Najnovije
Šta se očekuje od Bidenovog puta u Aziju
Američki predsjednik Joe Biden putuje u četvrtak u Južnu Koreju i Japan, nakon samita sa liderima jugoistočne Azije u Bijeloj kući prošle sedmice. Riječ o njegovom prvom putovanju u Aziju otkako je preuzeo dužnost.
Biden će se u Seulu sastati s nedavno inauguriranim predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom, u pozadini testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje i epidemije koronavirusa.
U Tokiju, Biden će učestvovati na Quad partnerskom samitu sa japanskim premijerom Fumiom Kishidom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i premijerom Skotom Morisonom ili njegovim protukandidatom Anthonyjem Albaneseom - u zavisnosti od toga ko pobijedi na izborima u Australiji u subotu. To će biti četvrti sastanak Quad-a i druga sesija uživo otkako je alijansa zaživjela 2017. godine kako bi se suprotstavila Kini u Indo-Pacifiku.
Pažnja Bidenove administracije na Indo-Pacifik jasan je signal da region ostaje njen prioritet, a Kina najveći strateški izazov, čak i kada reaguje na invaziju Rusije na Ukrajinu. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan okarakterizirao je istovremenu transatlantsku i transpacifičku koaliciju kao "integraciju" i "simbiozu" u strategiji.
"Mislim da će jedinstvena sposobnost predsjednika Bidena da zapravo spoji to dvoje biti obilježje njegove vanjske politike", rekao je Sullivan novinarima u četvrtak.
Neki ključni problemi koje treba posmatrati:
Kina
Putovanje će prenijeti "afirmativnu viziju kako svijet može izgledati ako se demokratije i otvorena društva svijeta udruže kako bi oblikovali pravila puta, definirali sigurnosnu arhitekturu regije, ojačali jake, moćne, istorijske saveze", rekao je Salivan. "Mislimo da će se to čuti u Pekingu."
Posmatrači kažu da će Biden reafirmisati opredijeljenost SAD za slobodan i otvoren Indo-Pacifik i iskoristiti ukrajinsku krizu da signalizira da je jednostrano mijenjanje statusa quo silom jednako neprihvatljivo u Aziji kao i u Evropi.
"Administracija želi vrlo jasno staviti do znanja da postoji snažna podrška Tajvanu u cijelom regionu i da tamo postoji ogromna sposobnost, jer se pokazalo da postoji sposobnost u transatlantskom savezu u odnosu na Ukrajinu", rekao je za Glas Amerike (VOA) Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države.
Quad će se, takođe, konsultovati o tenzijama u Južnom kineskom moru i nedavnom sigurnosnom sporazumu između Pekinga i Solomonovih ostrva koji je izazvao strahove od kineske vojne baze u strateški važnim vodama.
Canberra, bliski susjed, izražava veliku zabrinutost, rekla je Susannah Patton, istraživačica na Lowy institutu. "Za australijsko viđenje vlastite sigurnosti bilo je fundamentalno da neprijateljske sile ne bi trebale moći projektirati silu protiv Australije s Pacifika", rekla je ona za Glas Amerike.
Sve u svemu, modernizacija oružanih snaga Pekinga gura zemlje Quad-a da to sustignu, rekao je za Glas Amerike Charles Edel, predsjednik australijskog Centra za strateške i međunarodne studije. Povećana vojna potrošnja Kine u protekloj deceniji navela je zemlje u regionu, kao što su Singapur, Japan, Australija i Tajvan da kupuju novu tehnologiju oružja, uglavnom od SAD.
Koalicija protiv Rusije
Dok je koalicija u regionu manje čvrsta od evropske, Biden će potaknuti dalju odlučnost među partnerima da kazne ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Tokio, najjači saveznik SAD u regionu, uveo je finansijske sankcije i kontrolu izvoza Moskvi, najavio postupno ukidanje ruskih energenata i ponudio humanitarnu i nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini. Takođe je nedavno potpisao pakt o saradnji u oblasti odbrane sa Britanijom, koji bi omogućio dvjema zemljama G-7 da brzo rasporede svoje oružane snage na obuku i zajedničke vježbe.
Vlada Južne Koreje, pod bivšim predsjednikom Moon Jae-inom, pružala je humanitarnu pomoć i podržavala međunarodne sankcije Rusiji, ali za razliku od Japana i Australije, nije uvela sankcije. Novoizabrani predsjednik Yoon vodio je kampanju za jačanje saveza sa SAD-om, što bi moglo pružiti mogućnost Bidenu da osigura veću podršku po pitanju Ukrajine.
Osim sankcija, Morisonova vlada je Kijevu pružila vojnu i humanitarnu pomoć. Patton je napomenuo da će Morrison ili Albanese, ako budu izabrani, ostati vjerni savezu Australije s Vašingtonom i vjerovatno neće promijeniti politiku prema Ukrajini.
Indija je i dalje najslabija karika u regionu u odnosu na Rusiju. Nedavne izjave zvaničnika, međutim, signaliziraju razumijevanje Bidenove administracije da ne može previše gurati i ugroziti ključnu ulogu Indije u rivalstvu protiv Kine i široj saradnji u Indo-Pacifiku, rekla je Aparna Pande, direktorka Inicijative o budućnost Indije i Južne Azije Hudson instituta.
Pande je za Glas Amerike rekla da je Indija nedavno obustavila pregovore o nabavci 10 helikoptera Kamov Ka-31 nakon neizvjesnosti u isporuci ruskog oružja, što bi moglo stvoriti otvoren put za zemlje Quada da ubijede Nju Delhi da zauzme čvršći stav prema Ukrajini.
Indo-pacifički ekonomski okvir
U Tokiju bi Biden trebao pokrenuti Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF), središnji dio ekonomske politike njegove administracije u regionu. IPEF će biti prvi pokušaj Vašingtona da stvori veliku multilateralnu ekonomsku strategiju usmjerenu na Aziju od Transpacifičkog partnerstva, regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Obamina administracija pokrenula 2016. i iz kojeg se bivši predsjednik Trump povukao 2017.
Malo je detalja o ovom okviru, osim što bi uključivao standarde za olakšavanje trgovine u okviru različitih "modula" kao što je poštena i otporna trgovina; otpornost lanca snabdevanja; infrastruktura, čista energija i dekarbonizacija; i porezi i antikorupcija.
Jedna stvar je jasna, IPEF ne uključuje komponente slobodne trgovine koje žele zemlje u regionu, kao što su smanjenje carina i drugi alati za pristup tržištu koje je Vašington koristio da ohrabri partnere da prihvate politike koje možda neće koristiti njihovim kratkoročnim ekonomskim interesima.
S obzirom da protekcionistički osjećaji iz Trumpove ere još uvijek rastu, čini se da administracija i demokrati u Kongresu nisu entuzijastični po pitanju političke cijene otvaranja pristupa američkom tržištu. Posmatrači kažu da je to glavni razlog zašto SAD-u nedostaje snažna ekonomska i trgovinska strategija za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u regiji.
Kako bi privukle nacije izvan onih koje su već usklađene s američkim standardima i pravilima o trgovini, SAD usvaja pristup "biraj i odluči" za IPEF, dajući zemljama fleksibilnost potpisivanja samo na modulima za koje su zainteresovani. Južna Koreja, Japan, Singapur, Tajland, Vijetnam i Indonezija su među onima koji su pokazali interesovanje.
Sjeverna Koreja
Biden ne bi trebao posjetiti korejsku demilitariziranu zonu, ali denuklearizacija poluotoka i sjevernokorejska kriza COVID-19 će biti visoko na dnevnom redu.
Pjongjang je prošlog četvrtka ispalio tri balističke rakete kratkog dometa, posljednje u nizu testova oružja ove godine. Zvaničnici se spremaju za još jednu.
"Spremamo se za sve nepredviđene situacije, uključujući mogućnost da se takva provokacija dogodi dok smo u Koreji ili Japanu", rekao je Sullivan, dodajući da će Sjedinjene Države prilagoditi svoj vojni stav kako bi osigurale pružanje "odbrane i odvraćanja" saveznicima.
Prošlosedmični raketni test poklopio se sa potvrdom Pjongjanga o prvom slučaju COVID-19 u ovoj zemlji. Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja svoje stanovništvo ne vakciniše protiv koronavirusa – više puta je odbijala donacije vakcina iz programa COVAX Ujedinjenih nacija.
Sjevernokorejski državni mediji izvijestili su da je lider Kim Jong Un naredio karantene širom zemlje i jačanje odbrambenog stava zemlje. Zatvaranja bi mogla biti pogubna za zemlju, koja pati od suše i nestašice hrane. Posmatrači, međutim, kažu da bi kriza COVID-19 mogla pružiti priliku za jačanje angažmana s Pjongjangom.
Odgovor na pandemiju
Na svom virtualnom sastanku održanom u martu 2021., čelnici Quad-a obećali su da će do kraja 2022. isporučiti milijardu vakcina protiv COVID-19 "kako bi ojačali i pomogli zemljama u Indo-Pacifiku".
Inicijativa je trenutno u limbu jer proizvođač, indijska kompanija Biological E Ltd., tek treba da dobije listu Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve (EUL) koja mu je potrebna za distribuciju doza.
S obzirom da različiti proizvođači vakcina proizvode više od milijardu doza vakcina mjesečno, posmatrači kažu da problem leži u globalnom distribucijskom kapacitetu, a ne u ciljevima proizvodnje. Očekuje se da će Quad razgovarati o tome kako da se na najbolji način pozabavi ovim pitanjem u budućnosti, u okviru svoje diplomatije o vakcinama u regionu.
Očekuje se da će se pozabaviti i drugim pitanjima od regionalnog značaja, kao što su borba protiv klimatskih promjena, rješavanje rastućih cijena energije i povećanja otpornosti lanca snabdijevanja u različitim sektorima, uključujući poluprovodnike.
Očekuje se da će Biden posjetiti kompleks za proizvodnju čipova kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji. Prošle godine, Samsung je objavio da gradi fabriku čipova u američkoj državi Teksas, što je pobjeda administracije jer nastoji povećati domaću proizvodnju čipova kako bi se takmičila s Kinom i ublažila poremećaje u lancu nabavke.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
