen u palestinskom gradu Ramali na Zapadnoj obali. Ne može da uđe u Izrael ili da se vrati u Gazu zato što su granice zatvorene.
„U periodu prije rata, bilo mi je dobro čak i kada sam bio nezaposlen. Bio sam sa svojom porodicom, nije bilo straha. Sada je ekonomija lošija, a ja se veoma plašim za dobrobit moje porodice, njenu bezbjednost”, kaže Al Nadžar.
U izraelskim napadima na Gazu uništeno je 80 odsto stambenih zgrada. Al Nadžar kaže da je njegov dom u sjevernom dijelu enklave takođe razoren u jednom napadu. Srećom, kaže on, njegova porodica nije bila kod kuće.
Ekonomija u Gazi je uništena, a agencije Ujedinjenih Nacija navode da će trebati decenije da se obnovi. Ekonomija na palestinskoj Zapadnoj obali takođe je pretrpjela značajnu štetu tokom godinu dana rata, jer je nezaposlenost porasla na oko 40 odsto.
„Izgubili smo oko 10-12 odsto BDP-a na Zapadnoj obali poslije godinu dana rata. A sada se stopa nezaposlenosti utrostručila. Siromaštvo će naravno porasti. Govorimo o stopi siromaštva na Zapadnoj obali koja je već oko 45 odsto”, objašnjava Naser Abdel Karim iz Arapsko-američkog Univerziteta.
Mnoge kompanije na Zapadnoj obali su zatvorene ili rade sa znatno smanjenim kapacitetom.
Palestinski kovač Rabi Flejfel kaže da jedva zarađuje dovoljno da nahrani svoju djecu. Njegov posao pravljenja čeličnih rešetki i dekoracija prozora je opao za 90 odsto zato što, kako kaže, ljudi štede novac za osnovne potrebe.
Slično kaže i Kalil Abu Arajes, vlasnik firme za popravku automobila.
„Ljudi ne rade. Ako imaju sto šekela, odnosno 27 dolara, žele da ih sačuvaju za hranu. Ne žele da dođu u industrijsku zonu da kupe vrata ili poprave auto”, kaže Abu Arajes.
Mnogi Palestinci na Zapadnoj obali ističu da je trenutna ekonomska situacija na tom području najteža sa kojom su se ikada suočili. Nadaju se da će se rat u Gazi uskoro završiti, da bi mogli da nastave da rade u Izraelu. To bi omogućilo i početak oporavka ekonomije.
Biden će prisustvovati inauguraciji Donalda Trumpa u januaru
Američki predsjednik Joe Biden prisustvovat će inauguraciji Donalda Trumpa u januaru, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća, nazvavši to "posvećenošću našim demokratskim vrijednostima" uprkos tome što je Trump preskočio Bidenovu vlastitu zakletvu.
Tadašnji predsjednik Trump odbio je prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 2021. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Bidenova pobjeda na izborima bila lažna i podigao gomilu pristalica koji su upali u američki Capitol.
"Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobijedi na izborima", rekao je zamjenik sekretara za štampu Andrew Bates novinarima koji su letjeli s Bidenom u Air Force One-u.
"On i prva dama će ispoštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji."
Bates je dodao: "On to smatra važnom demonstracijom posvećenosti našim demokratskim vrijednostima i poštovanju volje naroda, jer nastavljamo da pružamo urednu i efikasnu tranziciju."
Uprkos tome što je Trumpa više puta opisivao kao prijetnju demokratiji tokom kampanje 2024, demokrata Biden je nastojao da Trumpu omogući glatku tranziciju koju mu je republikanac uskratio.
Biden je pozvao novoizabranog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću sedmicu nakon glasanja 5. novembra, na kojima je Trump pobijedio potpredsjednicu Demokratske stranke Kamalu Harris i osvojio historijski povratak.
Biden, 82, odustao je od svoje kandidature za drugi mandat u julu i podržao Harris nakon što je katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa izazvao strahove među demokratama o njegovim godinama i mentalnoj oštrini.
Rekordne suše na sjeveroistoku SAD-a mogle bi promijeniti navike ljudi
Ovo nije bila uobičajena jesen na sjeveroistoku SAD-a. Požari su gorjeli u parkovima i šumama u okolini New Yorka, a gradovi od Portsmoutha (New Hampshire) do južno od Philadelphije zabilježili su tri najsušnija mjeseca ikada. Neki rezervoari vode u regionu su blizu historijskih minimuma.
Moraju se dogoditi velike promjene kako bi se izbjegle kritične nestašice vode u budućnosti, čak i ako ta budućnost nije blizu. Kako se klima zagrijava, suše će se nastaviti intenzivirati i zajednice bi ovo trebale iskoristiti kao motivaciju za pravljenje dugoročnih rješenja, kažu stručnjaci.
"Ovo je rano upozorenje za opasnost u budućnosti", kaže Tim Eustance, izvršni direktor Komisije za vodosnabdijevanje okruga North Jersey. "Ljudi su još juče trebali prestati zalijevati svoje travnjake."
Eutance želi da guverner New Jerseryja Phil Murphy proglasi vanredno stanje zbog suše kako bi povećao osjećaj hitnosti kod ljudi.
Stručnjaci kažu da postoji nekoliko načina da se poboljša situacija sa vodom.
Dopunjavanje vode pod zemljom
Jedno važno mjesto gdje se voda skladišti je pod zemljom, ali količina podzemnih voda je tokom godina značajno opala u dijjelovima država Delaware, Maryland, New Jersey i New York.
Podzemne vode čine otprilike polovinu vode za piće u New Jerseyju. Međutim, urbanističko širenje i beton mogu otežati kiši da dopre do tokova ispod zemlje.
"New Jersey je prepun tržnih centara. Imamo ogromne parkinge umjesto kojih bismo mogli da zadržimo vodu, a ne da ona otiče", navodi Eutance.
U drugim dijelovima zemlje sve je češća upotreba propusnog asfalta, betona i pločnika koji omogućavaju da voda prodire u tlo. Na opštinama bi bilo da to zahtijevaju, dodaje on.
Brži način za dopunu vodene tokove je ubrizgavanje visoko prečišćenih otpadnih voda u njih, nešto što Los Angeles radi godinama. To dramatično povećava količinu raspoložive vode u gradu.
Virginia Beach, u državi Virginia, također pumpa visoko prečišćenu vodu u svoje vodene tokove, a okrug Anne Arundel u Marylandu pokušava donijeti zakon koji bi to omogućio.
Plaćanje ljudima da štede vodu
U nekim mjestima na zapadu SAD, plaćanje ljudima da štede vode je opcija već dugo. Gradovi i okruzi plaćaju za svaki skinuti kvadratni metar travnjaka, umjesto kojeg se postavi prirodna vegetacije za to podneblje.
Te politike nisu ni približno tako raširene na sjeveroistoku, kaže Alan Roberson, izvršni direktor Udruženja državnih administratora vode za piće.
"Izobilje je stvorilo drugačiju perspektivu", kaže on. Ovo može otežati uključivanje ljudi u očuvanje prirodne sredine.
Nadograđeni vodomjeri mogu kupcima dati detalje o korištenju vode i pomoći im da vide gdje mogu uštedjeti novac kada suša ne još nije dostigla razmjere urgentnosti, kaže Beth O'Connell, glavna inženjerka okruga Anne Arundel.
Češća ponovna upotreba već korištene vode
Koncept je jednostavan: korištena voda iz umivaonika, mašine za veš i toaleta se preradi po visokim standardima i ponovo koristi - ali ne za piće. Na primjer, može ponovo da se koristi u toaletima, za rashlađivanje zgrada, ili za podizanje nivoa rijeka.
"Jedan od velikih problema je što u Americi koristimo vodu za piće za zalijevanje travnjaka i puštanje vode u toalet", kaže Eutance.
Zach Gallagher je izvršni direktor kompanije "Natural Systems Utilities", koja dizajnira, gradi i upravlja sistemima za reciklažu vode. On je takođe otac troje dece i živi u New Jerseyju, tako da ga ova suša i lično pogađa.
"Osjećam se kao da radim nešto što će imati smisla i ostaviti nešto više za moju djecu i njihovu djecu", kaže on.
Ponovna upotreba vode može biti od pomoći i za suše i za poplave, objašnjava on. Kada zgrada može ponovo da iskoristi vlastitu otpadnu vodu i ispusti je direktno u svoj vodovod, to smanjuje opterećenje na gradski kanalizacioni sistem, što je učestao problem u starim priobalnim gradovima. Takođe, to smanjuje i potražnju za novom vodom.
Redizajnirana stara rafinerija šećera Domino na njujorškom East Riveru moći će da prečišćava 1,5 miliona litara otpadnih voda dnevno, dovoljno da prekrije fudbalsko igralište sa gotovo 38 centimetara vode. Očišćena voda će se vraćati u nove zgrade mješovite namjene za ispiranje toaleta, hlađenje i uređenje okoline, a dio će se ispuštati nazad u rijeku.
Ponovna upotreba vode koja se ne koristi za piće sve je češća pojava na istoku SAD, ali bi naredni korak trebalo da bude preduzimanje tih aktivnosti na regionalnom nivou, kaže O'Connell.
Novi način razmišljanja
Planiranje za budućnost koja uključuje dugotrajne suše može biti skupo, a moglo bi i zahtijevati promjenu u načinu razmišljanja od izobilja ka štednji, kaže Del Shannon, inženjer za brane i član Američkog društva građevinskih inženjera.
On je radio na projektima širom svijeta i navodi da su mnoge zemlje u razvoju fokusirane na nabavku pouzdane vode za usjeve i piće: "Moramo prerađivati našu vodu i čuvati je jednako pažljivo kao i te zemlje."
Izraelska vlada bojkotuje najstariji dnevni list zbog kritičkog izvještavanja
Izraelska vlada jednoglasno je odlučila u nedjelju da bojkotuje najstariji dnevni list Haaretz zbog kritičkog izvještavanja o sukobu Izraela i Hamasa i poziva izdavača tog lista da se sankcionišu najviši vladini zvaničnici.
Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.
"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.
Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.
"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.
List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.
Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".
"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.
Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.
U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.
Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.
Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.
"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.
Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.
