Linkovi

Najnovije

Šta se očekuje od Bidenovog puta u Aziju

Joe Biden
Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden putuje u četvrtak u Južnu Koreju i Japan, nakon samita sa liderima jugoistočne Azije u Bijeloj kući prošle sedmice. Riječ o njegovom prvom putovanju u Aziju otkako je preuzeo dužnost.

Biden će se u Seulu sastati s nedavno inauguriranim predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom, u pozadini testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje i epidemije koronavirusa.

U Tokiju, Biden će učestvovati na Quad partnerskom samitu sa japanskim premijerom Fumiom Kishidom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i premijerom Skotom Morisonom ili njegovim protukandidatom Anthonyjem Albaneseom - u zavisnosti od toga ko pobijedi na izborima u Australiji u subotu. To će biti četvrti sastanak Quad-a i druga sesija uživo otkako je alijansa zaživjela 2017. godine kako bi se suprotstavila Kini u Indo-Pacifiku.

Pažnja Bidenove administracije na Indo-Pacifik jasan je signal da region ostaje njen prioritet, a Kina najveći strateški izazov, čak i kada reaguje na invaziju Rusije na Ukrajinu. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan okarakterizirao je istovremenu transatlantsku i transpacifičku koaliciju kao "integraciju" i "simbiozu" u strategiji.

"Mislim da će jedinstvena sposobnost predsjednika Bidena da zapravo spoji to dvoje biti obilježje njegove vanjske politike", rekao je Sullivan novinarima u četvrtak.

Neki ključni problemi koje treba posmatrati:

Kina

Putovanje će prenijeti "afirmativnu viziju kako svijet može izgledati ako se demokratije i otvorena društva svijeta udruže kako bi oblikovali pravila puta, definirali sigurnosnu arhitekturu regije, ojačali jake, moćne, istorijske saveze", rekao je Salivan. "Mislimo da će se to čuti u Pekingu."

Posmatrači kažu da će Biden reafirmisati opredijeljenost SAD za slobodan i otvoren Indo-Pacifik i iskoristiti ukrajinsku krizu da signalizira da je jednostrano mijenjanje statusa quo silom jednako neprihvatljivo u Aziji kao i u Evropi.

"Administracija želi vrlo jasno staviti do znanja da postoji snažna podrška Tajvanu u cijelom regionu i da tamo postoji ogromna sposobnost, jer se pokazalo da postoji sposobnost u transatlantskom savezu u odnosu na Ukrajinu", rekao je za Glas Amerike (VOA) Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države.

Quad će se, takođe, konsultovati o tenzijama u Južnom kineskom moru i nedavnom sigurnosnom sporazumu između Pekinga i Solomonovih ostrva koji je izazvao strahove od kineske vojne baze u strateški važnim vodama.

Canberra, bliski susjed, izražava veliku zabrinutost, rekla je Susannah Patton, istraživačica na Lowy institutu. "Za australijsko viđenje vlastite sigurnosti bilo je fundamentalno da neprijateljske sile ne bi trebale moći projektirati silu protiv Australije s Pacifika", rekla je ona za Glas Amerike.

Sve u svemu, modernizacija oružanih snaga Pekinga gura zemlje Quad-a da to sustignu, rekao je za Glas Amerike Charles Edel, predsjednik australijskog Centra za strateške i međunarodne studije. Povećana vojna potrošnja Kine u protekloj deceniji navela je zemlje u regionu, kao što su Singapur, Japan, Australija i Tajvan da kupuju novu tehnologiju oružja, uglavnom od SAD.

Koalicija protiv Rusije

Dok je koalicija u regionu manje čvrsta od evropske, Biden će potaknuti dalju odlučnost među partnerima da kazne ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tokio, najjači saveznik SAD u regionu, uveo je finansijske sankcije i kontrolu izvoza Moskvi, najavio postupno ukidanje ruskih energenata i ponudio humanitarnu i nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini. Takođe je nedavno potpisao pakt o saradnji u oblasti odbrane sa Britanijom, koji bi omogućio dvjema zemljama G-7 da brzo rasporede svoje oružane snage na obuku i zajedničke vježbe.

Vlada Južne Koreje, pod bivšim predsjednikom Moon Jae-inom, pružala je humanitarnu pomoć i podržavala međunarodne sankcije Rusiji, ali za razliku od Japana i Australije, nije uvela sankcije. Novoizabrani predsjednik Yoon vodio je kampanju za jačanje saveza sa SAD-om, što bi moglo pružiti mogućnost Bidenu da osigura veću podršku po pitanju Ukrajine.

Osim sankcija, Morisonova vlada je Kijevu pružila vojnu i humanitarnu pomoć. Patton je napomenuo da će Morrison ili Albanese, ako budu izabrani, ostati vjerni savezu Australije s Vašingtonom i vjerovatno neće promijeniti politiku prema Ukrajini.

Indija je i dalje najslabija karika u regionu u odnosu na Rusiju. Nedavne izjave zvaničnika, međutim, signaliziraju razumijevanje Bidenove administracije da ne može previše gurati i ugroziti ključnu ulogu Indije u rivalstvu protiv Kine i široj saradnji u Indo-Pacifiku, rekla je Aparna Pande, direktorka Inicijative o budućnost Indije i Južne Azije Hudson instituta.

Pande je za Glas Amerike rekla da je Indija nedavno obustavila pregovore o nabavci 10 helikoptera Kamov Ka-31 nakon neizvjesnosti u isporuci ruskog oružja, što bi moglo stvoriti otvoren put za zemlje Quada da ubijede Nju Delhi da zauzme čvršći stav prema Ukrajini.

Indo-pacifički ekonomski okvir

U Tokiju bi Biden trebao pokrenuti Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF), središnji dio ekonomske politike njegove administracije u regionu. IPEF će biti prvi pokušaj Vašingtona da stvori veliku multilateralnu ekonomsku strategiju usmjerenu na Aziju od Transpacifičkog partnerstva, regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Obamina administracija pokrenula 2016. i iz kojeg se bivši predsjednik Trump povukao 2017.

Malo je detalja o ovom okviru, osim što bi uključivao standarde za olakšavanje trgovine u okviru različitih "modula" kao što je poštena i otporna trgovina; otpornost lanca snabdevanja; infrastruktura, čista energija i dekarbonizacija; i porezi i antikorupcija.

Jedna stvar je jasna, IPEF ne uključuje komponente slobodne trgovine koje žele zemlje u regionu, kao što su smanjenje carina i drugi alati za pristup tržištu koje je Vašington koristio da ohrabri partnere da prihvate politike koje možda neće koristiti njihovim kratkoročnim ekonomskim interesima.

S obzirom da protekcionistički osjećaji iz Trumpove ere još uvijek rastu, čini se da administracija i demokrati u Kongresu nisu entuzijastični po pitanju političke cijene otvaranja pristupa američkom tržištu. Posmatrači kažu da je to glavni razlog zašto SAD-u nedostaje snažna ekonomska i trgovinska strategija za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u regiji.

Kako bi privukle nacije izvan onih koje su već usklađene s američkim standardima i pravilima o trgovini, SAD usvaja pristup "biraj i odluči" za IPEF, dajući zemljama fleksibilnost potpisivanja samo na modulima za koje su zainteresovani. Južna Koreja, Japan, Singapur, Tajland, Vijetnam i Indonezija su među onima koji su pokazali interesovanje.

Sjeverna Koreja

Biden ne bi trebao posjetiti korejsku demilitariziranu zonu, ali denuklearizacija poluotoka i sjevernokorejska kriza COVID-19 će biti visoko na dnevnom redu.

Pjongjang je prošlog četvrtka ispalio tri balističke rakete kratkog dometa, posljednje u nizu testova oružja ove godine. Zvaničnici se spremaju za još jednu.

"Spremamo se za sve nepredviđene situacije, uključujući mogućnost da se takva provokacija dogodi dok smo u Koreji ili Japanu", rekao je Sullivan, dodajući da će Sjedinjene Države prilagoditi svoj vojni stav kako bi osigurale pružanje "odbrane i odvraćanja" saveznicima.

Prošlosedmični raketni test poklopio se sa potvrdom Pjongjanga o prvom slučaju COVID-19 u ovoj zemlji. Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja svoje stanovništvo ne vakciniše protiv koronavirusa – više puta je odbijala donacije vakcina iz programa COVAX Ujedinjenih nacija.

Sjevernokorejski državni mediji izvijestili su da je lider Kim Jong Un naredio karantene širom zemlje i jačanje odbrambenog stava zemlje. Zatvaranja bi mogla biti pogubna za zemlju, koja pati od suše i nestašice hrane. Posmatrači, međutim, kažu da bi kriza COVID-19 mogla pružiti priliku za jačanje angažmana s Pjongjangom.

Odgovor na pandemiju

Na svom virtualnom sastanku održanom u martu 2021., čelnici Quad-a obećali su da će do kraja 2022. isporučiti milijardu vakcina protiv COVID-19 "kako bi ojačali i pomogli zemljama u Indo-Pacifiku".

Inicijativa je trenutno u limbu jer proizvođač, indijska kompanija Biological E Ltd., tek treba da dobije listu Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve (EUL) koja mu je potrebna za distribuciju doza.

S obzirom da različiti proizvođači vakcina proizvode više od milijardu doza vakcina mjesečno, posmatrači kažu da problem leži u globalnom distribucijskom kapacitetu, a ne u ciljevima proizvodnje. Očekuje se da će Quad razgovarati o tome kako da se na najbolji način pozabavi ovim pitanjem u budućnosti, u okviru svoje diplomatije o vakcinama u regionu.

Očekuje se da će se pozabaviti i drugim pitanjima od regionalnog značaja, kao što su borba protiv klimatskih promjena, rješavanje rastućih cijena energije i povećanja otpornosti lanca snabdijevanja u različitim sektorima, uključujući poluprovodnike.

Očekuje se da će Biden posjetiti kompleks za proizvodnju čipova kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji. Prošle godine, Samsung je objavio da gradi fabriku čipova u američkoj državi Teksas, što je pobjeda administracije jer nastoji povećati domaću proizvodnju čipova kako bi se takmičila s Kinom i ublažila poremećaje u lancu nabavke.

See all News Updates of the Day

Američki državni sekretar uskoro će posjetiti Bliski istok

Američki državni sekretar Marco Rubio
Američki državni sekretar Marco Rubio

Američki državni sekretar Marco Rubio posjetit će Izrael i arapske države sredinom februara, rekao je zvaničnik State Departmenta. Rubio odlazi na Bliski istok nakon naširoko osuđivanog prijedloga predsjednika Donalda Trumpa da raseli Palestince iz Gaze.

Rubio će otputovati na Minhensku sigurnosnu konferenciju, te posjetiti Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Saudijsku Arabiju od 13. do 18. februara, rekao je visoki zvaničnik State Departmenta kasno u četvrtak.

Grupe za ljudska prava osudile su Trumpov prijedlog da bi Palestinci u Gazi trebali biti trajno raseljeni u sklopu američkog preuzimanja enklave.

Rubio je u srijedu rekao da će Palestinci iz enklave morati da se presele u "privremenom" periodu dok se Gaza bude obnavljala.

Američki zvaničnik je rekao da će Rubio tokom posjete razgovarati o Gazi i posljedicama napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, te da će nastaviti Trumpov pristup pokušaju da poremeti status quo u regionu.

Od 25. januara, Trump je u više navrata sugerirao da Palestince u Gazi trebaju prihvatiti regionalne arapske nacije kao što su Egipat i Jordan, što je ideja koju su odbacile arapske države i Palestinci.

Trumpov prijedlog odjeknuo je među Palestincima koji dugi niz godina strahuju od trajnog protjerivanja.

Vojni napad američkog saveznika Izraela na Gazu, koji je sada pauziran krhkim prekidom vatre, ubio je više od 47.000 Palestinaca u posljednjih 16 mjeseci, navodi Ministarstvo zdravlja Gaze, i izazvao optužbe za genocid i ratne zločine koje Izrael negira.

Napad je interno raselio gotovo cijelo stanovništvo Gaze i izazvao krizu gladi.

Posljednje krvoproliće u višedecenijskom izraelsko-palestinskom sukobu pokrenuto je 7. oktobra 2023. godine, kada su palestinski militanti Hamasa napali Izrael, ubivši 1.200 i uzevši oko 250 talaca, pokazuju izraelski podaci.

Demokrate u Kongresu obećavaju borbu pritiv promjena u USAID-u

Demokrate u Kongresu obećavaju borbu pritiv promjena u USAID-u
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:01 0:00

Demokratsko vodstvo Kongresa upozorilo je Trumpa da će iskoristiti nadolazeće pregovore o finansiranju vlade za borbu protiv promjena administracije u vladinim agencijama SAD-a, kao što je USAID.

update

Sudija privremeno blokirao Trumpovu ponudu za zaposlene u vladi da napuste posao uz otpremnine

Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)
Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.

Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.

Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.

Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.

Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?

Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.

Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.

Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu

Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.

U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.

Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.

"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).

U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".

Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.

"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.

Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni

Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.

Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.

"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."

Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.

Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.

"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji

Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.

Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.

"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.

Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.

Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.

Demonstrancije u Washingtonu

U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.

"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."

Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.

Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".

"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".

Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.

Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.

"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.

Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.

Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.

Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.

"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Trump na Molitvenom doručku pozvao Amerikance da „vrate Boga u svoje živote”

Predsjednik Donald Trump na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu, 6. februara 2025. (Foto: AP/Evan Vucci)
Predsjednik Donald Trump na Nacionalnom molitvenom doručku u Washingtonu, 6. februara 2025. (Foto: AP/Evan Vucci)

Predsjednik SAD, Donald Trump, rekao je da želi da iskorijeni „anti-hrišćansku pristrasnost” u Sjedinjenim Državama, najavljujući formiranje radne grupe koja će istraživati „targetiranje” i diskriminaciju hrišćana i koju će predvoditi Pam Bondi, sekretarica za pravosuđe SAD.

Trump je o ovome govorio nakon što je prisustvovao Nacionalnom molitvenom doručku, godišnjem skupu koji se održava već više od 70 godina i kojem prisustvuju članovi Kongresa, vladini zvaničnici i zvanice iz inostranstva.

Trump je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promijenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da „vrate Boga u svoje živote”.

„Od najranijih dana naše republike, vjera u Boga je uvijek bila krajnji izvor snage koja kuca u srcima naše nacije. Moramo vratiti religiju. Moramo je vratiti mnogo snažnije. To je jedan od najvećih problema koje smo imali u skorijem prilično dugom vremenskom periodu”, rekao je Trump.

Sat vremena nakon što je na Capitol Hillu pozvao na jedinstvo, na drugom događaju je objavio da osim radne grupe formira i komisiju za religijske slobode, kritikujući administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena za progon vjernika, zbog krivičnog gonjenja protivnika abortusa.

Ove Trumpove najave izazvale su kritike organizacije „Amerikanci ujedinjeni za razdvajanje crkve i države”. Predsjednica i direktorica grupe, Rachel Laser, rekla je da „umjesto da štiti vjerska uvjerenja, ova radna grupa će zloupotrijebiti vjersku slobodu da opravda netrpeljivost, diskriminaciju i subverziju naših zakona o građanskim pravima”.

U tekstu su korištene informacije novinske agencije AP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG