Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) brojni građani i zvaničnici odali su počast ubijenim stanovnicima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
Prije toga su im molitvom i polaganjem cvijeća na kamion poštovanje odali građani Visokog, ispred groblja u tom gradu gdje je obavljena identifikacija, te u Ilijašu i Vogošći, na putu prema 40-ak kilometara udaljenom glavnom gradu BiH.
Najstarija žrtva koja će ove godine biti ukopana je Husejin Krdžić, rođen 1936. koji je u trenutku smrti imao 59 godina.
Najmlađa žrtva je Salim Mustafić, koji je ubijen kad je imao 16 godina.
Bit će ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović, koji su tad imali 20 godina, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni u različitim masovnim grobnicama.
Bit će pokopani i otac i sin Hajdin i Sead Hukić. Sead je treći Hajdinov sin koji je ubijen i imao je 21 godinu. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se još traga, a Hajdin je u trenutku smrti imao 53 godine.
Dolazak kamiona s posmrtnim ostacima u Potočare je planiran 8. jula u popodnevnim satima.
Ambasador SAD u BiH Michael Murphy odao je počast srebreničkim žrtvama.
"Ponizan i počašćen da se pridružim građanima BiH u odavanju počasti žrtvama genocida u Srebrenici. Suosjećanje američkog naroda je s njima i s onim obiteljima koje nastavljaju potragu za svojim voljenima" napisala je Ambasada SAD u Twitter objavi.
Amor Mašović, donedavni predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, kazao je da je većina posmrtnih ostataka pronađena u sekundarnim masovnim grobnicama. Ostaci jedne žrtve pronađeni su u tri masovne grobnice.
""Devet njih pronađeno je u Trnovu (u blizini Sarajeva). Dakle, radi se o prošlogodišnjh ekshumaciji na lokalitetu Dobro Polje, gdje su zločinci, poput Škorpiona, doveli njih devetoricu i streljali", kazao je Mašović.
Marš i maratoni mira
Više stotina ljudi, među kojima su bili i preživjeli Srebreničani, krenulo je u petak ujutro, 8. jula, iz Nezuka, mjesta 30-ak kilometara udaljenog od Tuzle u sjeveroistočnoj Bosni, u trodnevni "Marš mira" prema Srebrenici.
Tamo će prisustvovati komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida.
Pod motom “Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi” iz Bihaća na sjeverozapadu Bosne u petak ujutro, 8. jula, krenuo je 18. biciklistički maraton dug oko 450 kilometara s oko 300 učesnika iz BiH, Švicarske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Švedske, Slovenije, Hrvatske, Turske i Sjedinjenih Država. S njima će prema Srebrenici trčati i 21. učesnik 13. atletskog maratona.
Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još 31 žrtve koje su zvanično identificirane i putem DNK metode i od porodica, ali još nema saglasnosti za njihov ukop.
DNK metodom identificirana je još 61 žrtva, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.
Naknadno pronađeni dijelovi skeleta
Iz Instituta za nestale osobe BiH su najavili da će dan nakon 11. jula i kolektivne sahrane u Memorijalnom centru započeti i procesi reekshumacija posmrtnih ostataka 85 žrtava, kako bi se ranije ukopanim tijelima dodali dijelovi skeleta koji su u kasnijem periodu pronađeni i identificirani.
Vlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.
Prethodnih dana održane su komemorativne sjednice u Saboru Republike Hrvatske te Sobranju Republike Sjeverne Makedonije.
50 osuđenika, 700 godina zatvora
Jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića koji je za genocid i druge ratne zločine u Haagu osuđen na doživotni zatvor, ubile su više od osam hiljada Bošnjaka na više lokacija na području Srebrenice.
Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
Memorijalni centar Potočari otvorio je bivši američki predsjednik Bill Clinton 2003. godine, kad je kolektivno ukopano 989 žrtava genocida.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu izrečeno je pet doživotnih kazni zatvora, među kojima su presude komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću te bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Haški sud je 2001. donio prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića.
Sud BiH je, prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega se 13 presuda odnosi na zločin genocida.
Memorijalni centar navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, a u Hrvatskoj dvije protiv pripadnika jedinice Škorpioni.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
